Klasa dikotila(Magnoliopsida) razdjela skrivenosjemenica(Magnoliophyta)

1. Skrivenosjemenice
Klasa dikotila
(Magnoliopsida)

2. Razlika između dikotila i
monokotila
Monkotile
U sjemenu imaju jedan
kotiledon
Provodni sudovi korijena su
kružno raspoređeni
Provodni sudovi u stablu
nepravilno su raspoređeni
Nervatura lista je paralelna
Postoje tri,četiri ili šest
cvjetnih djelova
Dikotile
U sjemenu imaju dva
kotiledona
Floem korijena je između
zraka ksilema
Provodni sudovi u stablu
kružno su raspoređeni
Nervatura lista je kružna
Postoji četiri, pet ili više
cvjetnik djelova

3. Razlika između dikotila i
monokotila

4.  Grupu dikotila čine drvenaste i zeljaste biljke.
 Svaka drvenasta skrivenosjemenica pripada ovoj
grupi
 Populacija dikotiledonih biljaka naseljava manje
površine za razliku od monokotiledoih čije
zajednice mogu prekrivati i do 1000 m².
 U klasu dikotila spada mnogo porodica. Danas
ćemo govoriti o deset:

5.  Porodicu ljutića čini oko 2450 biljaka
 Kosmopolitske su vrste koje naseljavaju
sjevernu hemisferu. Žive na vlažnim
mjestima
 Zeljaste su biljke,rijetko lijane(pavit)
 Neke vrste nalaze se na vodenim
staništima kao što je vodeni ljutić
 Njihovi cvjetovi po 5 kruničnih i čašičnih
cvjetova. Uglavnom dvopolni
 Većina sadrži toksična jedinjenja, zbog
čega su i otrovne

6. Izraziti predstavnik ove familije je ljutić(Ranunculus acer).
Može narasti i do 45 cm. Cvjeta krajem proljeća ili početkom
ljeta, zimu obično prežive rizomi ili prizemni izdanci
Karakterišu ga žuti i sjajni listići

7. Prašnici
Krunični i
čašični listići
Plod
orašice, kod
manjeg broja
vrsta to su bobice
ili čaure
Korije
n

8. Kukurijek(Helleborus odorus)
 Krunični listići su mu
preobraženi u nektarije-žijezde
koje luče nektar
 Stablo mu je zeljasto, golo,
visine i do 50 cm.
Gorocvijet(Adonis vernalis)
 Jedna od 22 endemične
vrste na Balkanu
 Otrovan je, ali glikozidi koji
se izdvajaju iz njega koriste
se za liječenje srčanih
oboljenja

9.  Familiju bukvi čine listopadne i
zimzelene drvenaste i žbunaste forme.
 Predstavljaju edifikatore listopadnih
šuma
 Njihovi cvjetovi su jednopolni i
grupisani su u cvasti

10. Bukva(Fagus
sylvatica)
 može narasti do 40 m
 Kora je svijetlosiva(srebrnasta),
glatka i tanka
 Lišće je je veoma elastično. Plod
ima drvenasti omotač i naziva se
orašica
Hrast:
-Česvina(Quecus ilex)
-Cer(Quercus cerris)
-Medunac(Quercus
pubescnes)
Stablo visine do 50 m. Listovi
su mu režnjeviti i nazubljeni.
Plod hrasta naziva se žir

11. Plodovi:
Kesten(Castanea sativa)

12.  Familiju breza čine jednodome
drvenaste i žbunaste biljke
 Njihovi cvjetovi su jednopolni i
grupisani su u rese
 Za našu floru najznačajnije su:
-Bijela breza(Betula pendula)
-Lijeska(Corylus avellana)
-Grab(Carpinus betulis)
-Jova(Alnus glutinosa)
Rese kod
lijeske

13. BREZA JOVA GRAB

14. Izgled stabla:
Breza Lijeska Grab

15.  Familija krstašica je dobila ime zbog toga što su
njihovi krunični i čašični listići postavljeni unakrsno
 U ovu porodicu spadaju zeljaste biljke
 Njihovi svjetovi su dvopolni,grupisani u grozdaste
cvasti
 Njihov plod predstavlja ljuska ili ljuščica

16. Veliki broj vrsta koristi se u ishrani:
KUPUS(Brassica oleracea) RAŠTAN(Brassica oleracea var.
acephala)
KARFIOL (Brassica
KELERABA(Brassica oleracea var.

