SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 3
Oblici demokracije
Pojam demokracije.- demos-narod, kratos-vladanje. Prvotno se javlja kod povjesničara
Herodota a označava VLADAVINU MNOŠTVA. Demos je u Antici puk a ne narod. A
građani su svi muškarci poviše 30. Huntington- Postoje 3 vala demokracije: nakon uspostave
nacion. država, II. Svj. Rata i pada Berlinsklog zida.
3 Uvjeta za demokraciju: svi trebaju biti uključeni u političko odlučivanje,oni koji vladaju
trebaju biti izabrani od naroda, vladar treba djelovati u interesu naroda.
Razlika antičke i moderne demok. u JEDNAKOSTI , antička iziskuje krajnja zbivanja a
moderna njeno provođenje.
Klasična demokracija- početak ima u Klistenovim reformama, svi muskarci povise 30 su
gradani i mogu sudjelovati. Glavno tijelo je skupstina (sastoji se od 6000 gradana), demos se
prvenstveno odnosio na siromasan puk i zene,robove..
Atena je najbolji primjer participativne demok. Jer su mogli sudjelovati svi gradani, a
odlucivalo se zdrijebom. Isegoria-jednakost govora, isonomia-jednakost po zakonu.
4 Uvjeta: javni interes-opce dobro,ne smije biti podjela na siromasne i bogate,izravna
demokracija.
Aristotel-zagovara ustavnu vladavinu,vladavinu većine na zajednicku korist. Temelj je srednji
sloj
Protektivna Demokracija-institucije trebaju cuvati ljude i stanovnistvo od mogucnosti
ugnjetavanja. Pojavljuje se kod Hobbesa, Lockea, a cilj im je zastita PRIRODNIH PRAVA
covjeka. Hobbes-zagovara monarhiju i jednakost naroda, Locke-zakonodavnu vlast i
jednakost naroda. Zak. Vlast čine zakoni doneseni u suglasnosti svih ljudi.
Prot. Demok. kasnije razvija Montesquie u trodiobnoj podjeli vlasti. Held-politika je
izdvojena od ekon,relig. i sl. i svedena na vlast stranaka i pojedinaca.
Razvojna demokracija- naglašava nužnost institucija u stvaranju aktivnog građanstva.
Predstavnici su Rousseau i Pain. Postoje 2 tipa razv. demok. Prvi je radikalni model
Rousseaua (Svi moraju imati pol. i ekon. jednakost kako nitko ne bi vladao drugim te jednaku
slobodu u vidu općeg dobra, odvajanje zak. i izvrsne vlasti) a Drugi je Johna Stuarta Milla
(zagovara snaznu demokraciju koja ce se suprostaviti birokraciji i predstavnicku vlast)
Neposredna(direktna) Demokracija- građani direktno sudjeluju u donošenju odluka, javlja
se u antici ali ne potpuno, ona je bila MARKSISTICKI ideal. ''Dok postoji ekon. nejenakost
izravna demokracija je nemoguća'', 2 Faze: socijalizam (kraj klasnih priivlegija, asimilacija
drustva i države) i Komunizam (nestanak privatnog vlasnistva i podjele rada)
Kompetitivna elititička demokracija- zagovara izbor elite koja će donositi politicke odluke
u skladu s voljom naroda-ARISTOKRACIJA u antici. Sastoji se od parlament. vlasti s jakim
izvršnim organima s tim da u parlamentu vlada STRANAČKA POLITIKA. Problem je što
DEMOKRACIJA ne može biti vođena bez organizacije i strukture, dok organizacija zahtijeva
određenu manjinu koja bi upravljala državom. Demok. nuzno prethodi Oligarhiji...
Konsocijska demokracija-međusobna suradnja između elita.
Pluralizam- zagovara da je za Demok. potrebno jako civilno društvo i konsenzus. Dijeli se na
klasičnu i neopluralizam. Klasični plur. Zagovara da moć dijele različite interesne skupine i
da ne postoji jedinstven centar moći, dok neopluralizam da postoji nejednakost među
interesnim skupinama koji pogoduje ELITAMA i KORPORACIJAMA.
Legalna Demokracija(nova desnica)- zagovara da je politički život stvar individualne
slobode i inicijative i da država treba biti ustanovljena radi zaštite ljudskih prava i provođenja
pravednosti. Noizick i Hayek su predstavnici. Društvo treba biti LIBERTARIJANISTIČKO i
drzava bi trebala biti samo aparat koji nadgleda društvene odnose. Drzava nema pravo
intervenirati u slobodno trziste i u opcenito zivot pojedinca.
Participativna Demokracija (nova ljevica)- zagovara participaciju tj. uključivanje velikih
