Bosna i Hercegovina daruje 2021 je godišnji izveštaj o stanju filantropije u Bosni i Hercegovini koji objavljuje Catalyst Balkans na osnovu analize medija monitoringa ključnih reči u vezi sa lokalnom filantropijom u periodu od januara do decembra 2021.

1. Juli, 2022.
2021
IZVJEŠTAJ O STANJU
FILANTROPIJE
uz podršku

2. Ključni rezultati ......................................................................................
Uvod: Kako čitati izveštaj ......................................................................
Pregled prakse davanja u 2021. godini ................................................
· Geografska distribucija davanja .....................................................
· Kalendarska distribucija davanja ....................................................
· Oblasti davanja ..............................................................................
· Struktura donatora .........................................................................
· Struktura primalaca donacija .........................................................
· Struktura krajnjih korisnika donacija ...............................................
· Namjeravani efekt donacija ............................................................
· Načini prikupljanja donacija ............................................................
Davanja dijaspore ..................................................................................
Donacije u hrani .....................................................................................
Medijsko izveštavanje o filantropiji ......................................................
Preporuke ...............................................................................................
· Pojmovnik .......................................................................................
· Trendovi davanja prikazani po indikatorima ...................................
1
3
4
7
10
11
16
20
23
28
34
38
45
49
52
54
56
Sadržaj

3. 1
Ključni rezultati
Filantropija u BiH ima humanitarni i razvojni karakter i dominantno je usmjerena
ka adresiranju tri ključna, ali usko povezana problema u bh. društvu, a to su:
siromaštvo, ekonomska nejednakost i zanemarenost sektora zdravstva i
obrazovanja. Time filantropija u BiH doprinosi društvenoj stabilnosti.
Iako ne postoje novi zvanični podaci o stanju siromaštva u BiH i socio-ekonom-
skim nejednakostima,1
osim onih iz 2015. godine prema kojima 16,9%2
osoba živi
u relativnom siromaštvu, drugi relevantni izvori ukazuju da su ovi društveni
trendovi u porastu.3
Zbog uticaja pandemije COVID-a 19 u 2019. i 2020. godini,
siromaštvo je poraslo, dok je u 2021. godini zabilježeno usporavanje krize.4
Kretanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2020. godini bilo je negativno od
3,1%, a u 2021. godini zabilježen je rast BDP-a od 7,1%.5
Ukoliko se davanja posmatraju po namjeravanom efektu akcije jednokratne
pomoći su zastupljenije u odnosu na strateška davanja. U 2021. godini značaj-
no je povećana suma za ekonomski razvoj usmjerena u obliku inicijalnog
kapitala za početničke biznise od nekoliko većih korporativnih donatora iz
poslovnog sektora.
1
Pogledati dostupne indikatore za UN-ove ciljeve br. 1 „Svijet bez siromaštva“ i br. 10 „Smanjenje nejednakosti“:
https://sdg.bhas.gov.ba/bs/1/
2
Agencija za statistiku BiH, „APD – Osnovni pokazatelji relativnog siromaštva“, 03.11.2021. Dostupno na: https://bhas.-
gov.ba/Calendar/Category/38
3
Amar Numanović, „Performance of Western Balkan Economies Regarding the European Pillar of Social Rights: 2021 review
on Bosnia and Herzegovina.” [Performanse ekonomija Zapadnog Balkana u vezi sa Evropskim stubom socijalnih prava:
pregled za Bosnu i Hercegovinu 2021.], Regionalno vijeće za saradnju (Regional Cooperation Council). Oktobar 2021.
Dostupno na: https://www.esap.online/docs/150/performance-of-western-bal-
kan-economies-regarding-the-european-pillar-of-social-rights-2021-review-on-bosnia-and-herzegovina; Svjetska banka.
„Western Balkans Regular Economic Report No.21: Steering Through Crises” [Redovni ekonomski izvještaj Zapadnog Balkana
br.21: Upravljanje kroz krize]. Proljeće 2022. Dostupno na: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/hand-
le/10986/37368/P17720607706c30e90841607b7d53ee8106.pdf
4
Ibid.
5
Svjetska banka. „GDP growth (annual %) - Bosnia and Herzegovina“ [Rast BDP (godišnji %)]. Dostupno na: https://data.worl-
dbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG?locations=BA
Zabilježena donirana
suma
17.085.341 €
Broj instanci doniranja
2.744
Donirana suma po
glavi stanovnika
5,2 €

4. Ipak, značajni iznosi i dalje se daju za medicinske tretmane i za obrazovanje.
Dok građani, kao i dijaspora, prije svega podržavaju oblike jednokratne
pomoći u ovim oblastima, poslovni sektor i privatne fondacije radije doniraju
sredstva za stipendije i start-up preduzeća kao osnovu za socio-ekonomski
razvoj društva.
Građani i poslovni sektor podjednako učestvuju u akcijama doniranja. Dodat-
no, u oblasti filantropije, nekoliko organizacija civilnog društva postalo je
prepoznato kao voditelji velikog broja akcija, te zadobilo povjerenje javnosti, a
to su prije svega udruženja „Pomozi.ba“, „Mozaik prijateljstva“, Fondacija
tuzlanske zajednice, SOS Kinderdorf i MFS-EMMAUS. Također, u posljednjoj
deceniji osnovano je nekoliko privatnih fondacija koje svojim radom podržava-
ju prvenstveno mlade, a to su Fondacija „Hastor“, Fondacija „Iman“ iz Velike
Kladuše, Humanitarna fondacija „Atlanta“, Klika Fondacija, Fondacija „Za
porodicu“ iz Banje Luke, Fondacija „Adriatic“ , Fondacija „Studenica“,
Telemach fondacija, Fondacija „Kemal Bakaršić“, Fondacija „La Terra
Nostra“, GO FAR Fondacija iz Banje Luke i Bošnjački institut – Fondacija Adila
Zulfikarpašića.
Konačno, 2021. godina ostaće zapamćena po osnivanju Filantropskog
foruma, prve institucionalne platforme u BiH za povezivanje kompanija,
organizacija i individualnih filantropa u cilju stvaranja održive filantropske
zajednice koja doprinosi pozitivnim društvenim promjenama. Ova platforma
trebala bi ponuditi zajedničku viziju za zajedničko djelovanje svih aktera u ovoj
oblasti.
2

5. Uvod: kako čitati Izvještaj
Fondacija Catalyst Balkans mapira dobrotvorna davanja građana i poslov-
nog sektora na Zapadnom Balkanu od 2013. godine kako bi pratila stanje
filantropije u pojedinačnim zemljama regije. Podaci kojima Catalyst Balkans
raspolaže i način na koji ih prikuplja jedinstveni su i prije svega se zasnivaju na
izvještajima tradicionalnih i online medija, kao i na podacima direktno
prikupljenim od velikih donatora i primalaca donacija, s obzirom da poreske
službe ne prikupljaju podatke o davanjima i ne posjeduju registre o donacija-
ma. Prema tome, podaci prikazuju zabilježene donirane sume, koje u stvarno-
sti mogu biti i veće s obzirom da postoje akcije za koje podaci nisu dostupni.
Dobrotvorna davanja odnosno stanje filantropije prvenstveno se prati u
pogledu ukupnih davanja, geografskoj i kalendarskoj distribuciji davanja,
oblastima, tipu donatora, primalaca i korisnika donacija, kao i načinima i
namjeravanim efektima doniranja. Određeni pokazatelji prikazani su i u
vremenskim serijama6
kako bi se ilustrovali trendovi davanja iz različitih
aspekata i identifikovale promjene. Dodatno, Catalyst Balkans prati izvješta-
vanje medija o filantropiji, koje je također adresirano u ovom izvještaju.
Svi ovi pokazatelji prikazani su u Izvještaju prema broju akcija doniranja
(instanci doniranja) i doniranim sumama. Ovdje je važno naglasiti da akcije
doniranja podrazumijevaju kako male, tako i masovne kampanje velikog broja
donatora u određenu svrhe, te time razlike u akcijama mogu biti značajne u
pogledu broja donatora i doniranih suma. Prema tome, doniranje treba
posmatrati po obje kategorije: broju akcija doniranja i zabilježenim doniranim
sumama.
Filantropija podrazumijeva davanja u dobrotvorne, humanitarne i razvoj-
ne svrhe za opće dobro od strane privatnog sektora, građanki i građana,
pojedinki i pojedinaca i neprofitnih organizacija. Ova definicija ukazuje na
potencijalne svrhe – dobrotvorne/humanitarne i razvojne, kao i na
donatore: privatni sektor, pojedinke i pojedinci i neprofitne organizacije
(bilo udruženja ili fondacije). Privatni sektor ovdje podrazumijeva sve
poslovne subjekte u proizvođačkim, komercijalnim ili uslužnim djelatnosti-
ma koji obavljaju poslove radi sticanje profita.
3
6
Vremenske serije predstavljaju podatke hronološki, obično po godinama, kako bi se prikazao trend promjena posmatrane
kategorije ili stavke u određenom vremenskom intervalu.

6. Pregled prakse davanja u 2021.
godini
Ukupna zabilježena suma data u dobrotvorne svrhe u 2021. godini iznosi 17
miliona eura odnosno 33,5 miliona KM. Ova suma prikupljena je kroz 2.744
različite dobrotvorne akcije doniranja. Time donirana suma po glavi stanovni-
ka u BiH iznosi 5,2 € odnosno 10,4 KM.
Trend davanja u BiH u konstantnom je porastu, a značajno je porastao u
2020. godini kada je 60% od ukupne zabilježene donirane sume bilo posveće-
no davanjima vezano za pandemiju COVID-a 19. U 2021. godini zabilježen je
blagi pad u davanjima u odnosu na prethodnu godinu, ali ukupna donirana
suma ostala je značajno visoka u poređenju sa prethodnim godinama. Naime,
2021. godine zabilježena donirana suma iznosi 17,0 € dok je u 2020. godini
iznosila 21,8€, 2019. godine 7,4 €, a 5,0 € 2018. godine. Očigledno, tokom
pandemije COVID-a 19, zabilježena je promjena u filantropiji i trendovima
davanja.
4

7. 5
2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
2,5
2,1
1,7
4,7 5,0
7,4
17,1
21,8
2,3
2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
399
611
1050 1075
1577
2032
2527
3489
2744
Zabilježena donirana suma u milionima eura
Broj instanci doniranja
Trend davanja u BiH u periodu 2013. – 2021.

