Bazilika sv. Petra.docx

Srednjoškolski centar Hadžići
GRAĐEVINSKA TEHNIČKA ŠKOLA
Arhitektonski tehničar
BAZILIKA sv. PETRA
/seminarski rad/
MENTOR UČENIK
prof. Miraščić Husein Karović Emela
Hadžići, oktobar 2022.

TEMA SEMINARSKOG RADA:”BAZILIKA sv. PETRA”
SADRŽAJ
1. UVOD...................................................................................3
2. BAZILIKA sv. PETRA.......................................................4
2.1. Stara bazilika sv. Petra................................................................6
2.2. Nova bazilika sv. Petra...............................................................9
2.3. Eksterijer.....................................................................................12
2.4. Enterijer.......................................................................................14
2.5. Trg sv. Petra ...............................................................................16
3. ZAKLJUČAK ....................................................................19
4. LITERATURA...................................................................20
5. IZVORI...............................................................................21

TEMA SEMINARSKOG RADA:”BAZILIKA sv. PETRA” 3
1. UVOD
Arhitektura se godinama koristi za predstavljanje umjetnosti i kulture svih
civilizacija koje postoje na svijetu. Kroz arhitekturu, društva su bila u stanju
da identifikuju i predstavljaju sebe i svoje vrijednosti. To je postignuto kroz
jedinstvenost njihovog arhitektonskog dizajna, koji ih je razlikovao od drugih
zajednica. Osim toga, različita doba su uvijek bila predstavljena svojim
dominantnim arhitektonskim dizajnom. Arhitektura se koristila i još uvijek
se koristi kao reprezentacija vremena, kulture i modernizacije. Arhitektura
igra ključnu ulogu u rastu i razvoju svih društava u svijetu. Kroz arhitekturu
gradovi i sela razvijaju svoje identitete i ravnotežu između prošlosti i
sadašnjosti. Arhitektura takođe igra kritičnu ulogu u osiguravanju da se
prostor iskoristi na efikasan način, čime se zadovoljavaju potrebe društva. To
je možda i glavna uloga koju arhitekte imaju, u osiguravanju ekonomskog i
društvenog razvoja određene zajednice. S tim u vezi proces planiranja i
izgradnje grada osigurava zadovoljenje društvenih potreba date zajednice.
Zgrade kao što su crkve, škole, bolnice, stambene kuće, neboderi, kancelarije,
tržni centri i druge građevine, igraju značajnu ulogu u podržavanju
društvenih potreba datog društva i razvoju njegove trgovine. Iako radovi
arhitekata igraju značajnu ulogu u rastu i razvoju društva, postoje i neki
negativni uticaji koji nastaju kao posljedica njihovog dizajna. Stoga arhitekte
treba da uzmu u obzir sve faktore koji osiguravaju da njihovi dizajni budu
djelotvorni, efikasni i održivi kako bi eliminirali ili smanjili koliko god je to
moguće negativne uticaje koje takvi dizajni mogu imati na društvo i njegovu
ekonomiju.

2. BAZILIKA sv. PETRA
Kroz 150 godina gradnje, bazilika sv. Petra imala je dvanaest arhitekata:
Donato Btamante, Guiliano da Sangalloo, Fra Giovani Giocondo, Rafael
Sanzio, Baldassare Peruzzi, Antonio da Sangallo Mlađi, Michelangelo
Buonarroti, Giacomo della Porta, Dominico Fontana, Jacopo Barozzi da
Vignola, Carlo Maderno, Gian Lorenco Bernini.
Donato Bramante je predložio plan grčkog križa i kupolu nešto veću od
Panteona.
Guiliano da Sangalloo je ojačao i proširio peristil1 Bramantea u niz lučnih i
uređenih otvora oko baze.
Fra Giovani Giocondo je radio na ojačanju temelja.
Rafael Sanzio je predložio plan rimskog križa, sa kratkim pronaosom2 i
fasadom.
Baldassare Peruzzi je zadržao promjene koje je Rafael predložio, ali se vratio
na plan grčkog križa i druge zamisli Bramantea.
Antonio da Sangallo Mlađi je napravio plan u kojem kombinuje
karakteristike Peruzzija, Raphaela i Bramantea i proširuje zgradu u kratki
brod sa širokom fasadom i trijemom dinamične projekcije. Glavni doprinos je
bio jačanje Bramanteovih stubova koji su počeli da pucaju.
1 Peristil je hodnik sa stubovima.
2 Pronaos je otvoreno predvorje antičkog hrama.