17. Hoću-neću(Capsella bursa-pastoris)
 Hoću-neću ili rusomača je česta
livadska vrsta. To je jedina divlja
vrsta iz ove porodice
 Može narasti i do 50 cm
 Cvjetovi su skupljeni u grozdaste
cvasti. Njihova krunica je bijele
boje.
 Njihov plod naziva se ljuščica.
Trouglastog su, srcastog oblika,
dužine 7-9 mm.

18.  Jedna od najbrojnijih porodica. Sadrži oko 3000-4000 biljnih
vrsta
 Kosmopolitske su vrste
 Mogu biti zeljaste(Jagoda) ali i drvenaste(Jabuka)
 Cvjetovi su jednopolni ili dvopolni. Tročlani,četvoročlani ili
petočlani
 Njihovi prašnici su raspoređeni u dva ili više krugova

19. Veoma su raznovrsne. Njima pripadaju:
Ruža(Rosa)
Divlja ruža(Rosa canina)

20. Domaća i šumska jagoda(Fragaria vesca)
Malina i kupina(Rubus ideaus, Rubus
fruticocus)...

21. Kao i gajne vrste:
Jabuka(Malus silvestris) Šljiva(Prunus
domestica )
Trešnja(Prunus avium) Kajsija(Prunus armeniaca)

22.  Zeljaste, rijeko žbunaste i
drvenaste vrste
 Cvjetovi su
dvopolni,pojedinačni ili
grupisani u cvasti.
 Ovoj porodici pripadaju jestive
vrste:
-Krompir(Solanum tuberosum)
-Paradajz(Solanum
lycopersicum)
-Paprika(Capsicum annuum)
Cvijet krompira

23. Biljke iz porodice pomoćnice koje se koriste u
ishrani:
KROMPIR PARADAJZ
PAPRIKA

24. Postoji i mnogo otrovnih vrsta kao
što su: Velebije, taula, duvan
Duvan(Nicotiana tabacum)
 Zeljasta biljka koja se sadi po
čitavom svijetu radi sakupljanja
njenih listova koji se koriste u
proizvodnji istoimene droge.
 Bogat je nikotinom pa se koristi i u
farmaceutskoj industriji
 Iz njega se može izolovati i alkohol
atropin koji se koristi u oftamologiji.
 Iako se sastoji iz brojnih otrovnih
materijala, neke biljke ih mogu
uzimati bez problema.

25.  Mahunarke(Bobovi,leptirnjače) je jedna od najbrojnijih
familija dikotiledonih skrivenosemenica i obuhvata oko
730 rodova sa oko 19500 vrsta.
 Obuhvata jednogodišnje i višegodišnje zeljaste,
žbunaste,lijane,ali i drvenaste biljke.
 Kosmopolitske su vrste. Naziv su dobile po
karakterističnoom plodu mahunarke mahuni.
 Većina biljaka je ljekovita, ali ima i otrovnih

26. Cvijet mahunarke
 Imaju složene listove. Kod nekih je gornji listić
metamorfoziran u rašljiku(Zvezdan)
 Cvijet je petočlan i čine ga :
-Gornji listić(zastavica)
-Dva bočna(krila)
-Donji listić(lađica)

28.  Značajne su po svojim korijenskim kvržicama u
kojim žive bakterije koje vezuju atmosferski azot.
 Plod mahunarki naziva se mahuna

29. Mnoge se koriste u ishrani čovjeka i
životinja:
Lucerka(Medicago sativa) Grašak(Pisum sativum) Pasulj(Phaseolus
vulgaris)

30. Jedne od drvenastih vrsta iz porodice mahunarki
su:
-Bagrem(Robinia pseudoacacia)
-Mimoza(Mimosa pudica)

31. U Crnoj gori, u Herceg Novom, svake godine u
februaru održava se praznik mimoze u čast
‚istoimene biljke. To je festival zabavnih,kulturnih i
sportskih manifestacija.