8. Fondacija „Hastor“, Fondacija „Mozaik“ i „Pomozi.ba“ 2021. godine
osnovali su Filantropski forum BiH koji okuplja filantropski orijentisane
kompanije, organizacije, pojedince i pojedinke koji zajednički djeluju na
razvoj filantropske zajednice.
Filantropski forum nastoji da unaprijedi učinkovitost i kapacitete ključnih
aktera u oblasti filantropije putem umrežavanja, razmjene znanja i
informacija sa organizacijama koje dijele sličnu misiju u zemlji i inostran-
stvu. Također, Filantropski forum će raditi na poboljšanju slike o filantro-
piji u javnosti.
Kako bi se unaprijedila transparentnost i odgovornost u sektoru filantro-
pije, Filantropski forum će razvijati standarde i dobre prakse među svim
svojim članovima i članicama. U tom pogledu, važan aspekt rada
Filantropskog foruma je pružanje podrške u razvoju i promociji mehaniz-
ma davanja, instrumenata za mjerenje rezultata i uticaja dobrotvornih
davanja.
Kako bi se ispunili postavljeni ciljevi, Filantropski forum će posebnu
pažnju posvetiti razvoju ljudskih resursa i jačanju organizacionih kapaci-
teta u filantropskom sektoru kroz treninge, radionice, konferencije i
druge aktivnosti.
U vrijeme pisanja ovog izvještaja, Filantropski forum okuplja sljedeće
kompanije: Addiko Bank, Atlantbh, Bosna Bank International (BBI),
DM-drogerie markt, Express Courier, Forsace Solutions, Hifa Petrol,
Klika, Lanaco, Ministry of Programming, R&R, Telemach i Zira.
Članice organizacije Filantropskog foruma su: Fondacija „Izvor nade“,
organizacija MuslimAid Association i Telemach fondacija.
Individualni filantropi i filantropkinje, članovi i članice Filantropskog
foruma su: Sanja Dragić, Emir Jildizlar, Nina Kremenović, Sanja Miovčić,
Hajdi Mostić, Elma Pašić, Lejla Pljevljak-Rašidagić, Sanela Pašić, Sabina
Selvić-Oručević, Svjetlana Vučić i Tatjana Vučić.
6
Filantropski forum BiH

9. Mapa Bosne i Hercegovine - entiteti
Raspodjela akcija doniranja po entitetima u BiH
U pogledu geografske raspodjele davanja u BiH, 56,5% od ukupnog broja
instanci doniranja primili su korisnici u Federaciji BiH, dok je 36% od ukupnog
broja instanci doniranja usmjereno ka korisnicima iz Republike Srpske, 0,7% u
Brčko Distrikt, dok je ostatak davanja bio usmjeren ka korisnicima izvan zemlje
u omjeru od 4,5%.
Republika Srpska
36,0%
Federacija Bosne i Hercegovine
56,5%
Izvan zemlje
4,5%
Distrikt Brčko
0,7%
Više regiona
2,3%
7
Geografska distribucija davanja

10. Mapa Bosne i Hercegovine - općine
Broj akcija na 1,000 stanovnika
0.7 - 0.5
33.2 - 0.8
0.4 - 0.3
<0.2
Geografska davanja po gradovima i općinama reflektuju broj stanovnika ovih
jedinica lokalne samouprave. Tako je Sarajevo zaprimilo najveći broj davanja
(19,1%), potom Banja Luka (13,7%), Mostar (4,8%), Tuzla (3,5%), Zenica (3,4%),
Bijeljina (2%), Bihać (1,6%), Bosanska Krupa (1,2%), Prijedor (1,1%), Trebinje
(1,1%), Goražde (1%) i Doboj (1%).
8
Geografska distribucija davanja

11. Krajnji korisnici - osobe iz drugih zemalja
Albanija
BiH
Hrvatska
Kosovo
Crna Gora
Sjeverna
Makedonija
2,8%
0,1%
5,0%
1,1%
1,9%
0,3%
6,6%
N/A7
1,9%
0,6%
0%
0%
Srbija 4,1%
2,3%
Udio instanci doniranja
Udio donirane sume
7
Podaci nisu dostupni.
Od svih zemalja u regiji, BiH najviše donira van zemlje (5% instanci doniranja i
9,4% od ukupne donirane sume). Većina zabilježenih akcija doniranja usmjere-
na je na korisnike izvan BiH koji prvenstveno borave u susjednim zemljama:
Hrvatskoj (2,0%), Kosovu (1,5%) i Srbiji (0,7%), i to najviše za adresiranje poslje-
dica zemljotresa koji se desio u Hrvatskoj. Pored ovih zemalja, dobrotvorna
davanja donirana su i korisnicima u Jemenu (0,1%), Palestini (0,1%) i Švicarskoj
(0,1%) kroz masovne kampanje građana.
9

12. Dobrotvorna davanja u BiH ravnomjerno su raspoređena u toku godine, ali u
pojedinim mjesecima ipak se bilježi veći broj akcija doniranja, i obično se radi
o mjesecima kada su vjerski praznici, te na kraju godine kada se zatvara
godišnji ciklus poslovanja. U 2021. godini, najveći broj akcija doniranja bio je u
decembru (396), zatim u septembru (355) i u aprilu (248).
Januar Februar Mart April Maj Jun Jul Avgust Septembar Oktobar Novembar Decembar
155
232
248
220
192
216
355
261
222
396
121
126
10
Kalendarska distribucija davanja
Broj instanci doniranja po mjesecima

13. Najveći broj akcija doniranja u 2021. godini bio je posvećen podršci marginali-
zovanim grupama,8
zatim zdravstvu, adresiranju siromaštva, sezonskim
davanjima, sportu i obrazovanju. Međutim, zabilježene donirane sume
pokazuju da su značajna sredstva donirana i za ekonomski razvoj, prirodne i
ljudske katastrofe, religijske aktivnosti i za javnu infrastrukturu.
Što se tiče oblasti davanja, evidentno je da poslovni sektor zajedno sa građa-
nima značajno učestvuje u razvojnim i socijalnim davanjima. Socijalna
davanja podrazumijevaju akcije humanitarnog karaktera i obično se radi o
jednokratnoj pomoći, dok su davanja u razvojne svrhe svi oblici strateških
davanja čija je namjena dugoročno adresiranje nekog društvenog problema.
Na primjer, davanja za liječenje u inostranstvu za pojedince predstavljaju
jednokratnu pomoć, dok davanja za zdravstvene ustanove za kupovinu
opreme i obuku zaposlenika predstavljaju strateško davanje. Iako su obje vrste
davanja usmjerene u zdravstveni sektor, njihov efekt je drugačiji jer prvi
primjer ima socijalni odnosno humanitarni karakter, a drugi primjer davanja
razvojni.
Iz prikupljenih podataka može se zaključiti da filantropija u BiH djelomično
preuzima i ulogu javnog sektora kada je u pitanju investiranje u ključne oblasti
važne za održiv i pravedan razvoj, te učestvuje u ublažavanju negativnih
socio-ekonomskih posljedica ljudskih i prirodnih katastrofa, kriza i općenito
negativnog trenda u društvenom razvoju. S druge strane, manje davanja
izdvaja se za socijalno poduzetništvo, kulturno naslijeđe, ljudska prava,
medije, zaštitu životinja i nauku.
8
Izbjeglice, osobe u pokretu, osobe koje su preživjele nasilje, žrtve trgovine ljudima, beskućnici, manjine itd.
11
Oblasti davanja

14. Podrška
marginalizovanim
grupama
Zdravstvo
Siromaštvo
Sezonska davanja
Sport
Obrazovanje
Zaštita životne
sredine
23,0%
811.180 €
16,3%
3.188.480 €
10,5%
615.615 €
9,5%
103.781 €
9,0%
191.523 €
8,8%
2.377.524 €
4,5%
121.924 €
COVID-19
4,3%
836.761 €
Kultura i umjetnost
3,1%
143.512 €
Prirodne i ljudske
katastrofe
3,0%
1.238.658 €
Udio instanci doniranja
Zabilježene donirane sume
Religijske aktivnosti 1,9%
554.153 €
12
Oblasti davanja

15. Javna
infrastruktura
Ekonomski razvoj
Zaštita životinja
Kulturno naslijeđe
Socijalno
poduzetništvo
Ljudska prava
1,9%
254.429 €
1,1%
2.577.897 €
0,6%
1.544 €
0,5%
8.412 €
0,4%
23.007 €
0,3%
4.886 €
Miješano
Nezavisni mediji
0,3%
263.126 €
0,2%
2.052 €
Nauka
Ostalo
0%
0.0 €
0,8%
131.504 €
Udio instanci doniranja
Zabilježene donirane sume
13
Oblasti davanja

16. U pogledu podrške marginalizovanim grupama, ona je najčešće fokusirana na
djecu. Fondacija tuzlanske zajednice je preko svoje crowdfunding platforme
Doniraj.ba pokrenula kampanju „Za moje sretnije djetinjstvo“ putem koje je
prikupljeno 55.000 KM za rekonstrukciju prostorija Doma za djecu bez roditelj-
skog staranja u Tuzli. Rudari Rudnika „Breza“ prikupili su 35.000 KM kako bi
otplatili polovinu kredita porodice Zaimović, samohrane majke s troje djece
njihovog kolege Adisa Zaimovića koji je poginuo u nesreći u rudniku. Prijatelji
porodice devetogodišnjih blizanki Nejre i Nejle Agić prikupili su 18.000 i kupili
automobil za porodicu. Nejra i Nejla boluju od cerebralne paralize i porodica
se suočava sa brojnim izazovima u svakodnevnom životu. Hifa Petrol je organi-
zirala događaj HPLUS Rally koji je okupio vlasnike i ljubitelje luksuznih automo-
bila. Učesnici utrke i Hifa Petrol prikupili su 25.000 KM koje su namijenjene za
specijalna invalidska kolica za djecu sa invaliditetom, korisnike Udruženja
„Pomozi.ba“.
Pored velike pomoći za liječenje, važno je naglasiti da davanja zdravstvenim
ustanovama u BiH predstavljaju važan aspekt pomoći za ove javne institucije.
Primjera takvih davanja ima nekoliko. Jusuf Nurkić, košarkaš Portland Trail
Blazersa, donirao je sredstva za kupovinu mamografa za Dom zdravlja „Dr.
Mustafa Šehović“ iz Tuzle. Razni donatori donirali su 80.000 KM za ugradnju
dva lifta u Univerzitetskoj kliničkoj bolnici Mostar. Mtel a.d. Banja Luka donirao
je 50.000 KM za kupovinu 20 ultrazvučnih inhalatora za Pedijatrijsko odjelje-
nje Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske. Intesa Sanpaolo Banka
BiH, u partnerstvu sa Visom, provela je jednomjesečnu kampanju „Inspirisani
srcem“ s ciljem prikupljanja sredstava za opremanje porodilišta širom Bosne i
Hercegovine. Kroz kampanju je prikupljeno 36.000 KM. Među korisnicima je i
Javna zdravstvena ustanova Bolnica „Dr. Mladen Stojanović“ iz Prijedora koja
je dobila 18.000 KM.
14

