2. Human Development Report
Croatia 2008, UNDP Croatia
A CLIMATE FOR CHANGE
Climate change and its impacts on
society and economy in Croatia
Recommendations:
• Improve data availability
• Improved modelling of environmental ana
economic systems
• Coordination of the activities of various
actors
• Integration of climate into planning
• Involve and engage for Croatian public
Integracija klime u planiranje – Kako se planovi rade za
narednih 20 do 30 godina i dalje, klima i klimatske
promjene trebaju biti uključeni kao faktor. To uključuje
razvoj prostornih planova na obali kako bi se smanjila
opasnost od dizanja morske razine, ciljanje subvencija u
poljoprivredi s ciljem smanjenja klimatske ranjivosti,
prostornog uređenja i planiranje energetike s ciljem
smanjenja emisije, ali i uzeti u obzir promjene ekoloških
uvjeta okoliša, biti spremni nositi se sa zdravstvenim
problemima koji mogu nastati od toplinskih valova, i
mnogim drugim područjima.
3.
4. PROCJENA RANJIVOSTI
OD KLIMATSKIH PROMJENA
Republika HRVATSKA Svibanj 2012.
Zaviša Šimac, Ksenija Vitale
Utjecaji klimatskih promjena u Republici
Hrvatskoj
Još je uvijek vrlo nejasno kako točno globalno zagrijavanje
utječe na trenutne uvjete u Republici Hrvatskoj. Ali neki
pokazatelji klimatskih promjena su prisutni u svim
sektorima, kao što su češće i intenzivnije suše, oborine,
pojava novih vrsta i novih vektorskih bolesti, povećanje
temperature zraka i mora itd. Vidljivi znakovi klimatskih
promjena su na primjer godišnje razlike u
prirodu usjeva, povećanje broja smrtnih slučajeva kod
kroničnih bolesnika, podizanje razine mora, produljenje
turističke sezone, te razvoj novih turističkih destinacija radi
promjena u lokalnoj klimi. Istraživači povezuju te promjene
s klimatskim promjenama, ali bez daljnjih opsežnih
istraživanja to nije moguće potvrditi.
2.3.3. Poplave
Na području Hrvatske postoji veliki rizik od poplava jer je
Hrvatska smještena unutar dunavskog bazena i jer je pod
snažnim utjecajem savskog i dravskog bazena. Drugi
problem predstavljaju urbana područja, na kojima
kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s lošim
prostornim planiranjem uzrokuju poplave iako postoji i
zaštita od poplava. Veliki postotak betonskih i asfaltnih
površina i loš sustav kanalizacije u koji dolaze otpadne
vode kao i kišnica značajni su faktor kod uzročnika
poplava u urbanim područjima. Prema procjenama, 15%
hrvatskog teritorija na području je sklonom poplavama, ne
uključujući obalna područja na kojima postoji rizik od
drugačije vrste poplavljivanja uzrokovane kišom, morem ili
kombinacijom tih čimbenika.
5. KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ
Klima i klimatske promjene
Državni hidrometeorološki zavod, Gric 3, HR-10000 Zagreb
Odjel za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju
capka@cirus.dhz.hr, http://meteo.hr
WWF MEDPO Climate Change Adaptation Workshop, Croatia, Zagreb, Sljeme, Dec 3-4, 2012
Klimatski scenariji – „A2 scenarij”:
• kontinuiran porast stanovništva (~10 mlrd do 2050.)
• dominantan regionalni ekonomski razvoj ali sporiji nego u
drugim grupama scenarija
• neprekidan porast koncentracije CO2 u 21. stoljecu osobito u
drugoj polovici stoljeća
Uočene klimatske promjene u HR:
Oborina:
• regionalno veće razlike nego kod temperature
• promjene u količinama (porast / smanjenje)
• povečana područja pogodena sušom
• porast učestalosti jakih kišnih događaja (ekstrema ili udjela ukupne
količine od jake oborine)
6. JAVNA ODVODNJA u RH
Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda 91/271/EU
KRITERIJI I STANDARDI
• Prikupiti i pročišćavati otpadne
vode
• Stupanj pročišćavanja ovisi o
veličini aglomeracije i osjetljivosti
prijemnika otpadnih voda
• Područje prikupljanja je
aglomeracija a korisnici se
prikazuju u ES
• Rokovi su određeni prema
prioritetima i ovise o veličini
aglomeracije i osjetljivosti
područja
10. • Od ukupno 761 aglomeracije obuhvatiti će se 294 aglomeracije većih od 2000 ES;
• Na njima će se potvrditi i usvojiti novo koncepcijsko rješenje u skladu sa
mogućnostima krajnjeg korisnika, te odrediti potrebna veličina uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda;
• Očekuje se ulaganje od 3.191 Milijarde €;
• Planira se izgradit 294 uređaja za pročišćavanje, cca 12.111 km kanalizacijskih
kolektora, te rekonstruirati postojeće;
• Izvan obuhvata PPVK, a nakon 2023.god., na preostalih 467 aglomeracija nalazit
će se oko 1,4 Mil ES na malim i individualnim sustavima odvodnje.