Michelangelo Buanarotti je vratio Bramanteov originalni dizajn i sagradio
veliku kupolu.
Giacomo della Porta je izmijenio Michelangelov dizajn dodavanjem lavljih
maski preko šara na bubnju u čast pape Siksta i dodavanjem kruga završnih
oblina oko tornja na vrhu lanterne3 kako je predložio Sangallo. Također je
predložio podizanje vanjske kupole.
Dominico Fontana dodao je dvostepenu lanternu sa tornjem i zajedno s della
Portom dovršio kupolu 1950. godine.
Jacopo Barozzi da Vignola je dodao bočnu kupolu i bio nadzor kojeg je Papa
Pijo V postavio da nadgleda izgradnju Bazilike, po Michelangelovom planu.
Carlo Maderno je srušio je preostale dijelove stare bazilike te transformisao
Michelangelov plan grčkog križa u latinski sa dugim brodom. Dizajnirao je
fasadu.
Gian Lorenco Bernini je imao veliki doprinos, neki od njih su baldahin4,
Kapela Sakramenta, plan niša i lođa stubova kupole i veličanstvena kolonada
izvan Bazilike.
3 Lanterna je mali toranj, obično na vrhu kupole ili krova.
4 Baldahin je nadstrešnica koja se obično postavlja iznad oltara ili prijestolja.

2.1. Stara bazilika sv. Petra
Baziliku koju danas vidimo i poznajemo je druga konstrukcija bazilike, ali
prije toga da se upoznamo da starijom konstrukcijom.
Konstantin Veliki vidi potrebu za crkvom u samom Rimu, treba im prostor
za liturgiju5 i prostor za sve veći broj kršćanskih mučenika. Vjeruje se da je
Petar pokopan ovdje, na tom mjestu je postojalo svetište od 2. stoljeća i
izgrađeno je za smještaj za tri do četiri hiljade ljudi što bi u to vrijeme bilo
ogromno u odnosu na njihovu populaciju. Izgrađena je tako da liči na rimsku
građansku baziliku, u osnovi je pravougaonik sa apsidom6.
5 Liturgija je slavljenje božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
6 Apsida je veliko polukružno udubljenje u crkvi, lučno ili s kupolastim krovom i obično na
istočnom kraju crkve.
Slika 1. Osnove i presjeci kupole kroz godine

Ovo je najstariji oblik crkve. Crkva je namijenjena za smještaj relikvija7 i
dolazak hodočasnika. Ispred se nalazilo stubište sa 35 stepenica, jer se
bazilika nalazila na uzvišenju. Vrlo uobičajeno za rane crkve je atrij8, a to je
veliko dvorište kao dio crkve koje bi se koristilo za društvene funkcije.
Središnji prostor je dug oko 60 metara i ima otvoreno krovište. Unutra, na
stražnjoj strani imamo svetište. Bazilika takođe ima murale9 koji su stajali na
zidovima s obje strane, jedna strana je imala murale Starog zavjeta, a druga
strana murale Novog zavjeta. Apsida je tu da uspostavi autoritet Rima, tj.
uspostavlja se ideja o papinskom primatu ili da je papa zadužen za crkvu.
Ugrađivanjem apside u osnovu, smatra se da rimski biskup ili papa ima svu
moć rimskih careva.
Baziliku su gusto postavljeni stubovi dijelili u pet brodova (glavni i četri
bočna broda). Glavni brod i bočni brodovi na zapadnoj strani završavaju se s
pet lukova. Središnji luk je trijumfalni ili slavoluk.
7 Relikvije su predmeti kojima se iskazuje religiozni kult zbog veze s nekom “svetom”
osobom.
8 Atrij, u modernoj arhitekturi predstavlja visoki otvoreni prostor, dok je u historiji atrij bio
naziv za unutrašnje otvoreno dvorište.
9 Mural je oslikani zid.