17. • Fondacija „Hastor“ obezbijedila je stipendije za učenike osnovnih i
srednjih škola i studente u ukupnoj vrijednosti od 3.780.100 KM. Ovime je
fondacija Hastor pružila finansijsku podršku najvećem broju stipendista
u odnosnu na sve registrovane fondacije u BiH i regiji. Vrijednost stipen-
dije za učenike osnovnih škola je 1.200 KM, za srednjoškolce 1.800 KM i
za studente 3.000 KM.
• Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ osiguralo je 120.000 KM za
stipendije za 90 studenata (preddiplomski i doktorski studij).
• Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“ iz Mostara je putem
javnog poziva za dodjelu stipendija „Vladimir Ćorović“ učenicima i
studentima obezbijedilo 80.000 KM za stipendiranje 97 učenika i
studenata.
• Fondacija „Iman“ iz Velike Kladuše obezbijedila je 20 stipendija za
učenike osnovnih i srednjih škola iz Velike Kladuše. Vrijednost svake
stipendije koja je dodijeljena po javnom pozivu je 2.000 KM.
• Fondacija „Klika“ dodijelila je 39 stipendija za studente Univerziteta u
Sarajevu i Univerziteta u Banjoj Luci. Riječ je o jednokratnim stipendija-
ma u iznosu od 1.000 KM koje su dodijeljene po javnom pozivu.
• Medžlis Islamske zajednice iz Žepča obezbijedio je 44 jednogodišnje
stipendije za učenike i studente u ukupnoj vrijednosti od 31.000 KM.
Sredstva su obezbijeđena zahvaljujući džematu, preduzećima i ustano-
vama.
• Fondacija „Adriatic“ koju je osnovao Eastern Mining d.o.o., putem
poziva za stipendiranje učenika srednjih škola iz Vareša, Breze ili Kaknja
dodijelila je 15 stipendija u iznosu od 100 KM mjesečno za školsku
2021/2022.
• Udruženje „Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu“ putem kampanje
prikupilo je 16.500 KM za stipendiranje ekonomski ugrožene djece i u
proteklih 27 godina podržalo je preko 50.000 djece.
• Fondacija tuzlanske zajednice organizovala je crowdfunding kampa-
nju za Fond „Prometej“ za stipendiranje studenata Univerziteta u Tuzli.
Zahvaljujući donacijama građana i kompanija prikupljeno je 11.500 KM.
15
Najveći donatori stipendija i školarina u BiH

18. Iako je najveću zabilježenu doniranu sumu u BiH u 2021. godini izdvojio poslov-
ni sektor, najveći broj akcija doniranja organizovan je kroz kampanje u kojima
su građani masovno učestvovali. Miješani donatori uključuju akcije u kojima su
zajedno učestvovali i građani i poslovni sektor ili drugi donatori.
Pored navedenog, važno je istaknuti da je udio davanja privatnih fondacija
porastao u posljednje tri godine. Privatne fondacije („Hastor“, „Adriatic“,
„Iman“) prvenstveno doniraju sredstva za mlade u vidu stipendija, kao i
Fondacija „Studenica“ iz San Franciska koja je dodijelila 30 stipendija studen-
tima posljednje godine studija na univerzitetima u Srbiji i regiji. U 2021. godini,
Telemach fondacija podržala je 35 projekata usmjerenih na djecu u vrijednosti
od 222.000 KM. Korisnici su bile neprofitne, obrazovne i zdravstvene ustanove
i vjerske ustanove. Nekoliko privatnih fondacija donirale su knjige biblioteka-
ma; Fondacija „Kemal Bakaršić“ iz Sarajeva donirala je Narodnoj biblioteci
Trebinje 250 knjiga, dok je Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića
donirao 605 knjiga Medžlisu Islamske zajednice u Tomislavgradu i 200 knjiga
Centru za kulturu Tomislavgrad.
Sve do 2020. godine, građani su predstavljali najznačajnije donatore u oblasti
filantropije u BiH. Međutim, u vrijeme pandemije COVID-a 19, ovaj trend se
djelomično promijenio i još uvijek poslovni sektor izdvaja veće donirane sume,
ali ipak građani su ti koji učestvuju u najvećem broju akcija doniranja.
16
Struktura donatora

19. Građani (masovno)
Poslovni sektor
Miješani donatori
Pojedinci
OCD/Udruženja
građana
Privatne fondacije
Ostalo
44,7%
3.539.290 €
35,8%
4.828.884 €
8,2%
2.339.372 €
7,5%
595.878 €
2,5%
159.205 €
0,6%
1.972.777 €
0,8%
14.568 €
Udio instanci doniranja
Zabilježene donirane sume
17
Davanja po tipu donatora u 2021. godini

20. 2015.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Poslovni sektor
Pojedinci
Građani (masovno)
52%
48,5%
47,7%
44,7%
64,3%
58,4%
35,3%
34,9%
31,3%
37,9%
16,9%
20,1%
46,3%
35,8%
11,1% 12,5%
5,5%
8,3% 7% 7,7% 7,5%
18
Trend davanja po broju akcija za vodeće tipove donatora u periodu
2015. – 2021. (%)

21. Kada su u pitanju miješani donatori, obično se radi o kampanjama za
prikupljanje sredstava u humanitarne svrhe (liječenje, pomoć socijalno
ugroženim osobama, osobe koje su preživjele prirodne katastrofe i sl.). Najveći
broj kampanja u kojima su učestvovali miješani donatori organizovalo je
Udruženje „Pomozi.ba.“ Pored česte podrške „Pomozi.ba“, poslovni sektor
podržao je i SOS Kinderdorf, Asocijaciju „Think Pink“, Udruženje „Srce za
djecu koja boluju od raka“ i sl.
Od januara do decembra 2021. godine, Udruženje „Pomozi.ba“ prikupilo
je 3.8 miliona KM isključivo za liječenje građana BiH. Pored pomoći u
prikupljanju sredstava za liječenje, organizovalo je veliki broj kampanja za
pomoć povratnicima, starim i iznemoglim licima, samohranim majkama,
porodicama bez stalnih primanja, djeci bez roditelja, osobama sa
invaliditetom, oboljelima, migrantima i drugim ugroženim ljudima na
području cijele Bosne i Hercegovine, ali i šire. Od svog osnivanja 2012.
godine do danas, „Pomozi.ba“ pomoglo je oko 700.000 osoba kroz
različite projekte i humanitarne akcije.
19

22. Podaci o strukturi primalaca donacija pokazuju koje kategorije organizacija ili
pojedinaca su zaprimile najveći broja akcija doniranja i za koje su prikupljene
zabilježene sume. Davanja u 2021. godini u najvećem obimu datih iznosa bila
su usmjerena ka lokalnim udruženjima građana potom ka pojedincima.
Udruženja građana prikupljena sredstva usmjeravaju dalje ka pojedincima i
lokalnim zajednicama.
20
Religijske zajednice
527.114 €
1,9%
Ostalo
2.565.293 €
0,5%
Miješano
282.046 €
0,1%
Udio instanci doniranja
Zabilježene donirane sume
4.004.892 €
41,9%
Neprofitne organizacije
Ustanove
1.588.263 €
16,4%
Lokalne i nacionalne
vlasri 624.578 €
7,1%
Pojedinci i porodice
3.857.788 €
32,1%
Struktura primalaca donacija
Donacije po tipu primalaca

23. 50,4% 58,8% 35,3% 37,0% 40,0% 30,7% 32,1%
21,8% 22,2% 34,1% 32,4% 31,3% 27,1% 41,9%
21,6% 16,6% 24,5% 23,5% 24,2% 34,6% 16,4%
0,7% 0,6% 2,5% 5,6% 2,9% 5,4% 7,1%
0,5% 1,4% 3,3% 1,2% 1,0% 1,4% 1,9%
5,0% 0,5% 0,3% 0,3% 0,6% 0,9% 0,5%
OCD/udruženja građana
Javne ustanove
Udio instanci doniranja 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
Pojedinci ili porodice
Lokalne i nacionalne vlasti
Religijske zajednice
Ostalo
29,6% 54,2% 27,0% 28,7% 62,3% 26,1% 28,7%
50% 30,1% 25,7% 29,1% 13,5% 9,2% 29,8%
12,9% 12,0% 23,9% 33,7% 15,3% 38,1% 11,8%
6,8% 1,8% 5,4% 6,8% 5,6% 24,6% 4,6%
0,5% 1,3% 3,0% 1,3% 0% 1,4% 3,9%
0,2% 0,6% 14,9% 0,3% 3,2% 0,6% 21,2%
OCD/udruženja građana
Javne ustanove
Udio donirane sume 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
Pojedinci ili porodice
Lokalne i nacionalne vlasti
Religijske zajednice
Ostalo
Uvid u trend davanja ukazuje na činjenicu da su donacije najčešće usmjerene
ka pojedincima/kama i porodicama, a potom ka organizacijama civilnog
društva (OCD), tj. udruženjima građana. Značajan primalac donacija su i
javne ustanove, posebno iz oblasti zdravstva i obrazovanja. Tokom pandemije
COVID-a 19, povećanu podršku dobile su javne ustanove, dok je u 2021. godini
zabilježen najveći broj akcija za organizacije civilnog društva (OCD), tj.
udruženja građana.
Trend davanja po kategorijama primalaca za period
2015. – 2021.
21

24. 152
97
52
24
22
20
„Mozaik prijateljstva“
„Srce za djecu oboljelu od raka“
OCD/Udruženje građana
Broj instanci
doniranja
Zabilježene
donirane
sume (€)
„Pomozi.ba“
„Think Pink – Zajedno smo jedno“
SOS Kinderdorf
„Zajedno za naš grad Mostar“
13
10
10
9
7
7
„Nova generacija“
„Podrži me“ – Udruženje roditelja sa djecom sa
posebnim potrebama (Kosovska Mitrovica)
„Iskra“ - Udruženje roditelja djece oboljele od
malignih bolesti 14
Humanitarna fondacija „BUDI HUMAN
- Aleksandar Šapić“
„PIPOL“ Tuzla
FK „Čelik“ Zenica
MFS-EMMAUS
(Međunarodni forum solidarnosti Emmaus)
7
6
FK „Velež“ Mostar
„Srbi za Srbe“ – humanitarna organizacija (Pale) 7
2.563.279
28.646
94.301
73.631
76.925
4.755
1.680
1.838
5.617
0
11.078
3.932
2.824
2.980
58.131
356
Udruženje roditelja sa četvoro i više djece „4+"
Kada su u pitanju davanja za organizacije civilnog društva (OCD), tj. za
udruženja građana, najveći broj akcija i najveće zabilježene prikupljene
donirane sume obezbijedilo je „Pomozi.ba“ za akcije liječenja i pomoći
siromašnim i marginalizovanim grupama stanovništva. I davanja za preostale
organizacije civilnog društva usmjerena su upravo za akcije prikupljanja
sredstava za liječenje. Dodatno, važno je istaknuti da su i fudbalski klubovi
„Čelik“ iz Zenice i „Velež“ iz Mostara prikupili istaknute donacije u 2021. godini.
Klubovi su organizovali utakmice i kampanje za podršku klubovima od njihovih
simpatizera.
Najveći primaoci donacija – organizacije civilnog društva
22