masa u proces odlučivanja. Bazira se na referendumu, inicijativama...Carol Pateman je
predstavnica, kritizira liberalnu demokraciju jer svi ljudi nisu jednaki – '''neki su kriminalci''-
pa se ne moze realizirati.
Demokratska autonomija- bazira se na civilnom društvu, svi građani trebaju sudjelovati u
javnim poslovima te biti slobodni u mjeri u kojoj to ne ugrožava tuđu slobodu.
Neposredna demok. = participativna demok.
Posredna demok. = predstavnička demok.
Neposredna demok.- koristi se u Antici, u polisima je živilo malo ljudi te oni dijele iste
običaje pa je tu particip. demok. BILA MOGUĆA, Sve je ovisilo o uređenju polisa.
Danas, ljudi malo sudjeluju u neposr. demokraciji, iako je to temelj EU i UN-a te
Načelo supdidijarnosti (lat. pomoći) je načelo koje nalaže da se političke odluke moraju
dovoditi na nižem nivou (pr. neki spor između građana se mora riješiti na općinskom sudu ne
Vrhovnom)
Posredna demok.- aktualna danas u suvremenom svijetu, bazira se na tome da ljudi biraju
svoje predstavnike koji će ih zastupati u parlamentu. Predstav. demok. je prvotno nastala kao
nedemokr. eksperiment od strane monarha koji su to koristili u svoje svrhe. (Birali su
predstavnike naroda koji nisu bili za narod). Od 1789. pitanje posred. demokr. se rehabilitira
Bentham se zalaže da svaki čovjek ima pravo na jedan glas, osim zena,djece i umobolnih. A
Mill da jedan glas vrijedi više nego drugi.
Parlamentarna demokracija.- realizirana kao predsjednički (SAD) i Britanski sustav.
U SAD-u onaj ko dobije više glasova je i pobjednik, nije nužna ''većina''.
Liberalna demok.- javlja se kod teoretičara društ. ugovora, bazira se na individualnoj slobodi
čovjeka gdje on zna što je najbolje za njega. Još se navodi Gray te Mill kao moderni
liberalisti. Temelj demok. je jednakost a liberalizma sloboda, ovaj sustav se realizira
kombinavcijom ove dvije. MILL je zaslužan za ovu kombinaciju.
Deliberativna demok.- sustav vlasti u kojem se o svim javnim stvarima odlučuje raspravom.
Bazira se na diskurzivnoj etici (moralno stajalište se bazira na argumentaciji). Predstavnik je
Bessete i Habernas,Cohen. Jurgen Habermas se zalaže za uključivanje civilnog društva, osim
ekonomskog i pravnog, koji se bavi solidarnošću,. Delib. se temelji na decentralizaciji društva
koja stvara javnu sferu za rasprave. Joshua Cohen.
Socijal-Demokracija.- bazira se na javnom vlasništvu i planskom gospodarstvu. Uspostavili
su ga Engels i Marx, kod Marxa sve se bazira na modernoj ekonomiji i DIJALEKTIČKOM
MATERIJALIZMU (um nije temeljan ,nego potreba). Druga frakcija SocDem su
''reformistički socijalisti'' a predvodnik je Burke. Razlika između njega i Marxa je što ovaj
hoće evoluciju i promjenu sustava na temelju reformi a ne na temelju NASILJA i
REVOLUCIJE.
Kršćanska demok.- bazira se na kršćanskom nauku koji je tradicionalan i konzervativan.
Promjene se događaju na temelju enciklika koje donosi papa. Temeljna načela su:
dostojanstvo osobe,načelo solidarnosti,supsidijarnosti i opće dobro. Nakon 2.svj. rata dolazi
do osnivanja krš-demok. stranaka, a najjača je u Njemačkoj. Zalažu se za stvaranje Unije.
Digitalna demok.- temelji se na globalizmu kao paradigmi. Novi sistem, manjak je
nepovjerljivost dok je prednost jednakost i približavanje ljudi. Izravna demok. je lakše
izvediva isto kao referendumi, inicijative...(arapsko proljeće)
Poludemok.- svojom formom je demok. ali ima autoritativnih elemenata. Pr. demokratski
despoti (kontroliraju izbore) i demok. marionete (postoji vođa ali politiku vode kriminalci)
Manjine.- Kymlick, protivi se asimilaciji i zagovara toleranciju. Zalaže se za multikulturu.
Kritike demokr.- preopterecenost sustava (disproporcija između civilnog društva i političkih
odluka), pluralizam interesa (veća je vjerojatnost socijalnih konflikata) i decentralizacija