Veličine aglomeracija vs osjetljivost područja
11. Opcije adaptacija sustava odvodnje
na klimatske promjene
• Fizičke (građevinske)mjere
• Infiltracija oborine
• Razdvajanje mješovitog u razdjelni sustav
• Povečanje dimenzija kolektora
• Preljevanje
• Bazeni
• Lokalni spremnici
• Kontrola i regulacija
• Korištenje sustava ulica
13. Prioriteti akcija temeljeni na
analizi rizika
RIZIK je kombinacija vjerojatnosti pojave nepovoljnog (ekstremnog) događaja (npr.
prekid rada UPOV ili crpnih stanica, plavljenje podruma, ispuštanje opasnih tvari,
greške u upravljanju / SCADA) i veličine posljedica (npr. štete na objektima, osobne
povrede ljudi, smrad, kašnjenje prometa, pomor riba i dr.) koje taj događaj može
imati na ljude, ili okoliš.
Matematički izraženo, RIZIK = VJEROJATNOST x POSLJEDICE
14. Rizik od poplava u urbanom prostoru
• Grad mora pružiti određenu razinu sigurnosti
od poplava izazvanih ekstremnim oborinama
ili dizanjem razine mora.
• Grad mora ustanoviti mjere pripravnosti na
nepredviđene (ekstremne) događaje
(„Contingency planning”)
• Grad mora imati jasne procedure prije, za
vrijeme i poslije ekstremnih oborina ili poplava
18. PRIJEDLOG ZAKLJUČAKA:
• Kao punopravna članica EU, Republika Hrvatska obvezala se poštovati i provoditi relevantne EU Direktive
posebno vezane za ekološke standarde i zaštitu čovjekova okoliša. Republika Hrvatska obavezna je
poštovati odrednice Europske Direktive o klimatskim promjenama i djelovati u smislu provođenja
aktivnosti s ciljem umanjenja i adaptacije na klimatske promjene.
• BGD koncept kao paneuropski odgovor na klimatske promjene i svijest o potrebi adaptacije i ublažavanja
negativnih utjecaja klimatskih promjena u urbanom prostoru primjenom novog koncepta planiranja i
relizacije mjera adaptacije i ublaženja potencijalnih šteta, prihvatljiv je za Hrvatsku stručnu javnost i
Institucije kao i Lokalnu samoupravu i kao takav predstavlja logično opredjeljenje u kojem stručna i najšira
javnost mora i može očekivati kvalitetena dugoroćna rješenja vezana na vodenu infrastrukturu te
organizaciju i uređenje gradskih površina i urbanih prostora.
• Hrvatske Vode prepoznaju važnost primjene mjera adaptacije i umanjenja potencijalnih šteta od klimatskih
promjena te podupiru BDG koncept Hrvatska, Zagreb posebno s aspekta primjene mjera prema konceptu
BDG a u smislu izrade Feasibility studija i aplikacija za povlačenja sredstava EU fondova za projekte
odvodnje i pročišćavanja aglomeracija u HR.
• Hrvatske Vode osigurati će pračenje i potporu provođenju koncepta BGD Hrvatska, Zagreb.
• Državni Hidrometeorološki zavod - DHMZ prepoznaju važnost primjene mjera adaptacije i umanjenja
potencijalnih šteta od klimatskih promjena te podupiru BDG koncept Hrvatska, Zagreb i žele se aktivno
uključiti u projekt.
• Grad Zagreb prepoznaje važnost planiranja i provođenja mjera umanjenja i adaptacije naklimatsdke
promjene.
• Grad Zagreb podržava pokretanje BGD projekta Hrvatska, Zagreb i želi aktivno predvoditi aktivnosti u vezi
provođenja BGD koncepta.
