Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, gde je primarni cilj ostvarenje i maksimizacija profita, u fokusu socijalnog preduzetništva je zadovoljenje društvenih potreba.
3. 1.Pojam preduzetništva i socijalnog
preduzetništva
PREDUZETNIŠTVO JE STANJE SVESTI.
PREDUZETNIŠTVO JE MNOGO VIŠE STAV O ŽIVOTU
NEGO VEŠTINA ILI PROFESIJA.
• Preduzetništvo - svako preduzimanje nekog poduhvata –najčešće
poslovnog
• Preduzetništvo može opisati kao osnivanje, organizacija i vođenje
određenog preduzeća.
‘’Preduzetništvo je poslovna aktivnost usmerena ka stvaranju novih
materijalnih i društvenih vrednosti i menjanju stvari na bolje kroz
pružanje novih proizvoda i usluga na tržištu.’’
4. Preduzetništvo u sebi integriše dva ključna elementa:
1) spremnost da se preuzme rizik;
2) sposobnost iznalaženja kreativnih rešenja u cilju
stvaranja bogatstva
“Znao sam da neću zažaliti ako ne uspem, ali sam isto tako
znao da ću zažaliti samo ako ne budem probao.”
Džef Bezos, osnivač sajta Amazon.com
5. • Derek “Delboj” Troter (Derrick „DelBoy“ Trotter),
legendardni junak iz kultne britanske humorističke serije,
„Mućke“ (Only Fools and Horses), stalno ponavlja rečenicu
koja slikovito objašnjava preduzetnički proces:
„Ko se usudi, pobeđuje!“ (He who dares, wins!)
• Isti lik ima drugu ključnu rečenicu :
„Iduće godine u ovo vreme bićemo milioneri!“
6. Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, gde je
primarni cilj ostvarenje i maksimizacija profita, u
fokusu socijalnog preduzetništva je zadovoljenje
društvenih potreba.
*
Najprihvaćenija definicija socijalnog preduzeća je
definicija Evropske istraživačke mreže:
‘’Socijalno preduzeće je neprofitna privatna organizacija koja
se bavi proizvodnjom roba i pružanjem usluga, što je direktno
povezano sa jasnim ciljem organizacije da zajednica ima
koristi od njenih aktivnosti.‘’
7. - Socijalno preduzetništvo se bavi prepoznavanjem i rešavanjem
SOCIJALNIH PROBLEMA kao što su socijalna isključenost,
siromaštvo, nezaposlenost i dr. primenjujući inovativne
metode i strategije
- Socijalno preduzeće je organizacija primarno orijentisana na
postizanje SOCIJALNIH CILJEVA, koja svoju dobit (višak
prihoda nad rashodima) REINVESTIRA u dalji razvoj
aktivnosti definisanih statutom ili u zajednicu
8. Karakteristike socijalnih preduzeća
• 1. EKONOMSKI KRITERIJUMI
Kontinuirana aktivnost na proizvodnji robe i/ili pružanja usluga
Visok nivo autonomije
Preuzimanje ekonomskog rizika za svoje inicijative
Kombinacija volonterskog i plaćenog rada
• 2. SOCIJALNI KRITERIJUMI
Inicijativa pokrenuta od grupe građana
Preduzimanje poslovnih aktivnosti sa jasnim ciljem ostvarivanja socijalnog
učinka i koristi za društvo ili određenu marginalizovanu grupaciju
Upravljanje preduzećem zasnovano na principu „jedan član – jedan glas“
Participativna priroda
Ograničena raspodela profita
9. Vrste organizacija/organizovanja
• Volonterske organizacije
• (Neregistrovane) grupe za samopomoć građana
• Javna socijalna tela
• Zadruge
• Dobrotvorna društva, fondacije, otvorene fondacije ili
centri
• Asocijacije/udruženja gradjana
10. 2.Osobine preduzetnika i socijalnih
preduzentika
Preduzetnik - osoba koja inicira nove poslovne poduhvate,
samostalno ih organizuje i kontroliše tok njihovog poslovanja. On
kreira nove poslovne mogućnosti uprkos riziku i neizvesnosti, a
sve u svrhu sticanja profita i obezbeđivanja daljeg rasta i
razvoja.
*
Preduzetnik - identifikuje povoljne prilike i prikuplja neophodne
resurse radi ostvarivanja ZARADE na njima.
11. Karakteristike preduzetnika
• · Ambiciozan – cilja na velike stvari.
• · Ažuran – njegov moto je: ‘Ono šta mogu učiniti danas ne ostavljam
za sutra’.
• · Društven – preduzetnik ima mnogo prijatelja. Nikada ne ogovara
druge, pa zato drugi ne ogovaraju njega.
• · Fleksibilan – ne boji se promena.
• · Hrabar – proračunato rizikuje kada je to potrebno.
• · Individualac – ne treba mu niko koga bi sledio, uzda se u sebe i
svoje snage.