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados

Južna i Sjeverna Amerika u XIX.st - SAD
Južna i Sjeverna Amerika u XIX.st - SADJužna i Sjeverna Amerika u XIX.st - SAD
Južna i Sjeverna Amerika u XIX.st - SADVale Shau
 
Vladimir Nazor, Hrvatski jezik
Vladimir Nazor, Hrvatski jezikVladimir Nazor, Hrvatski jezik
Vladimir Nazor, Hrvatski jezikIvana Čališ
 
Hrvatski narodni preporod – ilirski pokret
Hrvatski narodni preporod – ilirski pokretHrvatski narodni preporod – ilirski pokret
Hrvatski narodni preporod – ilirski pokretŠkola Futura
 
Zemlja i ljudi - ponavljanje gradiva 6.razred
Zemlja i ljudi - ponavljanje gradiva 6.razredZemlja i ljudi - ponavljanje gradiva 6.razred
Zemlja i ljudi - ponavljanje gradiva 6.razredines1964
 
Velika istočna kriza i Berlinski kongres
Velika istočna kriza i Berlinski kongresVelika istočna kriza i Berlinski kongres
Velika istočna kriza i Berlinski kongresVale Shau
 
Prometna Učilica: Podjela droga
Prometna Učilica: Podjela drogaPrometna Učilica: Podjela droga
Prometna Učilica: Podjela drogaprometna
 
dervis i smrt.pptx
dervis i smrt.pptxdervis i smrt.pptx
dervis i smrt.pptxSejlaDugonja
 
Biološko djelovanje tvari
Biološko djelovanje tvariBiološko djelovanje tvari
Biološko djelovanje tvariOSVB7b
 
економске слободе и права човека и грађанина Copy
економске слободе и права човека и грађанина   Copyекономске слободе и права човека и грађанина   Copy
економске слободе и права човека и грађанина Copyangelinabrankovic51
 
Jesne i niječne rečenice
Jesne i niječne rečeniceJesne i niječne rečenice
Jesne i niječne rečeniceblaza19
 
појам и врсте суверености
појам и врсте сувереностипојам и врсте суверености
појам и врсте сувереностиangelinabrankovic51
 
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kaznaFjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kaznaDanijela Mikadi
 
Deborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana.pdf
Deborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana.pdfDeborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana.pdf
Deborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana.pdfMiky36
 

Mais procurados (20)

Pojmovnik iz knjizevnosti
Pojmovnik iz knjizevnostiPojmovnik iz knjizevnosti
Pojmovnik iz knjizevnosti
 
Južna i Sjeverna Amerika u XIX.st - SAD
Južna i Sjeverna Amerika u XIX.st - SADJužna i Sjeverna Amerika u XIX.st - SAD
Južna i Sjeverna Amerika u XIX.st - SAD
 
Vladimir Nazor, Hrvatski jezik
Vladimir Nazor, Hrvatski jezikVladimir Nazor, Hrvatski jezik
Vladimir Nazor, Hrvatski jezik
 
1943 1945
1943 19451943 1945
1943 1945
 
Hrvatski narodni preporod – ilirski pokret
Hrvatski narodni preporod – ilirski pokretHrvatski narodni preporod – ilirski pokret
Hrvatski narodni preporod – ilirski pokret
 