25. Korisnici usluga lokalne zajednice su najznačajniji primalac donacija u dobro-
tvorne svrhe, potom socijalno ugrožene osobe, te osobe sa zdravstvenim
problemima i invaliditetom. Uzimajući u obzir ostale podatke iz ovog izvještaja
zajedno s dugoročnim trendovima davanja po kategorijama primalaca, može
se pretpostaviti da krajnja svrha davanja jeste adresiranje dva ključna, ali
usko povezana problema u bh. društvu: siromaštva i socio-ekonomskih
nejednakosti, te zanemarenosti sektora zdravstva i obrazovanja. Time
filantropija u BiH ima prije svega humanitarni karakter, a istovremeno podrža-
va dugoročnu društvenu stabilnost i pored evidentnih socio-ekonomskih
nejednakosti.
Struktura krajnjih korisnika donacija
23

26. Korisnici usluga
lokalne zajednice
Socijalno ugrožene
osobe
Osobe sa
zdravstvenim
problemima
Osobe sa
invaliditetom
Osobe iz drugih
zemalja
Djeca bez roditelja
Samohrani roditelji
Religijske zajednice
Opća populacija
Starije osobe
Osobe koje se
preživjele nasilje
Životinje
Udio instanci doniranja
Udio donirane sume
32,5%
12,2%
22,8%
7,0%
10,8%
3,7%
10,8%
3,7%
5,0%
9,4%
4,6%
1,4%
2,5%
1,3%
2,0%
4,1%
1,1%
37,8%
1%
0%
0,7%
0%
0,6%
0%
Donacije po krajnjim korisnicima u 2021. godini
24

27. Majke i bebe
Talentovani
/nadareni
Migranti
Miješano
Manjine
Osobe u riziku
Nezaposleni
Udio instanci doniranja
Udio donirane sume
0,5%
0,1%
0,5%
0,3%
0,4%
0%
0,3%
2,1%
0,2%
0%
0,1%
0%
0%
0%
Donacije po krajnjim korisnicima u 2021. godini
25

28. Od ukupnog broja akcija doniranja za korisnike usluga lokalne zajednice, njih
41% date su za djecu i mlade. Također, od ukupnog broja akcija za socijalno
ugrožene osobe, 17% je također usmjereno za djecu i mlade.
Davanja za migrante prvenstveno su prikupljena kroz masovne akcije građa-
na. Muzej ratnog djetinjstva, zahvaljujući prikupljenim donacijama, obezbije-
dio je 1.400 novogodišnjih poklona za djecu migranata. Humanitarna organi-
zacija „SOS Bihać“, koja okuplja dijasporu iz Njemačke, pružila je pomoć
migrantima koji prolaze kroz Unsko-sanski kanton u hrani, odjeći, medicinskoj
pomoći i drugim vidovima podrške. Ova organizacija također je pružila pomoć
MUP-u Unsko-sanskog kantona u premještanju migranata iz napuštenih
objekata u izbjeglički kamp „Lipa“ u Bihaću. Udruženje žena „IZVOR“ iz Bužima
organizovalo je dobrotvornu akciju prikupljanja hrane i odjeće za izbjeglice
koje je podijelilo u neformalnom izbjegličkom kampu u Velikoj Kladuši. Učenici
Medrese „Džemaludin ef. Čaušević“ u Cazinu su organizovali humanitarnu
akciju povodom ramazana. Prikupili su oko 700 KM i pripremili 180 ramazan-
skih poklona za djecu migranata iz kampa „Sedra“ kod Cazina. Hajrudin i
Suada Jusić, koji žive i rade u Njemačkoj, organizovali su kampanju u dijaspori
i pripremili 1.000 paketa za migrante u migrantskom kampu „Lipa“.
Kada su pitanju davanja usmjerena ka religijskim zajednicama u BiH, zabilje-
žene su akcije prvenstveno pojedinaca, dok podaci o masovnim davanjima
građana ka ovim institucijama nisu dostupni. Jedan primjer individualnog
davanja u ovu svrhu je Mesud Hrbat, vlasnik Penny plus d.o.o., koji je donirao
sredstva za rekonstrukciju crkvenog dvorišta crkve svetog arhanđela Gavrila i
za rekonstrukciju fasade crkve svetog Luke Evanđelista u Sarajevu, kao i za
rekonstrukciju fasade Jevrejske općine u Sarajevu i za izgradnju Mesudija
džamije u selu Rečica, općina Novi Grad.
26

29. „Mozaik prijateljstva” je udruženje građana iz Banje Luke, nastalo 2004.
godine kada se sastala grupa ljudi sa istim ciljem – nahraniti gladne i
pomoći ljudima kojima je najpotrebnije. Od tada postoji i njihova javna
kuhinja „Obrok ljubavi” u kojoj se svakodnevno pripremaju obroci za
preko 1.300 osoba. Udruženje je nedavno otvorilo i javno kupatilo, a
pored ovih resursa vode i „Bakin kutak” odnosno dnevni centar za starija
lica kao i dnevni centar za beskućnike.
https://www.facebook.com/mozaikprijateljstva.bl/
https://www.hocu.ba/indexphp/hocuinfo/banja-luka-mozaik-prija-
teljstva-kroz-obrok-ljubavi/
Adresiranje strukturalnih društvenih problema, posebno siromaštva i zanema-
renosti sektora zdravstva i obrazovanja, kroz dobrotvorna davanja provode se
kroz dva podjednako zastupljena pristupa: jednokratnu pomoć i strateška
davanja. Strateška davanja imaju za cilj dugoročni aspekt adresiranja
društvenih potreba i značajna su osnova za socio-ekonomski razvoj, dok je
jednokratna pomoć humanitarnog karaktera i adresira hitne potrebe ugrože-
nih pojedinaca/ki i porodica.
Dugoročni uvid u odnos između dva pristupa ukazuje preferenciju za
jednokratnu pomoć u odnosu na strateška davanja, posebno kada je u pitanju
poslovni sektor.
Mozaik prijateljstva
Namjeravani efekt donacija
27

30. Adresiranje strukturalnih društvenih problema, posebno siromaštva i zanema-
renosti sektora zdravstva i obrazovanja, kroz dobrotvorna davanja provode se
kroz dva podjednako zastupljena pristupa: jednokratnu pomoć i strateška
davanja. Strateška davanja imaju za cilj dugoročni aspekt adresiranja
društvenih potreba i značajna su osnova za socio-ekonomski razvoj, dok je
jednokratna pomoć humanitarnog karaktera i adresira hitne potrebe ugrože-
nih pojedinaca/ki i porodica.
Dugoročni uvid u odnos između dva pristupa ukazuje preferenciju za
jednokratnu pomoć u odnosu na strateška davanja, posebno kada je u pitanju
poslovni sektor.
Namjeravani efekt donacija
28

31. Udio instanci doniranja
2015
61,0%
19,4%
19,5%
2016
70,1%
17,6%
12,3%
2017
54,8%
27,8%
17,4%
2018
52,5%
38,0%
9,5%
2019
57,9%
34,0%
8,0%
2020
57,0%
36,5%
6,5%
2021
59,8%
31,7%
8,5%
Jednokratna pomoć
Strateška davanja
Nepoznato
Trend davanja po efektu donacija za period 2015. – 2021.
29

32. Kao i prethodni podaci, i svrhe davanja kada se radi o jednokratnoj pomoći
ukazuju da su davanja najčešće usmjerena za liječenje pojedinaca, a potom
na ostale oblike humanitarne pomoći. Veću humanitarnu pomoć prikupili su
Caritas Mostar – Duvno i Trebinje, Vrhbosanska nadbiskupija, Crveni križ
Zapadne Hercegovine i Krajiški kulturni centar „Sveti Sava“ kroz masovne
kampanje za pomoć žrtvama zemljotresa u Petrinji i Sisačko-moslavačkoj
županiji u Hrvatskoj. Značajna humanitarna pomoć prikupljena je zahvaljujući
„Pomozi.ba“ i „Merhametu“ za Jemen i Palestinu, zemlje u ratu. Također,
Memorijalni centar Srebrenica pokrenuo je kampanju prikupljanja sredstava
za pružanje humanitarne podrške ljudima u Bangiju, glavnom gradu Central-
noafričke Republike, koji se suočava sa glađu kao posljedicom građanskog
rata. Zahvaljujući volonterima ove ustanove prikupljeno je 50.000 KM koji će
biti distribuirani preko Aegis Trust, britanske neprofitne organizacije.
Samo iz zabilježenih podataka, pomoć za stanovanje data je najmanje 42
ugrožene porodice širom BiH, kao i za sedam OCD/udruženja građana koja su
ovu pomoć također usmjerila u istu svrhu.
30

33. Potrošni materijal
i zalihe
Medicinski tretmani
Humanitarna pomoć
Stanovanje
39,6%
10,9%
9,9%
20,0%
6,7%
8,6%
3,5%
4,0%
Udio instanci doniranja
Udio donirane sume
Svrhe davanja u oblasti jednokratne pomoći u 2021. godini
31

34. Oprema
Usluge
Stipendije
/školarine
Kapitalne investicije
Podizanje društvene
svijesti/ zagovaranje
Start-up/
početni kapital
Istraživanje i razvoj
16,1%
10,1%
11,5%
2,7%
1,8%
15,9%
1,2%
4,3%
0,5%
0,1%
0,4%
19,1%
0,1%
0,1%
Nepoznato
8,5%
4,2%
Udio instanci doniranja
Udio donirane sume
Svrhe davanja u oblasti strateških davanja u 2021. godini
32

35. U 2021. godini zabilježena su i značajnija davanja za start-up preduzeća
odnosno početni kapital koji prije svega osigurava privatni sektor kroz poseb-
ne inicijative. U sklopu svoje Grants Platforme BH Tech Lab, BH Telecom će u
naredne tri godine dodijeliti 15.000.000 KM za start-up kompanije u Bosni i
Hercegovini, a u 2021. godini već je izdvojio 2.560.680 KM.
Bosna Bank International, u okviru Sarajevo Business Forum Start-up Challen-
ge-a, podržava inovativne ideje mladih i projekte koji bi generisali dalji razvoj.
Pobjednici se biraju u TV emisiji i dodjeljuju im se sredstva za dalji razvoj projek-
ta. Nagrade su obezbijedili BBI banka, TV Hayat, Bamcard, Fondacija
„Mozaik“, RSG Media Group, Uni-Expert, Klix.ba, Akta.ba, Poslovni magazin,
Poslovne novine i Studomat.ba.
U cilju osnaživanja žena, kompanija Bingo je zajedno sa partnerima Oasis,
Plazma (Bambi) i Schwarzkopf, te prijateljima projekta Dita, Violeta, Delimano,
Alma Ras, La Rive, Elode i Klas realizovala projekat „Odvažne i hrabre, to ste
vi!“ za sve žene koje žele pokrenuti posao. Kroz ovu inicijativu podržano je pet
projekata.
Grad Mostar i INTERA Tehnološki park potpisali su sporazum o saradnji koji bi
trebao doprinijeti jačanju privrednih aktivnosti i novom zapošljavanju kroz
promociju digitalnih alata i tehničkog znanja, usmjeravanju poduzetnih
pojedinaca i investitora ka stvaranju novih kompanija kroz inkubatore i tehno-
loški razvoj.
Sparkasse Bank d.d. Bosna i Hercegovina podržava omladinsko poduzetništvo
kroz Startup studio Fondacije „Mozaik“. Mladi su podržani u razvoju projekata
koji se bave društvenim i ekološkim pitanjima, a najbolji projekat se zatim dalje
podržava i nagrađuje početnim kapitalom.
33

