1. BAOBAB – Udruga za istraživanje i popularizaciju znanosti
Trg kralja Krešimira 10
48000 Koprivnica
098 835-648, udrugabaobab@gmail.com
Priopćenje za medije:
Umjesto da priznaju loše gospodarenje vodama, Hrvatske vode peru ruke od šteta u poplavama!
U prethodnom dopisu (Štete od poplava posljedica su regulacije rijeka i lažne sigurnosti od uzvodnih
brana) objasnili smo kako regulirana i kanalizirana rijeka postaje poplavna bomba i prijeti nasipima.
Regulirana rijeka je izravnata i ubrzana, skraćen joj je tok i smanjen kapacitet u samom koritu,
uništen je ili prekinut pojas poplavnih šuma vrba i topola, rukavaca i mrtvica… Takva regulirana rijeka
samo dobija na snazi i brzini te postaje bujica koja prijeti svima.
Umjesto da prizna loše gospodarenje zastarjelim regulacijama rijeka, Hrvatske vode žele okriviti
zaštitu prirode za ove poplave. Tvrde da su „zeleni“ protiv popravka ili podizanja nasipa, da im je
preča zaštita prirode od ljudi i imovine. Neovisni stručnjaci za zaštitu okoliša protiv su regulacija
rijeka, ali ne i protiv nasipa. Upravo suprotno, nasipi su vrlo važan dio strategije „Dajmo očuvanim
rijekama prostora“ tako da plavi poplavnu nizinu (šumu, mrtvice itd) i time ujedno spašava naselja,
a sve unutar zaštitnih nasipa!
Hrvatske vode peru ruke zbog čekanja na dozvole za popravak ili izgradnju nasipa. Pri tome opet krive
zelene, no nasip kod Pušćina nije ni u Regionalnom parku niti u Nacionalnoj ekološkoj mreži te stoga
državne institucije za zaštitu prirode tu nisu ništa krive, a kamoli neki zeleni. Istovremeno, Hrvatske
vode su uspjele ishoditi cijeli niz dozvola za regulaciju rijeka i potok avan naselja pa kako to da nisu
uspjele za ovaj prema Pušćinama?!? Da su na vrijeme odradile svoj posao i počele s procedurom
dobijanja dozvola, ne bi bilo ikakvih problema.
Ono što je možda ključno u cijeloj priči, najviše na Dravi vode izlilo se kod Belih kipa. Ta je lokacija
iznimno regulirana, učvršćenih obala kamenjem, a tok pregrađen u protočna jezera pomoću
kamenih brana. To je najbolji dokaz krive i zastarjele strategije Hrvatskih voda u neuspješnoj zaštiti
od poplava. Ovdje se i naveliko vadio šljunak, pod krinkom regulacijskih radova. Također, vrlo je
zanimljivo da su u Austriji i Sloveniji bili poplavljena područja koja nikad nisu bila prije plavljena,
unatoč više od stotinu godina opsežnih regulacija i akumulacija. To samo govori o neučinkovitosti
istih i stvaranju poplavne bombe od kanaliziranih rijeka. S druge strane, baš kao i prije dvije godine s
Dunavom koji se bez šteta prelio u Kopački rit, sada je vodeni val na Dravi u najvećem dijelu nestao
između Botova i Ferdinandovca gdje ga je upila široka poplavna nizina. Drava je tu u svom
najprirodnijem izdanju, s prostranom poplavnom šumom između nasipa.
Valja pojasniti razliku između pojmova „poplava“ i „šteta od poplava“. Poplave su prirodna pojava
svake rijeke, baš kao što je padanje kiše ili topljenje snijega. Poplave ne možemo spriječiti, baš kao i
padanje kiše. To je jasno pokazalo stoljeće neuspješne borbe protiv poplava tehničkim regulacijama.
Šteta od poplava nekad nije bilo mnogo jer su se ljudi klonili područja sklonim poplavama, a štetet od

2. poplava novijeg su datuma, tek kad su se ljudi pod lažnom sigurnošću regulacija počeli naseljavati na
same obale rijeka sklone poplavama te još pogoršavali situaciju regulacijama koje su samo ubrzavale
rijeke, stvarajući ih poplavnim bombama.
Neovisni stručnjaci sa svjetskim referencama dokazuju potrebu vraćanja rijeka u prirodno stanje.
Austrija je stoga obnovila jedan odsječak rijeke Drave tako što je vratila u život obalu, rukavac i
riječni otok, a sve radi održive obrane od poplava. Hrvatske vode rade upravo suprotno.
Gospodarenje vodama težak je teret za gospodarstvo – i to dvostruki. Ne samo da se gubi novac na
nepotrebnom regulacijskim radovima van naselja, već nastaju velike štete, ne samo u poplavama
nego i u turizmu, ribolovu, ukopavanju rijeka što dovodi do pada podzemnih voda, a rezultira
sušenjem polja i šuma, pojačanoj eroziji, gubitku korisnih funkcija rijeka (poput prirodne obrane od
poplava, samopročišćavanja vode itd.) i ostalim štetama.
Dipl.ing Goran Šafarek