Slika 2. Stara Bazilika sv. Petra
Slika 3. Presjek Stare Bazilike sv. Petra

2.2. Nova bazilika sv. Petra
Stara bazilika sv. Petra je do kraja 15. vijeka dospjela u loše stanje i tako je
1505. godine Papa Julije II donio odluku da sruši baziliku, staru hiljadu sto
godina i izgradi potpuno novu. Pokazalo se da je takav korak koštao mnogo,
ali uz sredstva koja su djelomično osigurana prodajom indulgencija 10 ,
gradnja je započela po nacrtu arhitekte Donata Bramantea, 1506. godine.
Bramanteova crkva je imala oblik istočnog grčkog križa i u čoškovima su
četiri mala križa. U središtu se nalazila dominirajuća kupola. Na južnom
dijelu nalaze se četiri noseća stuba koji su držali kupolu i svodove. Bramante
se smatra autorom idejnog rješenja jer je umro ubrzo nakon početka radova.
10 Induligencija je dokument kojim papa daje oprost od grijeha.
Slika 4. Bramanteovo idejno rješenje Bazilike sv. Petra

U narednih nekoliko decenija izvršen je niz adaptacija planova, iako je veliki
dio sadašnje zgrade projektirao Michelangelo. Michelangelo je projekat
preuzeo 1547. godine i bilo je potrebno više od jednog vijeka da se bazilika
završi koju je Papa Urban posvetio 18. novembra 1626. godine. Smatra se
centrom hršćanskog svijeta i najvećom crkvom na svijetu sa površinom od
23000 m2 i 200 m širine. Zamišljena je sa pet kupola gdje je centralna
dominantna. Centralna kupola ima prečnik od 41, 51 m, zatim visoki
tambur11 od 8 m, zidove debljine 2,85 m sa visokim prozorima, lenterna
visoka 27 m koja je težila oko hiljadu tona.
11 Tambur je element kružnog oblika, koji nosi kupolu.
Slika 5. Michelangelovo rješenje Bazilike sv. Petra

Slika 6. Presjek bazilike i Trga sv. Petra

2.3. Eksterijer
Fasada bazilike Svetog Petra djelo je arhitekte Carla Maderna koji ju je
završio 1614. godine.
Široka je 114, 69 metara i visoka 48 metara, predstavlja red korintskih
stubova i pilastara12 na koji je postavljen impozantan vijenac sa centralnim
timpanonom13, krunisan balustradom14 na kojoj se uzdiže trinaest kipova
(visokih skoro 6 metara) sa središtem statule blagoslov Otkupitelja. Natpis na
kapitelu 15 podsjeća da su radovi izvedeni pod papom Pavlom V
Borgheseom.
U nižem redu nalazi se pet ulaza u atrijum, iznad kojih je devet prozora, od
kojih tri imaju balkon. Središnji prozor je takozvana “Loggia delle Benedizioni”,
iz koje se pojavljuje papa kako upućuje pozdravnu poruku s apostolskim
blagoslovom “urbi et orbi” (gradu i svijetu) odmah nakon svog izbora i
povodom Božićnih praznika i Uskrsa.
Restauracija, završena u julu 1999. godine, omogućila je vraćanje neke boje ili
"scialbature" koju je Maderno tražio.
Nakon 150 godina gradnje, Bazilika danas ima oblik grčko－latinskog križa.
Sastoji se od ulaznog trijema, tri broda sa kapelama, transepta i apside
jednakih dimenzija nad kojima je velika kupola.
12 Pilastar je tanka vertikalna izbočina na zidu.
13 Timpanon je sferni trougao u čoškovima prostorije, prevodi je iz kvadratnog oblika u
kružni.
14 Balustrada je ukrasna ograda.
15 Kapitel je gornji dio stuba.