36. Pregled podataka po ovoj kategoriji ukazuje na metode koje organizatori
akcija koriste u prikupljanju donacija. Najveći broj kampanja za prikupljanje
sredstava organizovane su za marginalizovane grupe, zatim za medicinsku
pomoć, potom za siromašne, u oblasti obrazovanja, za adresiranje prirodnih i
ljudskih katastrofa i za ekološke akcije. Konkursi se najčešće koriste za
davanja za mlade u obliku stipendija ili jednokratne pomoći, kao i za pomoć za
ugrožene kategorije društva.
Najveću poznatu direktnu donaciju obezbijedio je BH Telecom d.d. u iznosu od
1.000.000 KM za zdravstveni sistem BiH radi nabavke vakcina protiv COVID-a 19.
Kampanje za
prikupljanje
sredstava
Direktne donacije
Konkursi
Događaji
- izložbe i sajmovi
Događaji
- sportske
manifestacije
Događaji - ostalo
Događaji
- koncerti
46,0%
33,3%
8,2%
4,2%
3,8%
1,9%
1,7%
Događaji - ručkovi
ili večere
Događaji - aukcije
0,5%
0,4%
Načini prikupljanja donacija
Načini prikupljanja donacija u 2021. godini
(udio u ukupnom broju instanci doniranja)
34

37. Niz sportskih događaja organizovano je u 2021. godini prvenstveno radi
prikupljanje sredstava u medicinske svrhe, odnosno liječenje. Akcija Race for
the Cure organizovana je u 31 gradu u BiH i prikupljeno je 85.000 KM. U trci je
učestvovalo 5.500 građana, a timove je podržalo 700 kompanija. Sredstva su
namijenjena za mamografske preglede, kupovinu poklon-paketa za žene
oboljele od raka dojke i druge vidove podrške ženama. Povodom 100. godišnji-
ce Fudbalskog kluba „Željezničar“, 10. oktobra je na stadionu „Grbavica“
organizovana humanitarna utakmica. Prihod od ulaznica namijenjen je
liječenju korisnika „Pomozi.ba“. Na događaju je prikupljeno 40.000 KM od
korporativnih donatora, kupovine ulaznica i malih donacija. Košarkaški klub
„Borac“ organizovao je humanitarnu utakmicu prvotimaca i bivših igrača
„Borca“. Prikupljeni iznos u ukupnoj vrijednosti od 14.500 KM namijenjen je
Slobodanu Kesiću koji je izgubio vid i prikuplja sredstva za liječenje. U istu
svrhu, prikupljeno je dodatnih 3.140 KM tokom utakmice za Kup grada Banje
Luke između „Borca“ i „Željezničara Sport“.
Većina sredstava prikuplja se i daje u novcu i znatno manje u robi ili materijalu.
Raspoloživi podaci pokazuju da je u BiH u 2021. godini održano najmanje 89
velikih volonterskih akcija. U većini su učestvovali mladi koji su radili u ekološ-
kim akcijama ili pomagali udruženjima građana. Vidljivije su i volonterske
akcije poslovnog sektora, posebno stranih korporacija u BiH, čiji zaposlenici
volontiraju u svrhu akcija pomoći za udruženja građana. Većina akcija posve-
ćene su ekologiji i humanitarnom radu.
35

38. U naturi - roba ili materijal
6,8%
U novcu
88,3%
U naturi - profesionalne usluge
1,2%
Miješano - u novcu i naturi
0,4%
Volontiranje
3,2%
Kada je u pitanju davanje profesionalnih usluga, provedene akcije većinom se
odnose na besplatno pružanje usluga kompanija prema određenim, ali
manjim ugroženim skupinama u zajednicama. Primjera u kojima kompanije
pružaju i dijele svoje znanje volonterski je vrlo malo. Izdvaja se primjer Addiko
banke i Deloitte BH koji su pokrenuli projekat „Ženska mentorska mreža“ s
ciljem podrške ženama poduzetnicama kroz koji žene top-menadžerice nude
svoje mentorstvo za 50 odabranih kandidatkinja sa ciljem da ih podrže u
njihovom poslovanju. DM Drogerie Markt d.o.o. je podržala 15 start-up predu-
zeća u razvoju proizvoda koji će se prodavati u DM shopovima. Stručnjaci
kompanije su mentorisali start-up, mala i srednja preduzeća u prilagođavanju
njihovih proizvoda potrebama tržišta, organizovanju marketinške kampanje i
ugrađivanju proizvoda u ponudu maloprodajnih lanaca. Startup studio
Fondacije „Mozaik“ partner je ovog projekta. Ipak, važno je naglasiti da
volontiranje i besplatno pružanje profesionalnih usluga nisu medijski jako
popraćeni kao što su davanja u novcu, te navedene podatke treba uzeti s
rezervom jer je vrlo moguće da ovakvih tipova donacija ima mnogo više nego
što su javno vidljiva.
Način doniranja
Udio instanci doniranja
36

39. Mehanizme za online donacije ima vrlo malo organizacija u BiH, a najpo-
znatije su: „Pomozi.ba“, Fondacija tuzlanske zajednice i SOS Kinderdorf.
Ovi mehanizmi su ključ uspjeha prikupljanja donacija od velikog broja
donatora iz svih dijelova svijeta, pa tako i bh. dijaspore. Ovakve transak-
cije ujedno omogućavaju transparentnost kao i sigurnost da se uplaćena
donacija iskoristi upravo za namjenu za koju je data.
Online donacije
37

40. Sa više od dva miliona bh. državljana u iseljeništvu,9
dijaspora predstavlja
važan ekonomski faktor za privredu i porodice u BiH.10
Sa 9% udjela u bruto
domaćem proizvodu (BDP),11
doznake koje dijaspora šalje u BiH predstavljaju
važan izvor finansiranja. Iako iznosi doznaka opadaju u poređenju s ranijim
godinama,12
u 2021. godini u BiH su stigle doznake u vrijednosti od oko 3
milijarde KM, što je povećanje za 500 miliona KM u odnosu na 2020. godinu.13
Prema dostupnim izvorima, u posljednje 24 godine, odnosno od 1998. do kraja
2021. godine, dijaspora je poslala oko 55 milijardi KM u BiH.14
Dijaspora je i važan pokretač filantropije u BiH. Iako udio davanja dijaspore
nije visok kao u Albaniji i na Kosovu, dijaspora iz BiH izdvojila je značajna
sredstva u proteklim godinama u dobrotvorne svrhe. Važno je naglasiti da je
davanje dijaspore sigurno veće od zabilježene sume, ali potpuni podaci nisu
dostupni.
9
Bh. dijaspora živi u velikom broju država, ali prvenstveno u SAD-u, Australiji i zemljama zapadne Evrope: Njemačkoj, Austriji,
Sloveniji, Danskoj, Italiji, Holandiji, Švedskoj i Švicarskoj. „Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine“. Projekat „Dijaspora za
razvoj“, 2018. Dostupno na: http://www.mhrr.gov.ba/PDF/Mapiranje%20dijaspore%20iz%20Bosne%20i%20Hercegovine.pdf
10
Svjetska banka. „ Systematic Country Diagnostic Update: Bosnia and Herzegovina 2021” [Sistematsko ažuriranje
dijagnostike zemlje: Bosna i Hercegovina 2021]. Dostupno na: https://documents1.worldbank.org/cura-
ted/en/211081591353275875/pdf/Bosnia-and-Herzegovina-Systematic-Country-Diagnostic-Update.pdf
11
Podaci Svjetske banke. „Personal remittances, received (% of GDP) - Bosnia and Herzegovina“ [Primljene lične doznake (%
BDP-a) - Bosna i Hercegovina]. Dostupno na: https://data.worldbank.org/indicator/BX.TRF.PWKR.DT.GD.ZS?en-
d=2020&locations=BA&start=1998&view=chart
12
Ibid.
13
Centralna banka. „Godišnji izvještaj za 2021. godinu“. Dostupno na: https://www.cbbh.ba/Content/Archive/36?lang=bs ;
Tatjana Čalić. „ODLAZI NAS SVE VIŠE: Dijaspora nikad nije poslala više novca u BiH“. Buka Mazagin, 1.4.2022. Dostupno na:
https://6yka.com/bih/odlazi-nas-sve-vise-dijaspora-nikad-nije-poslala-vise-novca-u-bih
14
Ibid.
Zabilježena donirana
suma u 2021. godini
618.000 €
Broj instanci doniranja
u 2021. godini
194
Udio dijaspore u ukupnom broju akcija doniranja
Udio dijaspore u ukupnoj doniranoj sumi
7,1 % 3,6 %
Davanja dijaspore
38

41. Udio dijaspore u ukupnom broju instanci doniranja
Udio dijaspore u doniranim sumama
Albanija
2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
BIH
Crna Gora
Hrvatska
Kosovo
Sjeverna
Makedonija
Srbija
Albanija
BIH
Crna Gora
Hrvatska
Kosovo
Sjeverna
Makedonija
Srbija
34,5%
7,1%
6,1%
2,5%
49,8%
15,8%
3,8%
23,0%
7,9%
10,8%
1,7%
30,9%
16,0%
3,4%
30,8%
8,5%
3,2%
0,6%
48,9%
16,0%
5,5%
9,8%
7,1%
5,4%
0,7%
35,5%
15,7%
2,6%
1,4%
7,0%
6,9%
1,4%
44,5%
13,2%
2,1%
2,5%
13,1%
6,3%
1,5%
25,6%
14,7%
5,0%
1,2%
11,1%
6,1%
1,8%
37,8%
17,9%
3,1%
14,5%
4,6%
26,4%
74,7%
15,7%
2,5%
6,9%
26,9%
9,7%
9%
1,9%
55%
4,7%
4,5%
38%
10,7%
12,2%
14%
43,2%
5,2%
9,7%
76,5%
25,0%
6%
0,6%
24,5%
6%
6%
5,1%
6,1%
6,1%
1,6%
24,3%
5,1 %
5,7%
1,5%
6,8%
6,4%
6,9%
16,9%
3,1%
45,3%
0%
4,7%
10,9%
5,7%
23,3%
16,2%
6,6%
Trend davanja dijaspore u zemljama Zapadnog Balkana,
2015. – 2021.
39