• Grad Zagreb osigurati će pračenje, aktivno sudjelovanje i potporu provođenju koncepta BGD Hrvatska,
Zagreb. Grad Zagreb želi aktivno uključenje u mrežu gradova povezanih BGD projektom.
• Hrvatske Vode, DHMZ i Grad Zagreb uz potporu akademske zajednice aktivno će se uključiti u organizaciju
Seminara kojim če se projekt BDG Hrvatska, Zagreb približiti stručnoj i najširoj javnosti. Seminar će se
održati u prvoj polovici 2014.g.
• Potrebno je osigurati otvorenost stručnoj i najširoj javnosti te iste upoznati o ciljevima projekta putem
adekvatnih medija.
19. Deklaracija BGD Hrvatska - draft
Polazeći od činjenice da
• Projekt Plavo Zeleni San (Blue Green Dream-BGD) podržava EU preko programa EIT Climate KIC (Knowledge and Innovation
Community) i platforme: Održivi Gradski Sustavi (Sustainable City Systems).Climate-KIC
• Projekt Plavo Zeleni San je usmjeren na inovacije koje vode nisko-ugljičnom razvoju i povećavaju otpornost na klimatske
promjene.Projekt podržava taj cilj, fokusirajući se na međudjelovanje urbane vodne infrastrukture i urbanih zelenih površina
i ostalih gradskih eko sustava, ispunjavajući time strateški izazov za razvoj održivih gradskih sustava koji se transformiraju od
koncepta centralizirane infrastruktue energije, vode, otpada ka decentraliziranim, ali integriranim sustavima.
• BGD koncept kao paneuropski odgovor na klimatske promjene i svijest o potrebi adaptacije i ublažavanja negativnih utjecaja
klimatskih promjena u urbanom prostoru primjenom novog koncepta planiranja, građenja, upravljanja i realizacije mjera
adaptacije i ublaženja potencijalnih šteta, prihvatljiv je za Hrvatsku stručnu javnost i institucije kao i lokalnu samoupravu i
kao takav predstavlja logično opredjeljenje u kojem stručna i najšira javnost mora i može očekivati kvalitetna dugoročna
rješenja u vezi s vodenom infrastrukturom, te organizacijom i uređenjem gradskih površina i urbanih prostora
• Kombinirani učinci klimatskih promjena i povećane urbanizacije pozivaju na učinkovito planiranje novih i revitalizaciju
postojećih urbanih područja. Ovaj projekt nudi načine razvoja, testiranja i promoviranja rješenja, povezujući istraživanje i
razvoj (R&D) s razvojem novih oblika poslovanja.
• Projektt pruža višestruke korist,i uključujući: povećanu otpornost gradova na sušu i rizik od poplava, smanjeno onečišćenje
vode i zraka, smanjene razine buke, ublažen učinak urbanih toplinskih otoka, povećano zdravlje i ugodnost boravka i
kvalitete života u gradovima, kao I pozitivan utjecaj na bioraznolikost i urbanu poljoprivredu
• Projekt omogućuje uključivanje u suvremene tokove i pristup saznanjjma, metodama i alatima vodećih europskih
akademskih i stručnih institucija i njjhove brze primjene na projekte u Hrvatskoj
• Republika Hrvatska kao punopravna članica EU, obvezala se poštovati i provoditi relevantne EU direktive posebno vezane za
ekološke standarde i zaštitu okoliša. Republika Hrvatska obavezna je poštovati odrednice Europske Direktive o klimatskim
promjenama i djelovati u smislu provođenja aktivnosti s ciljem umanjenja njihovog negativnog učinka i adaptacije na
klimatske promjene.
Potpisnici ove deklaracije:
• Prepoznaju važnost primjene mjera adaptacije i umanjenja potencijalnih šteta od klimatskih promjena te podupiru BDG
koncept Hrvatska, posebno s aspekta primjene mjera prema konceptu BDG a u smislu izrade studija (Feasibility =
izvodljivosti) i aplikacija za korištenje sredstava EU fondova za infrastrukturne projekte
• Prepoznaju važnost dugoročne primjene koncepta BGD u svim fazama planiranja, projektiranja, gradnje i upravljanja svim
vrstama objekata i gradskih sustava
• Prepoznaju važnost modeliranja, optimiziranja i kvanificiranja učinkovitosti planiranih mjera