• · Lider – uvek je spreman voditi druge ljude.
• · Obrazovan – uvek teži tome da usavrši svoje znanje.
• · Optimističan – ne dopušta da neuspesi iz prošlosti utiču na njegovu
budućnost. Uvek misli pozitivno.
12. Karakteristike preduzetnika
• Organizovan – uvek izrađuje krakoročne i dugoročne planove svih
svojih poslovnih, ali i drugih aktivnosti.
• Realan – iako optimističan, preduzetnik uvek ima realnu sliku o svemu,
ma kakva ona bila.
• Samouveren – veruje u sebe i svoje mogućnosti.
• Skroman – nikada ne hvali samoga sebe. Ne govori mnogo, ali kada
progovori onda ima šta da kaže. Njegova dela govore više od reči.
• Smiren – ne paniči i ne ljuti se.
• Spreman – preduzetnik je uvek otvoren za nove ideje. Spremno reaguje
na tržišne promene. Ne dopušta sebi da upadne u rutinu.
• Stabilan – ne dopušta da lični problemi utiču na njegov život.
• Strastven – iskreno uživa u svom poslu.
• Štedljiv – ne troši više nego šta mu zaista treba.
• Uporan – prepreke i probleme vidi kao izazove i ne odustaje lako.
• Zdrav – vodi računa o svom fizičkom i psihičkom zdravlju.
13. Socijalni preduzetnici
Dodavanjem reči „socijalni“ ispred pojma „preduzetnik“ jednostavno
je stvoren podskup preduzetnika sa društvenom misijom: oni i dalje
inoviraju radi stvaranja vrednosti, ali dodatno kreirana vrednost mora
biti kolektivna. Ova misija i dalje može da sadrži privatno stvaranje
bogatstva, ali mora da sadrži ostvarenje socijalnih ciljeva.
• Socijalni preduzetnici su osobe koje prepoznaju socijalne
probleme, koriste tradicionalne preduzetničke principe za
organizovanje, kreiranje i upravljanje poduhvatima koji
donose društvene promene.
14. Uloga socijalnih peduzetnika
• Socijalni preduzetnik podstiče pozitivne društvene
promene i SOCIJALNU INKLUZIJU
• Socijalni preduzetnici mogu da poboljšaju privredu
zajednice, otvore nova radna mesta i rešavaju SOCIJALNE
PROBLEME.
• Socijalni preduzetnici su dokaz da finansijski uspeh ne
isključuje odgovorno SOCIJALNO I EKOLOŠKO
ponašanje prema društvenoj zajednici i životnoj sredini
15. Šta je socijalni preduzetnik?
Socijalni preduzetnik nalazi praktična rešenja za društvene
probleme kombinujući inovaciju, snalažljivost i priliku. Socijalni
preduzetnici su posvećeni stvaranju društvenih vrednosti, oni
nalaze nove procese, usluge i proizvode i jedinstvene načine u
kojima se dokazane prakse kombinuju sa inovativnim modusima
rešavanja kompleksnih društvenih problema.
Bez obzira da li je polje njihovog delovanja razvoj PREDUZEĆA,
ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE, ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE,
USLOVI ZA RAD ILI LJUDSKA PRAVA, socijalni preduzetnici su
ljudi koji probleme koje donose promene vide kao priliku za
menjanje društva.
16. Jamie Oliver - CAFE FIFTEEN
• “Jamie Oliver” fondacija je u Londonu 2002. godine osnovala
restoran “Fifteen”.
• Ovaj restoran zasniva se na principu davanja “druge šanse”.
Osnovan je sa idejom da bude socijalno preduzeće za radnu
integraciju mladih ljudi koji su imali probleme pri socijalizaciji i
školovanju i neretko završavali na ulici.
• Naziv restorana potiče od prvobitnih petnaestoro mladih ljudi
kojima je pružena mogućnost da radom steknu diplomu kuvara.
• CELOKUPAN PROFIT RESTORANA USMEREN JE NA
FINANSIRANJE TRENINGA I EDUKACIJE MLADIH LJUDI.
• Osnovani su restorani u Amsterdamu, Kornvelu , Melburnu...
• Penny Newman, izvršna direktorica “Fifteen”-a je jedna od
dvadeset britanskih ambasadora socijalnog preduzetništva.
18. 3.Poslovna ideja i ideja socijalnog
preduzeća
IDEJA – KORAK 1
Kada je preduzetništvo u pitanju, socijalno ili ostalo, s
pravom se kaže da sve kreće od ideje. Imati dobru ideju
je preduslov uspeha pa je „smišljanje“ ideje prvi korak
koji morate preduzeti da biste uopšte kročili u svet
preduzetništva.
19. IDEJA JE TA KOJA POKREĆE, PA SE POSTAVLJA ONDA
PITANJE KAKO DOĆI DO NJE?