42. Dijaspora iz BiH najviše učestvuje u akcijama doniranja iz Njemačke, potom
SAD-a, Austrije, Australije i Švicarske, što djelomično reflektuje i veličinu
dijaspore u navedenim državama.
Njemačka
SAD
Austrija
Australija
Švicarska
Švedska
Italija
26,8%
128.375 €
19,6%
225.263 €
16,5%
108.948 €
13,4%
15.924 €
12,4%
85.325 €
4,6%
49.111 €
1%
5.100 €
Udio instanci doniranja
Zabilježene donirane sume
Države porijekla dijaspore s najvećim brojem akcija i doniranim
sumama u BiH u 2021. godini
40

43. Dijaspora je najveću sumu izdvojila u oblasti zdravstva, dok je učestvovala u
najvećem broju akcija koje se odnose na podršku marginalizovanim grupama
i adresiranju siromaštva. Ovi podaci ukazuju na opredijeljenost dijaspore da
daje najugroženijim i socijalno isključenim kategorijama stanovništva u BiH:
bolesnim, siromašnim i marginalizovanim. U skladu s tim, davanja dijaspore
imaju prije svega humanitarni karakter, a manje razvojni aspekt. Naime, od
ukupnog broja instanci doniranja dijaspore, 65,5% je dato u obliku jednokrat-
ne pomoći, a 32,0% kao strateška davanja.
41

44. Podrška
marginalizovanim
grupama
Siromaštvo
Sezonska davanja
Zdravstvo
Religijske aktivnosti
Obrazovanje
Sport
29,9%
116.530 €
19,6%
170.260 €
13,9%
28.994 €
10,3%
183.504 €
6,2%
67.519 €
5,2%
24.923 €
4,6%
14.670 €
COVID-19
2,6%
1.200 €
Prirodne i ljudske
katastrofe
2,1%
5.021 €
Kultura i umjetnost
2,1%
422 €
Ostalo
3,6%
5.000 €
Udio instanci doniranja
Zabilježene donirane sume
Oblasti davanja dijaspore u 2021.godini
42

45. Davanja dijaspore često pokreću manje dijasporske zajednice i to za vrlo
konkretnu pomoć socijalno ugroženim osobama. Dijaspora iz SAD-a prikupila
je 14.000 KM za porodicu Leščešin iz Gornjih Srđevića, odnosno samohranu
majku s četvoro maloljetne djece. Također iz SAD-a, Selma Krehmić Imširević
inicirala je akciju prikupljanja sredstava i prikupila 70.000 USD za kupovinu
kuće u Sarajevu za četvoricu braće bez roditelja. Dijaspora iz Australije,
okupljena oko crkve Svetog Georgija u Sidneju, prikupila je 7.000 AUD za
porodicu Đurić iz Banje Luke, samohranog oca dvije djevojčice. Građani Srpca
organizovali su humanitarnu akciju sa ciljem prikupljanja sredstava za novu
kuću Nebojše Vučenovića (37) koji ima smetnje u razvoju. Zahvaljujući dijaspori
iz Austrije i Njemačke prikupljeno je 35.000 KM.
U pogledu metoda davanja odnosno načina na koji se prikupljaju sredstva,
dijaspora najčešće učestvuje u kampanjama za prikupljanje sredstava, te daje
direktne donacije.
Kampanje za
prikupljanje
sredstava
Direktne donacije
Konkursi
Događaji - sportske
manifestacije
60,3%
403.982 €
38,1%
203.960 €
1,0%
2.126 €
0,5%
7.978 €
Udio instanci doniranja
Zabilježene donirane sume
Načini prikupljanja donacija dijaspore u 2021. godini
43

46. Tabela s općinama u koje najviše pristižu donacije dijaspore ukazuje na
činjenicu da je ovaj tip donacija najviše usmjeren u sjevernije dijelove BiH.
Interesantna je činjenica da davanja dijaspore nisu proporcionalna veličini
zajednica kao što je to evidentno u trendu svih zabilježenih davanja. Iz datih
podataka vidljiva su davanja u manje lokalne zajednice, kao što su Šekovići,
Srbac i Jajce. Vrlo je moguće da davanja dijaspore po općinama reflektuju
njeno porijeklo kao i intenzitet organizovanosti filantropskih akcija i donatora.
Općine
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Banja Luka
Mostar
Bosanski Brod
Srbac
Lopare
Istočni Stari Grad
Laktaši
Srebrenica
Udio
donirane
sume
5,3%
0,6%
9,1%
1,0%
0,3%
1,0%
4,1%
2,1%
0,2%
0,1%
0,2%
Udio instanci
doniranja
7,2%
5,7%
5,2%
5,2%
5,2%
3,6%
3,6%
3,6%
3,1%
3,1%
2,6%
Općine
Bihać
Novi Grad
Sanski Most
Kalesija
Gradiška
Velika Kladuša
Goražde
Cazin
Šekovići
Glamoč
Trebinje
Udio
donirane
sume
0,6%
0,0%
0,5%
0,2%
9,0%
2,6%
5,0%
10,0%
3,7%
3,4%
1,7%
Udio instanci
doniranja
2,6%
2,1%
2,1%
1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
0,5%
0,5%
0,5%
Tuzla
Jajce
Novo Sarajevo
12,1%
3,7%
11,1%
2,6%
2,6%
2,6%
Kiseljak
Modriča
Čelinac
1,2%
1,8%
1,0%
0,5%
0,5%
0,5%
Općine u BiH s najvećim prilivom donacija dijaspore u 2021. godini
44

47. Jedna od najbitnijih kategorija donacija u naturi jeste hrana. Donacije u hrani
posebno su bitne u kriznim periodima kada namirnice trebaju stići pravovre-
meno do najugroženijih društvenih grupa. U tim kriznim periodima, hranu
distribuišu humanitarne organizacije, ali i samoorganizovane neformalne
skupine građana i građanki kao i udruženja građana, prema pojedincima i
zajednicama koje su posebno ugrožene krizom (izbjeglice, migranti, zajednice
pogođene prirodnom katastrofom i sl.). Kada su u pitanju redovne donacije u
hrani, one su usmjerene za socijalno ugrožene kategorije društva koje nisu u
finansijskoj mogućnosti da obezbijede osnovne namirnice. Takvu vrstu pomoći
prvenstveno pružaju javne kuhinje.
U BiH djeluje oko 60 javnih kuhinja koja adresiraju oko 17.000 korisnika.15
Potrebe ovih ustanova su sve veće s obzirom na porast siromaštva i gladi kao
posljedica pandemijske krize, poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja i
inflacije zbog rata u Ukrajini. Radi povećanog rizika daljeg porasta siromaštva
i gladi,16
ovaj Izvještaj posebno obrađuje podatke o donacijama u hrani.
Važno je naglasiti da je, pored prepoznavanja potrebe javnih kuhinja za
donacijama u hrani, potrebno sistematski adresirati javne politike koje će
kreirati povoljno i sigurno okruženje za takve donacije. U EU-u su 2017. godine
usvojene Smjernice o doniranju hrane17
kojima su obuhvaćeni svi akteri
uključeni u svaku fazu lanca opskrbe hranom, bez obzira jesu li donatori ili
primaoci. Cilj ovih Smjernica je usklađivanje regulative u svim državama
članicama kako bi se zajednice potakle da razviju sisteme doniranja hrane i
njenog potpunog iskorištavanja. Pored procedura o uslovima i učesnicima
lanca doniranja hrane, Smjernice EU-a uključuju i fiskalna pravila jer porez na
dodanu vrijednost (PDV) može uticati na prenos viška hrane od donatora
prema bankama hrane i ostalim humanitarnim organizacijama. Porez na
dodanu vrijednost (PDV) na nivou EU-a uređuje se Direktivom o PDV-u koja se
mora prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. U određenim državama članica-
ma plaća se malo ili gotovo ništa PDV-a kada se bankama hrane donira hrana
jer se smatra da je vrijednost donirane hrane za koju se bliži datum „najbolje
upotrijebiti do/upotrijebiti do” mala ili nikakva.
15
Mapiranje Fondacije Catalyst u okviru projekta „Pravni okvir za filantropiju u BiH“.
16
Amar Numanović, „Performance of Western Balkan Economies Regarding the European Pillar of Social Rights: 2021 review
on Bosnia and Herzegovina.” [Performanse ekonomija Zapadnog Balkana u vezi sa Evropskim stubom socijalnih prava:
pregled za Bosnu i Hercegovinu 2021.], Regionalno vijeće za saradnju (Regional Cooperation Council). Oktobar 2021.
Dostupno na: https://www.esap.online/docs/150/performance-of-western-bal-
kan-economies-regarding-the-european-pillar-of-social-rights-2021-review-on-bosnia-and-herzegovina; Svjetska banka.
„Western Balkans Regular Economic Report No.21: Steering Through Crises” [Redovni ekonomski izvještaj Zapadnog Balkana
br.21: Upravljanje kroz krize]. Proljeće 2022. Dostupno na: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/hand-
le/10986/37368/P17720607706c30e90841607b7d53ee8106.pdf
17
Smjernice EU-a o doniranju hrane, Evropska komisija, 2017.
Donacije u hrani
45

48. Ovakav sistem neophodno je razviti i u BiH. Upravo, ukidanje obaveze plaća-
nja PDV-a na donacije u hrani pred istekom roka predstavlja jedan od prvih
koraka koji bi stvorio povoljno okruženje za doniranje hrane jer bi se time
motivisale kompanije da, umjesto uništavanja hrane na deponijama, hranu
doniraju. Naime, prema trenutnoj regulativi, kompanije, da bi bile oslobođene
obaveze plaćanja PDV-a na hranu koju nisu prodale, moraju je uništiti na
deponiji. U BiH se godišnje u prosjeku baci oko 44 tone hrane po stanovniku iz
maloprodaje i potrošnje izvan domaćinstava (ugostiteljstvo i sl.). Ovaj podatak
postaje i više problematičan ukoliko se doda i otpad hrane iz domaćinstava,
što onda znači da se po stanovniku baca godišnje 126 tona hrane.18
Pored činjenice da bi donirana hrana koja je sigurna za upotrebu imala veliki
potencijal za adresiranje trenutnih, a i sve više rastućih potreba za osnovnim
namirnicama, kreiranjem sistema doniranja hrane pred istekom roka smanjio
bi se i negativan učinak na okoliš. Naime, nakon uništavanja hrane na deponi-
jama emituje se staklenički gas. Od 8 do 10% staklenog gasa koje emituju
zemlje potiče od hrane s deponija. Godišnje BiH emituje oko 27.25 miliona tona
ekvivalenta CO2.19
Prema podacima Catalyst Balkans-a o donacijama u hrani, zabilježen je
konstantan rast, posebno u kriznim periodima (migrantska kriza, pandemija
COVID-a 19).
18
„UN ciljevi održivog razvoja u BiH: Odgovorna proizvodnja i potrošnja“, Agencija za statistiku BiH.
19
Hannah Ritchie & Max Roser, „Greenhouse gas emissions“ [Emisije stakleničkog gasa]. Our world in data, 2016. Dostupno
na: https://ourworldindata.org/greenhouse-gas-emission
46