Slika 7. Ulaz u baziliku
Slika 8. Situacija

2.4. Enterijer
Kako je bazilika sv. Petra jedan od najljepših primjera renesansne arhitekture,
u njoj se nalazi spisak neprocjenjivog blaga. Enterijer je raskošno ukrašen
mermerom, reljefima, arhitektonskim skulpturama i pozlatom16. Na samom
ulasku u baziliku sa desne strane glavnog broda nalazi se Michelangelova
Pieta koja prikazuje veliku povezanost majke i djeteta, kao bol koju majka
proživljava radi smrti svoga djeteta. Pieta predstavlja Bogorodicu koja drži
tijelo svoga sina Isusa. Figura Bogorodice je zamišljena da izazove
promatračeve pokajničke molitve za grijehe koji su zahtjevale Isusovu žrtvu.
Pieta je naptavljena od mramora.
Unutar bazilike je nemoguće ne primijetiti polukružni svod koji se nalazi
iznad baldahina, a iznad baldahina je velika kupola. Kod bočnih brodova
svodovi su također polukružni, ali ih sa glavnim brodom dijele arkade17
16 Pozlata je zlatna boja, simbol svjetlosti i svetosti.
17 Arkada je luk između dva stuba.
Slika 9. Michelangelova Pieta

unutar kojih se između dva stubova, korintskog reda, nalaze niše18 u kojima
se nalaze različiti kipovi.
Skoro na centru bazilike nalazi se baldahin iznad kojeg je kupola. Baldahin se
nalazi na uzvišenom mjestu te je poduprt sa četiri spiralna stuba
kompozitnog reda. Ispod baldahina nalazi se glavni papinski oltar i po
vjerovanju grobnica sv. Petra.
18 Niša je polukružno ili četvrtasto udubljenje u zidu za smještaj različitih predmeta.
Slika 9. Berninijev baldahin
Slika 10. Ukras spiralnih stubova na
baldahinu

Stolica sv. Petra se nalazi u stražnjem dijelu bazilike, iza čuvenog oltara, na
stražnjem zidu, ispod poznatog vitraža19 koji prikazuje Duha Svetoga. Ova
drevna stolica je vremenom popravljana i ukrašena.
Sjedalo je oko 55, 88 cm iznad tla, a široko 91, 1 cm, stranice su duboke 66, 77
cm, visina leđa do timpanona je 105 cm, a ukupna visina stolice je 140 cm.
2.5. Trg sv. Petra
Bazilika sv. Petra je najpoznatija građevina u Vatikanu, a svakako i najveća.
Iako je zgrada i iznutra i izvana apsolutno umjetničko djelo, tereni koji se
nalaze okolo, mogu se pokazati jednako privlačnim. Ovaj veliki trg, kao i
bazilika, dobio je ime po Svetom Petru koji je bio jedan od Isusovih apostola,
kao i prvi katolički papa.
19 Vitraž je slika od obojenih djelića stakla.
Slika 11. Stolica Svetog Petra

Ovo je jedan od najvećih trgova na svijetu, sa 320 metara dužine i 240 metara
širine,
može
primiti
300.000
ljudi.
Gian Lorenzo Bernini koji je radio na projektovanju i izgradnji trga od 1656.
do 1667. godine. Prvobitna namjena ovog trga, prema riječima Pape
Aleksandra XII, bila je „da što veći broj ljudi može vidi kako Papa daje svoj
blagoslov”. Iako je Berninijev rad završio 1667. godine, njegovi učenici su

nastavili dograđivati trg, postavljajući ukupno 140 statula iznad stubova
1670. godine.
Izgrađeno je i Kraljevsko stepenište između 1662. i 1666. godine. Ove
stepenice povezuju trg sa Vatikanskim palatama. Dizajneri ovih stepenica
stvorili su ih da izgledaju mnogo duže nego što jesu, i iako imaju samo 60
metara, čini se da su nešto više od 100. To je postignuto stalnim sužavanjem
širine stepenica, a dizajneri su smanjili razmak između stubova prema vrhu.
Slika 13. Statule iznad stubova, Trg sv. Petra