• Može se reći da u osnovi svake poslovne ideje stoji uočena prilika
na tržištu.
• Prilike na tržištu:
- neki nerešeni problemi
- potrebe kupaca koje nisu zadovoljene
- kreiranje nekih sasvim novih potreba
U skladu s tim i vaša poslovna ideja može biti nešto potpuno novo,
proizvod ili usluga koji još nisu viđeni na tržištu, ali, takođe, može
biti i blago modifikovanje postojećih proizvoda i usluga ili sasvim
neznatna promena na nekom predmetu koja život čini prijatnim,
jednostavnijim, jeftinijim...
20. IDEJE SE NALAZE NA SVAKOM UGLU
• Ideju možete dobiti na različite načine, sasvim slučajno, npr.
posetom drugom gradu ili državi, kroz razgovor sa novim ljudima ili
čitanjem literature koju inače ne čitate.
• Ono što je potrebno je da uvek posmatrate stvari preduzetničkim
očima, da u svemu vidite ideju i da svaku ideju ocenjujete kao
priliku.
• Potrebno je dosta prakse i iskustva da brzo procenite ideju – da joj
pravilno odredite dobre i loše strane.
• EVALUACIJA IDEJE je kompleksan proces jer obuhvata mnoštvo
ulaznih informacija ali kao u sportu, gde trening poboljšava
performanse sportiste, tako i analiziranje mnoštva ideja ubrzava
proces uz smanjivanje mogućnosti za greške.
21. Sa druge strane, pronalazak prave ideje je samo prvi korak u
pretvaranju preduzetničke kreativnosti u priliku.
Ponekad se čak važnost ideje i precenjuje u odnosu na ostale korake. Realnost
nam pokazuje da je veoma malo biznisa uspelo zahvaljujući isključivo
briljantnoj ideji, mnogo češće uspeh je rezultat dobrog testiranja ideje i
sposobnosti pretvaranja ideje u priliku. Suština preduzetništva je, dakle,
iskorišćavanje prilika.
• Od svakih 100 ideja koje budu razrađene ili prezentovane u formi biznis
plana, maksimalno 4 budu uspešno implementirane.
• Nažalost, mnogi preduzetnici potroše ogromnu količinu vremena i truda
pokušavajući implementirati dobru ideju, ali na pogrešan način koji ne
odgovara prilici na tržištu.
• Zbog toga je za preduzetnika od velike važnosti da brzo proceni
POTENCIJAL IDEJE i, ukoliko on postoji, iskoristi ukazanu priliku na
tržištu
22. Pitanja u početnoj fazi
• Da li, i na koji način, naša poslovna ideja rešava problem
kupaca/klijenata?
• Zbog čega su potencijalni kupci spremni da izdvoje novac za naš
proizvod ili uslugu?
• Znamo li, i možemo li, sprovesti zamišljenu poslovnu ideju u delo?
• Da li je proizvod ili usluga nastao iz naše poslovne ideje značajno
drugačiji od već postojećih i zbog čega niko drugi do sada nije
realizovao sličnu poslovnu ideju?
• Koliko dugo smo spremni baviti se tim biznisom i da li smo
dugoročno zadovoljni očekivanom zaradom?
23. 4. Rešavanje problema ciljne grupe
• Koja grupa ljudi i koliko njih će imati korist od
realizacije vaše poslovne ideje?
• Koji je osnovni socijalni CILJ vašeg preduzeća, kako se
ispunjava i koje EFEKTE donosi zajednici ili očekujete
da će doneti (kakva je strategija socijalnog delovanja),
kako pokazujete solidarnost u zajednici i REŠAVATE
DRUŠTVENE PROBLEME u zajednici?
• Koji problem ciljne grupe rešavate?
• Kako su do sada rešavani ti problemi?
24. VEŽBA
• Ideje za osnivanje preduzeća
• Ideje za osnivanje socijalnog preduzeća
25. 5. Okruženje
• Jasan zakonski i ragulatorni okvir
• U Srbiji ne postoji zakon o socijalnim preduzećima
• Država - opredeljuje zakonsku regulativu, različite
mere, javne nabavke, subvencije, koncesije i slično,
čime presudno utice na uslove za modeliranje i razvoj
socijalne ekonomije.
26. • Lokalna zajednica - mesto gde se realizuje socijalno
preduzetništvo i ostvaruju određene koristi. Pravilnim
kreiranjem sistema na lokalnom nivou može se ostvariti,
pored zapošljavanja najugroženijeg dijela stanovništva i
povećanog stepena ukupne zaposlenosti putem
uključivanja nove radne snage, efikasan podsticaj rasta i
razvoja ostalih delatnosti.
• Poslodavci – Pogodna zakonska regulativa treba da ih
motiviše za otvaranje novih radnih mesta, za razvoj i
pokretanje novih delatnosti koje će doprineti većem i
kvalitetnijem zapošljavanju pripadnika ranjivih grupa na
duži rok.