49. 2015
2016
2017
2018
2019
2020
2021
76
3.676 €
74
12.310 €
109
279.745 €
92
46.458 €
146
121.660 €
284
337.147 €
176
44.558 €
Udio instanci doniranja
Zabilježene donirane sume
Donacije u hrani za period 2015. — 2021.
47

50. Organizacije koje vode najveći broj javnih kuhinja su „Merhamet“ (koja ima
kuhinje u 23 lokalne zajednice u BiH), Caritas Vrhbosanske nadbiskupije i HKO
„Kruh sv. Ante“ koji vode šest javnih kuhinja. Crveni križ FBiH vodi dvije, a
Crveni križ RS-a u saradnji sa općinama vodi pet javnih kuhinja. U Sarajevu
djeluje i Javna kuhinja Srpske humanitarne udruge „Dobrotvor", a u Trebinju
Narodna kuhinja Eparhije ZHiP. „Pomozi.ba“ ima tri javne kuhinje u Sarajevu,
Bihaću i Travniku, dok Udruženje MFS-EMMAUS ima javnu kuhinju u Doboju i
distribuiše hranu u tom gradu, ali i za korisnike u Srebrenici, Bratuncu i Zvorni-
ku. Humanitarna organizacija „Help Others” iz Salzburga vodi dvije narodne
kuhinje u Kalesiji i Vitinici. Jedina javna kuhinja čiji voditelj je javna ustanova
jeste Gradska kuhinja JU „Dom porodica“ koju finansira Grad Zenica. Vlada
Brčko Distrikta snosi troškove restorana (po tenderu) koji priprema obroke za
socijalno ugrožene osobe. Pokrenuta je i inicijativa osnivanja javne kuhinje u
Goraždu. Nekoliko manjih udruženja građana vodi svoje javne kuhinje.20
U saradnji sa partnerima, Fondacija „Mozaik“ pokreće inicijativu „Niko
gladan, niko sam“ koja ima za cilj da podigne svijest javnosti o potrebi
sistematskog adresiranja potreba za hranom i doniranjem hrane pred istekom
roka kroz ukidanje PDV-a na donacije iz hrane i kreiranje lanca sigurnog
doniranja hrane prema javnim kuhinjama. Ova inicijativa bi trebala smanjiti i
količine uništavanja hrane na deponijama, te time smanjiti i emisije staklenog
gasa.
20
Udruženje Centar „Fenix”
Udruženje „Narodna kuhinja Stari Grad”
Dječija javna kuhinja — Udruženje altruista „Ruke prijateljstva"
Udruženje „Mladi volonteri” Visoko
Punkt „Narodne kuhinje Stari Grad”
Udruženje „Obraduj nekoga” — Baby javna kuhinja
Udruženje „Mozaik prijateljstva"— Javna kuhinja „Obrok ljubavi"
Javna kuhinja u Glamoču— Organizacija „Misija bez granica”
„Hleb života”
Javna kuhinja UG „Optimisti” Prijedor
Humanitarna organizacija „Imaret”
„Iskra" Novi Grad
48

51. O akcijama doniranja prvenstveno izvještavaju online mediji, potom štampani
i vrlo malo elektronski mediji kao što su TV i radio stanice. Većina ovih izvještaja
je vrlo pozitivna, i samo 1,4% medijskih izvještaja negativno izvještava o
filantropiji.
Mediji najčešće objavljuju informacije iz oblasti filantropije kao vijesti o
kampanjama za prikupljanje sredstava. Često pišu i o direktnim donacijama,
ali se rjeđe objavljuju vijesti o donatorskim događajima, a najrjeđe o konkursi-
ma. Kada su u pitanju ovi donatorski događaji, mediji nešto više objavljuju
vijesti o donatorskim izložbama, sajmovima, sportskim manifestacijama i
koncertima nego o aukcijama, ručkovima ili večerama. Moguće je da je
posljednja vrsta događaja i nešto rjeđa u praksi. Samo oko 1,4% medijskih
objava sadrži negativno izvještavanje o filantropiji, odnosno sadrži određenu
vrstu kritike. Mediji najmanje objavljuju vijesti i informacije posvećene općoj
tematici iz filantropije kako što su dodjele nagrada, priznanja i podržavajuće
okruženje.
Vrsta medija
Broj
medija
Udio
medija
Broj medijskih
objava
Udio medijskih
objava
980
33
18
1.031
5.799
1.171
24
6.994
95,1%
3,2%
1,7%
100,0%
82,9%
16,7%
0,3%
100,0%
Internet portali
Štampani mediji
Elektronski mediji
Ukupno
Medijsko izvještavanje o filantropiji
49

52. Sljedeće liste predstavljaju medije s najvećim brojem objava o
dobrotvornim akcijama.
Najistaknutiji internet
portali
Najistaknutiji štampani
mediji
Najistaknutiji elektronski
mediji21
Srpskainfo.com
Glassrpske.com
Nezavisne.com
Klix.ba
Hayat.ba
Nezavisne novine
Glas Srpske
Dnevni avaz
Euro Blic
Oslobođenje
Radio Televizija
Republike Srpske
NOVA BH TV Sarajevo
Radio televizija BN
HR1
Alternativna televizija
Banja Luka
Oslobodjenje.ba
Tuzlanski.ba
Radiosarajevo.ba
Banjaluka.com
Fokus.ba
Poslovne novosti
Večernji list BiH
Naša riječ
Večernje novosti
- Republika Srpska
Dnevni list
RTV1
Običan radio Mostar
NTV Hayat
Hrvatski katolički radio
21
Catalyst Balkans-ovo mapiranje zabilježilo je samo ovih 9 medija.
50

53. Fondacija „Mozaik“ od 2014. godine dodjeljuje nagradu DOBRO za
filantropiju kompanijama i osobama koje su svojim filantropskim djelova-
njem, volonterskim radom i finansijskom podrškom značajno doprinijele
razvoju zajednica u kojima djeluju i posluju.
Nagradom DOBRO želi se potaći dalji razvoj filantropije u BiH, vjerujući da
će se time ohrabriti i druge kompanije, pojedinke i pojedinci da lično
doprinesu poboljšanju kvalitete života u BiH.
https://www.lonac.pro/nagrada-dobro-za-filantropiju-2
Nagrada DOBRO za filantropiju
51

54. Filantropija u BiH je važan faktor njenog društvenog blagostanja. Iako ima
prvenstveno socijalni karakter, odnosno usmjerena je ka pomoći osobama i
porodicama u socijalnoj potrebi, filantropija ima i razvojni efekt. Dodatno,
filantropija okuplja ogroman broj pojedinaca i pojedinki ne samo iz države,
nego i iz svijeta kroz dijasporu i međunarodne organizacije, te kompanija,
udruženja građana i fondacija koji su vođeni zajedničkom idejom da pomognu
onima i tamo gdje je pomoć najpotrebnija. Glavna preporuka ovogodišnjeg
izvještaja je da je neophodno iskoristiti veliki potencijal koji sektor filantropije
ima i kanalisati ga u strateškim pravcima koji će biti od koristi svim zaintereso-
vanim stranama.
Važnu ulogu u tom radu ima novoosnovani Filantropski forum BiH koji treba
umrežiti korporativni sektor, fondacije i vodeća udruženja građana kako bi
osmišljavali zajedničke inicijative i nastup prema donosiocima odluka, a u cilju
kreiranja povoljnog okruženja za razvoj filantropije u BiH. Ujedno, zajedničke
inicijative bi trebale doprinijeti i boljem planiranju u davanjima i razvoju
sinergije u akciji koja bi trebala rezultirati još značajnijem društvenom uticaju
u davanjima i adresiranju socio-ekonomskih i razvojnih potreba bh. društva.
U tom pogledu, neophodno je iskoristiti i potencijal bh. dijaspore koja nesebič-
no pomaže ne samo svoje porodice, nego i sve druge u potrebi, te razviti
direktnu komunikaciju između Filantropskog foruma sa dijasporskim zajedni-
cama širom svijeta.
Važan mehanizam za prikupljanje davanja bh. dijaspore je razvoj alata za
online donacije. Iako je nekoliko organizacija razvilo sopstvene alate, važno je
ovakvu mogućnost pružiti svim provjerenim udruženjima i akcijama kako bi se
omogućio lakši i sigurniji pristup za doniranje. Digitalizacija procesa davanja
i transparentnost transakcija popraćeni s kasnijim izvještavanjima o utrošenim
sredstvima predstavljaju važnu prednost alata za online donacije.
Ovakve online alate uveliko bi mogla koristiti i udruženja koja vode javne
kuhinje jer bi im pomogli u prikupljanju sredstava za njihovo poslovanje.
Istovremeno, važno je razviti i sistem povoljnog i sigurnog doniranja hrane u
skladu sa standardima EU-a, kako bi kompanije bile motivisane, a ne finansij-
ski kažnjene kada doniraju hranu pred istekom roka. Prvi korak u tom pravcu
jeste oslobađanje obaveze plaćanja PDV-a na doniranu hranu pred istekom
roka. Naravno, ove zakonske izmjene trebaju biti praćene razvojem pravila o
sigurnom doniranju hrane koja bi regulisala aktere u tom lancu, procese
donacija i praćenje provedbe postojećih propisa.
Preporuke
52

55. Na kraju, ali od jednakog značaja, jeste potreba povećane vidljivosti filantro-
pije u javnom mnijenju, i to ne samo u odnosu na informacije o kampanjama
koje se organiziraju, nego i iz aspekta razvoja filantropije, kreiranja povoljnog
okruženja i tema koje su bitne akterima u filantropiji. Razvoj saradnje sa
medijima kroz partnerstva, kreiranje sadržaja i održavanje obuka predstavlja-
ju moguće pristupe u tom pogledu.
Stoga, upravo ovaj izvještaj koji se nalazi pred vama nastoji da doprinese svim
navedenim preporukama. Nadamo se da će podaci koje nudimo biti od koristi
svim filantropskim organizacijama u njihovom radu.
Podaci koji pokreću opće dobro.
53