3. ZAKLJUČAK
Od svog nastanka, Bazilika sv. Petra je tokom godina bila dom mnogih
arhitekata. Prošla je kroz brojna redizajniranja, pri čemu je svaki arhitekt
dodao nešto novo. Nastala je suradnjom velikih umova. Danas je u stanju da
predstavlja viševijekovnu historiju umjetnost. Konstrukcija je sama po sebi
zadivljujuća i to nije mogao uraditi samo jedan čovjek.
Slika 14. Kraljevsko stepenište

4. LITERATURA
St. Peter's Basilica. (n.d.). Pregledano 10 26, 2022 sa Britanica:
https://www.britannica.com/topic/Saint-Peters-Basilica
Bazilika Svetog Petra u Vatikanu. (n.d.). Pregledano 10 26, 2022 sa NOVA
AKROPOLA ZA BOLJEG ČOVJEKA I BOLJI SVIJET:
https://nova-akropola.com/mozaik/zanimljivosti/bazilika-svetog-petra-u-
vatikanu/
toldinstone. (2020, 9 11). A Historical Tour of St. Peter's Basilica Pregledano
10 26, 2022 sa Youtube:
https://www.youtube.com/watch?v=-hjhJUGWmNo
toldinstone. (2022, 5 15). The Hidden History of St Peter's Basilica Pregledano
10 26, 2022 sa Youtube:
https://www.youtube.com/watch?v=H2EHKnZTjWg
Porter L. (2021, 2 18). 7 Renaissance Architecture & Decor Pregledano 10 26,
2022 sa Youtube: https://www.youtube.com/watch?v=lZVqpG5w_Ws

5. IZVORI
Slika 1. Osnove i presjeci kupole kroz godine
https://ohiostate.pressbooks.pub/exploringarchitectureandlandscape/chap
ter/st-peters-basilica/
Slika 2. Stara Bazilika sv. Petra
https://www.pinterest.com/pin/421438477640660881/
Slika 3. Presjek Stare Bazilike sv. Petra
Slika 4. Bramanteovo idejno rješenje bazilike sv. Petra
Slika 5. Michelangelovo rješenje Bazilike sv. Petra
https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Michelangelo_Buonarotti,_Plan_
for_New_Saint_Peter's,_Vatican.JPG
Slika 6. Presjek bazilike i Trga sv. Petra
https://www.freepik.com/premium-photo/saint-peter-basilica-vatican-basi
lica-papale-di-san-pietro-vaticano-without-people-rome-italy_7970573.htm
Slika 8. Situacija
https://www.archdaily.com/947915/public-spaces-and-urban-areas-12-squ
ares-viewed-from-above/5f109407b35765e1f700009d-public-spaces-and-urba
n-areas-12-squares-viewed-from-above-image
Slika 9. Michelangelova Pieta
Slika 7. Berninijev baldahin
Slika 8. Ukras spiralnih stubova na baldahinu

Slika 9. Stolica Svetog Petra
Slika 12. Trg sv. Petra
Slika 13. Statule iznad stubova, Trg sv. Petra
Slika 14. Kraljevsko stepenište
https://www.istockphoto.com/vector/view-of-the-royal-staircase-1471-to-1
660-by-the-vatican-1882-gm1225405598-360667178

Bazilika sv. Petra.docx

Recomendados

Recomendados

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Mais procurados (20)

Mais de EmelaKarovic

Mais de EmelaKarovic (10)

Bazilika sv. Petra.docx