Glasovne promjene
Glasovne promjene  Glasovne promjene
Glasovne promjene
 
Pismo
PismoPismo
Pismo
 
Povjestice
PovjesticePovjestice
Povjestice
 
Zemlja i ljudi - ponavljanje gradiva 6.razred
Zemlja i ljudi - ponavljanje gradiva 6.razredZemlja i ljudi - ponavljanje gradiva 6.razred
Zemlja i ljudi - ponavljanje gradiva 6.razred
 
Velika istočna kriza i Berlinski kongres
Velika istočna kriza i Berlinski kongresVelika istočna kriza i Berlinski kongres
Velika istočna kriza i Berlinski kongres
 
Prometna Učilica: Podjela droga
Prometna Učilica: Podjela drogaPrometna Učilica: Podjela droga
Prometna Učilica: Podjela droga
 
dervis i smrt.pptx
dervis i smrt.pptxdervis i smrt.pptx
dervis i smrt.pptx
 
Analiza lirske pjesme
Analiza lirske pjesmeAnaliza lirske pjesme
Analiza lirske pjesme
 
Biološko djelovanje tvari
Biološko djelovanje tvariBiološko djelovanje tvari
Biološko djelovanje tvari
 
економске слободе и права човека и грађанина Copy
економске слободе и права човека и грађанина   Copyекономске слободе и права човека и грађанина   Copy
економске слободе и права човека и грађанина Copy
 
Glagoli po vidu
Glagoli po vidu Glagoli po vidu
Glagoli po vidu
 
Jesne i niječne rečenice
Jesne i niječne rečeniceJesne i niječne rečenice
Jesne i niječne rečenice
 
појам и врсте суверености
појам и врсте сувереностипојам и врсте суверености
појам и врсте суверености
 
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kaznaFjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
 
Deborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana.pdf
Deborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana.pdfDeborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana.pdf
Deborah Ellis, Djevojčica iz Afganistana.pdf
 

Semelhante a Oblici Demokracije

Demokratija pravo -ij
Demokratija   pravo -ijDemokratija   pravo -ij
Demokratija pravo -ijmaturalni
 
Demokratija pravo
Demokratija   pravoDemokratija   pravo
Demokratija pravomaturalni
 
Mediji, propaganda i sistem
 Mediji, propaganda i sistem Mediji, propaganda i sistem
Mediji, propaganda i sistemDragan Kalamanda
 
Demokratija i-politicke-institucije
Demokratija i-politicke-institucijeDemokratija i-politicke-institucije
Demokratija i-politicke-institucijeTanjaPavlovic10
 
Sociologija
SociologijaSociologija
SociologijaLejas
 
Demokratske vrijednosti 2
Demokratske vrijednosti 2Demokratske vrijednosti 2
Demokratske vrijednosti 2Milan Petković
 
Stephane Hessel: Pobunite se
Stephane Hessel: Pobunite seStephane Hessel: Pobunite se
Stephane Hessel: Pobunite se2One
 
Fasizam u hrvatskoj ij
Fasizam u hrvatskoj   ijFasizam u hrvatskoj   ij
Fasizam u hrvatskoj ijmasterski
 
Pravo na slobodu stampe i cenzura
Pravo  na  slobodu  stampe  i  cenzuraPravo  na  slobodu  stampe  i  cenzura
Pravo na slobodu stampe i cenzuramicamic
 
Pravo na slobodu stampe i cenzura ij
Pravo  na  slobodu  stampe  i  cenzura   ijPravo  na  slobodu  stampe  i  cenzura   ij
Pravo na slobodu stampe i cenzura ijmicamic
 
Bosna i herecegovina od 1995 sociologija
Bosna i herecegovina od 1995   sociologijaBosna i herecegovina od 1995   sociologija
Bosna i herecegovina od 1995 sociologijamaturalni
 
Bosna i herecegovina od 1995 tranzicija i rekonstrukcija privrede sociologija
Bosna i herecegovina od 1995 tranzicija i rekonstrukcija privrede   sociologijaBosna i herecegovina od 1995 tranzicija i rekonstrukcija privrede   sociologija
Bosna i herecegovina od 1995 tranzicija i rekonstrukcija privrede sociologijamaturalni
 