56. Filantropija podrazumijeva davanja privatnog sektora, građanki i građana, pojedinki
i pojedinaca i neprofitnih organizacija u dobrotvorne, humanitarne i razvojne svrhe
za opće dobro. Ova definicija ukazuje na potencijalne svrhe – dobrotvorne/humani-
tarne i razvojne, kao i na donatore: privatni sektor, pojedinke i pojedinci i neprofitne
organizacije (bilo udruženja ili fondacije).
Filantropija
Donacija ili davanje
Instanca doniranja
/ Akcija doniranja
Donator
Građani (masovno)
Privatni sektor
Pojedinci
Mješoviti donatori
Primaoci donacija
Krajnji korisnici
donacija
Korisnici usluga
lokalne zajednice
Predmet darivanja, tj. novac, roba, vrijeme i/ili usluga koja se dobrovoljno pruža
onome kome je pomoć potrebna, bez ostvarivanja naknade.
Instanca doniranja je akcija doniranja ili donacija, odnosno jedinstveni događaj, tj.
slučaj prikupljanja donacija. Može se sastojati od pojedinačnih ili višestrukih donacija
(npr. kampanja u kojoj građani prikupljaju masovne donacije za nečije liječenje).
Instance doniranja, iako prikazane agregatno, nisu jednake veličine, te ih je teško
međusobno upoređivati.
Fizičko ili pravno lice koje daruje novac, vrijeme, usluge i/ili robu. Radi lakšeg
praćenja trendova, donatori su podijeljeni na tipove.
Tip donatora – veliki broj građana koji se stoga ne mogu identifikovati po imenu.
Privatni sektor ovdje podrazumijeva sve poslovne subjekte u proizvođačkim, komerci-
jalnim ili uslužnim djelatnostima koji obavljaju poslove radi sticanja profita.
Tip donatora – građani koji se mogu identifikovati.
Tip donatora – slučajevi gdje jedna instanca odnosno akcija doniranja uključuje više
tipova donatora.
Privatna i/ili pravna lica koja primaju donacije direktno od donatora. Tipovi primala-
ca donacija su neprofitne organizacije, pojedinci i porodice, javne institucije, lokalne
i nacionalne vlasti. Kao primaoci, pojedinci i porodice su uglavnom i korisnici donaci-
ja, dok su ostali tipovi primalaca često kanal pružanja pomoći krajnjim korisnicima.
Ciljne grupe za čiju dobrobit su donacije namijenjene. Na primjer, ako je određena
škola primalac donacije, krajnji korisnici su djeca koja idu u tu školu.
Ciljne grupe koje ostvaruju dobrobit pri korištenju onih usluga za čije pružanje je
ustanova lokalne zajednice primila donaciju.
Namjeravani efekat
donacije
Tip učinka koji bi donacija trebalo da ostvari. Kratkoročne donacije su potrošna
roba, materijali, zalihe i slično, dok u dugoročne donacije spadaju kapitalna
ulaganja, oprema, stipendije itd.
Pojmovnik
54

57. Slučaj u kojem poznati donator bira primaoca (instituciju korisnika) i donira direktno
bez posrednika; donacija može, ali ne mora, biti dio šire kampanje.
Direktna donacija
Kampanja
Događaj
Konkurs
Fondacije
Široko objavljeni poziv za donacije za određenu namjenu. Ona je kontinuirana, odvija
se u dužem vremenskom periodu i može se sastojati od više događaja. Kampanje
mogu biti lokalne, regionalne ili nacionalne.
Zbivanje organizovano s ciljem prikupljanja sredstava za određene pojedinačne ili
višestruke svrhe. Može biti samostalan ili kao dio kampanje.
Javno objavljen poziv za podnošenje prijedloga/aplikacija za grantove/donacije.
Najavljuje ga donator i obično ima dobro razrađene kriterije za odabir.
Korporativne fondacije su fondacije koje osnivaju korporacije ili mediji, koje se
primarno finansiraju iz sredstava kompanije i posluju u skladu sa interesom brenda
kompanije.
Privatne fondacije definišemo kao fondacije koje osnovaju privatna lica ili porodice ili
više osoba.
55

58. Distribucija davanja po mjesecima
(Udio u akcijama doniranja)
2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
5% 6% 10% 12% 4% 5% 6%
3% 9% 6% 8% 17% 4% 5%
4% 14% 9% 9% 7% 11% 9%
15% 7% 8% 7% 9% 17% 9%
9% 6% 9% 8% 6% 8% 8%
5% 8% 7% 7% 6% 5% 7%
10% 5% 4% 8% 5% 4% 4%
Januar
Mart
April
Jun
Jul
Maj
8% 7% 5% 5% 5% 10% 8%
8% 9% 6% 9% 6% 8% 13%
10% 5% 7% 6% 8% 6% 10%
6% 7% 9% 7% 8% 12% 7%
17% 17% 20% 14% 19% 10% 14%
Avgust
Septembar
Novembar
Decembar
Oktobar
Februar
Statistički značajne razlike na nivou α=0.01
2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
26 31 42 56 73 93 72
24 27 48 54 58 95 77
Federacija Bosne i Hercegovine
Republika Srpska
Geografska distribucija davanja
(broj instanci na 100.000 stanovnika)
Trendovi davanja prikazani po indikatorima
56

59. 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
19% 13% 12% 9% 11% 7% 11%
33% 44% 31% 26% 22% 12% 16%
8% 6% 10% 18% 18% 10% 9%
24% 25% 29% 23% 26% 20% 23%
16% 12% 18% 24% 23% 51% 41%
Udio instanci doniranja
Zdravstvo
Obrazovanje
Ostalo
Udio donirane sume
Podrška marginalizovaniim
grupama
4% 4% 5% 8% 6% 3% 5%
46% 55% 62% 29% 29% 12% 24%
6% 5% 5% 14% 37% 14% 18%
17% 28% 11% 31% 12% 4% 6%
27% 8% 17% 18% 16% 67% 47%
Smanjenje siromaštva
Zdravstvo
Podrška marginalizovaniim
grupama
Ostalo
Obrazovanje
Smanjenje siromaštva
2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
58% 64% 52% 49% 48% 35% 45%
20% 17% 35% 31% 38% 46% 36%
11% 13% 6% 8% 7% 8% 8%
11% 6% 7% 12% 7% 11% 11%
Udio instanci doniranja
Poslovni sektor
Pojedinci
Udio donirane sume
Ostali
30% 48% 28% 38% 38% 15% 26%
32% 36% 39% 29% 26% 33% 36%
10% 7% 2% 14% 4% 6% 4%
28% 9% 31% 19% 32% 46% 34%
Građani (masovno)
Poslovni sektor
Ostali
Pojedinci
Građani (masovno)
Oblasti davanja
Struktura donatora
Statistički značajne razlike na nivou α=0.01
Trendovi davanja prikazani po indikatorima
57

60. 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
11% 13% 7% 7% 9% 8% 7%
5% 7% 6% 25% 11% 10% 5%
Udio donirane sume
Udio istanci doniranja
2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
Udio instanci doniranja
Neprofitne organizacije
Javne institucije
Ostali
Udio donirane sume
Lokalne i nacionalne vlasti
30% 54% 27% 29% 62% 26% 29%
50% 30% 26% 29% 14% 9% 30%
13% 12% 24% 34% 15% 38% 12%
7% 2% 5% 7% 6% 25% 5%
0% 2% 18% 1% 3% 2% 24%
Pojedinci i porodice
Neprofitne organizacije
Lokalne i nacionalne vlasti
Ostali
Javne institucije
Pojedinci i porodice 50% 59% 35% 37% 40% 31% 32%
22% 22% 34% 32% 31% 27% 42%
22% 17% 25% 24% 24% 35% 16%
1% 1% 3% 6% 3% 5% 7%
5% 1% 3% 1% 2% 2% 3%
Davanja dijaspore
Struktura primalaca
Statistički značajne razlike na nivou α=0.01
Trendovi davanja prikazani po indikatorima
58

61. Udio instanci doniranja
Osobe sa zdravstvenim
problemima
Socijalno ugrožene osobe
Ostali
Udio donirane sume
Korisnici usluga lokalne zajednice
Osobe sa invaliditetom
Osobe sa zdravstvenim
problemima
Korisnici usluga lokalne zajednice
Ostali
Socijalno ugrožene osobe
Osobe sa invaliditetom
2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
30% 20% 31% 27% 27% 44% 33%
35% 42% 33% 36% 33% 36% 46%
33% 37% 33% 26% 25% 8% 13%
2% 1% 3% 11% 15% 12% 8%
Udio instanci doniranja
Kampanje za prikupljanje
sredstava
Događaji
Udio donirane sume
Konkursi
43% 14% 24% 32% 21% 36% 18%
34% 62% 35% 36% 34% 48% 43%
20% 19% 31% 22% 11% 2% 3%
3% 5% 10% 10% 34% 14% 36%
Direktne donacije
Kampanje za prikupljanje
sredstava
Konkursi
Događaji
Direktne donacije
2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
14% 17% 19% 13% 16% 8% 11%
21% 32% 23% 23% 17% 20% 15%
21% 19% 23% 17% 20% 22% 23%
14% 8% 17% 29% 29% 33% 33%
30% 24% 18% 18% 18% 17% 18%
13% 31% 10% 14% 9% 4% 4%
4% 5% 12% 23% 11% 13% 7%
17% 6% 19% 29% 42% 35% 12%
27% 19% 16% 14% 16% 26% 57%
39% 39% 43% 20% 22% 22% 20%
Struktura krajnjih korisnika
donacija
Načini prikupljanja doniranja
Statistički značajne razlike na nivou α=0.01
Trendovi davanja prikazani po indikatorima
59

62. 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021
61% 70% 55% 53% 58% 57% 60%
19% 18% 28% 38% 34% 37% 32%
20% 12% 17% 9% 8% 6% 8%
Udio instanci doniranja
Strateška davanja
Nepoznato
Udio donirane sume
42% 52% 55% 35% 37% 46% 44%
35% 36% 33% 57% 59% 52% 52%
23% 12% 12% 8% 4% 2% 4%
Jednokratna pomoć
Strateška davanja
Nepoznato
Jednokratna pomoć
Namjeravani efekt donacija
Statistički značajne razlike na nivou α=0.01
Trendovi davanja prikazani po indikatorima
60

63. Catalyst Balkans
38 Takovska,
11000 Beograd, Srbija
catalystbalkans.org
Lektura
Enida Pecikoza
Prikupljanje podataka
Zorana Brozović
Kvalitet podataka
Jelena Bekčić i Maja Gligorić
Dizajn
Dragana Pavlović
Autorica
Elma Demir
Urednik
Vuk Vuković
Juli, 2022.
Sarajevo, BiH
Beograd, Srbija
Izvor podataka:
givingbalkans.org
U sjećanje na Aleksandru Vesić
Istraživanje Bosna i Hercegovina daruje 2021.: Godišnji izvještaj o stanju filantropije dio je šire inicijative
promicanja i poticanja filantropije u regiji koju provodi Fondacija Catalyst Balkans. Predmetno istraživanje i ovu
publikaciju osmislila je Fondacija Catalyst Balkans uz velikodušnu podršku Fondacije C. S. Mott (C.S. Mott
Foundation) i Fonda braće Rockefeller (Rockefeller Brothers Fund). Mišljenja izražena u ovoj publikaciji ne
odražavaju nužno mišljenja Fondacije C. S. Mott i Fonda braće Rockefeller ili njihovih partnera.