32.  Kosmopolitska vrsta koja obuhvata oko
7000 vrsta.
 Naseljavaju otvorena staništa,livade,
pašnjake i kamenjare.
 Uglavnom zeljaste biljke, ima i
žbunastih.
 Cvjetovi su dvousnati i skupljeni u
cimozne cvasti
 Nadzemni djelovi biljke, stablo i listovi, u
većini slučajeva prekriveni su žljezdanim
dlačicama(Kopriva)
Cvijet usnatica sa
žljezdanim dlačicama

33. Stablo većine biljaka iz
familije usnatica je na
poprečnom presjeku
četvoruglasto.
A ovako
izgleda plod...

34. Večina sadrži eterska ulja koja ima daju karakterističnu aromu.
Koriste se kao ljekovite, začinske biljke.Takve su:
Nana
(Mentha spicata)
Majčina dušica
(Thymus
serpyllum)
Ruzmarin
(Rusmarnus
officinales)

35. Kopriva(Urtica
dioica)
 Vrsta samonikle jestive biljke.
 Raste na zapuštenim mjestima kao
korov
 Stablo dostiže visino do 150 cm
 Listovi i peteljke prekriveni su
žarnicama. Jako ih je neugodno
dodirnuti, s obzirom na to da izlivaju
oštar sok na kožu koji izaziva plihove.

36.  Najobimnija familija iz klase
dikotila a ujedno i jedina
porodica roda Asterales.
Obuhvata oko 1500 rodova i više
od 23000 vrsta. Na prostoru
Srbije i Crne Gore nalazi se 80
rodova i 400 vrsta.
 Brojne su i endemične vrste.
Jedna od njih je Tetramolopium
filiforme(na slici)

37.  Glavočike su uglavnom zeljaste
ili žbunaste višegodišnje ili
jednogodišnje biljke.
 U korijenu mnogih biljaka
nagomilavju se polisaharidi
inulina a u nadzemnim etarska
ulja i druge materije.
 Cvjetovi su im složeni, skupljeni
u karaktrstični cvast ove familije
koji se naziva glavica. One mogu
biti pojedinačne ili grupisane u
složenije cvasti. Cvasti su
građeni od dvije vrste dvjetova:
cjevastih i jezičastih

38. Plod glavočika sadrži jedno sjeme. Njihov plod je orašica,
međutim plod pojedinih rodova je koštuničast ili bobičast.
Ovako izgledaju polen i plod cvijeta glavočika:

39. Poznate vrste su :
-Bijela rada(Bellis perenis)
-Hajdučka trava, sporiš(Achillea millefolium)
-Kamilica(Matricaria camomila)
-Suncokret(Helianthus annuus)
-Maslačak(Taraxacum officinale)
-Cikorija(Cichorium intybus)
-Različak(Centaurea montana)
-Zelena salata(Lactuca sativa)

40. Cikorija Maslačak
Različak Sporiš

41. Zvjezdan Bijela Rada
Kamilica Suncokret

42. Wunderlichia
mirabilis
Jedna zanimljiva endemična vrsta koja naseljava samo
pustinjske prostore Brazila. Drvenasta je biljka može
narasti i do 5 metara.

43.  Višegodišnje vodene i močvarne biljke
 Imaju snažno razvijen rizom i listove srcastog oblika,
spiralno raspoređene, plivajuće.
 Cvjjetovi su im dvopolni, jarkih boja

44. U Crnoj Gori, Skadarskom jezeru, mogu se naći
-Bijeli lokvanj(Nymphea alba)
-Žuti lokvanj(Nymphar luteum)

45. Kraljevski lokvanj koji živi u Amazonu može dostići
prečnik listova i do dva metra. Amazonski lokvanj
oprašuju noćni insekti