2. Pristupi i orijentacije.ppt
2. Pristupi i orijentacije.ppt2. Pristupi i orijentacije.ppt
2. Pristupi i orijentacije.pptkitre1
 
Političke ideje tijekom xix
Političke ideje tijekom xixPolitičke ideje tijekom xix
Političke ideje tijekom xixVale Shau
 
Drzave prema obliku vladavine
Drzave prema obliku vladavineDrzave prema obliku vladavine
Drzave prema obliku vladavinematurski
 
Politika za ljude
Politika za ljudePolitika za ljude
Politika za ljudeRoman Glas
 
Javno mnijenje i masovni mediji
Javno mnijenje i masovni medijiJavno mnijenje i masovni mediji
Javno mnijenje i masovni medijidobrotas
 
Parlamentarne demokracije
Parlamentarne demokracijeParlamentarne demokracije
Parlamentarne demokracijeVale Shau
 

Semelhante a Oblici Demokracije (20)

Demokratija pravo -ij
Demokratija   pravo -ijDemokratija   pravo -ij
Demokratija pravo -ij
 
Demokratija pravo
Demokratija   pravoDemokratija   pravo
Demokratija pravo
 
Mediji, propaganda i sistem
 Mediji, propaganda i sistem Mediji, propaganda i sistem
Mediji, propaganda i sistem
 
Demokracija
DemokracijaDemokracija
Demokracija
 
Demokratija i-politicke-institucije
Demokratija i-politicke-institucijeDemokratija i-politicke-institucije
Demokratija i-politicke-institucije
 
Sociologija
SociologijaSociologija
Sociologija
 
Demokratske vrijednosti 2
Demokratske vrijednosti 2Demokratske vrijednosti 2
Demokratske vrijednosti 2
 
Stephane Hessel: Pobunite se
Stephane Hessel: Pobunite seStephane Hessel: Pobunite se
Stephane Hessel: Pobunite se
 
Fasizam u hrvatskoj ij
Fasizam u hrvatskoj   ijFasizam u hrvatskoj   ij
Fasizam u hrvatskoj ij
 
Pravo na slobodu stampe i cenzura
Pravo  na  slobodu  stampe  i  cenzuraPravo  na  slobodu  stampe  i  cenzura
Pravo na slobodu stampe i cenzura
 
Pravo na slobodu stampe i cenzura ij
Pravo  na  slobodu  stampe  i  cenzura   ijPravo  na  slobodu  stampe  i  cenzura   ij
Pravo na slobodu stampe i cenzura ij
 
Bosna i herecegovina od 1995 sociologija
Bosna i herecegovina od 1995   sociologijaBosna i herecegovina od 1995   sociologija
Bosna i herecegovina od 1995 sociologija
 
Bosna i herecegovina od 1995 tranzicija i rekonstrukcija privrede sociologija
Bosna i herecegovina od 1995 tranzicija i rekonstrukcija privrede   sociologijaBosna i herecegovina od 1995 tranzicija i rekonstrukcija privrede   sociologija
Bosna i herecegovina od 1995 tranzicija i rekonstrukcija privrede sociologija
 
2. Pristupi i orijentacije.ppt
2. Pristupi i orijentacije.ppt2. Pristupi i orijentacije.ppt
2. Pristupi i orijentacije.ppt
 
Političke ideje tijekom xix
Političke ideje tijekom xixPolitičke ideje tijekom xix
Političke ideje tijekom xix
 
Drzave prema obliku vladavine
Drzave prema obliku vladavineDrzave prema obliku vladavine
Drzave prema obliku vladavine
 
Politika za ljude
Politika za ljudePolitika za ljude
Politika za ljude
 
Javno mnijenje i masovni mediji
Javno mnijenje i masovni medijiJavno mnijenje i masovni mediji
Javno mnijenje i masovni mediji
 
Parlamentarne demokracije
Parlamentarne demokracijeParlamentarne demokracije
Parlamentarne demokracije
 
Mazuraniceve reforme
Mazuraniceve reformeMazuraniceve reforme
Mazuraniceve reforme
 

Oblici Demokracije

  • 1. Oblici demokracije Pojam demokracije.- demos-narod, kratos-vladanje. Prvotno se javlja kod povjesničara Herodota a označava VLADAVINU MNOŠTVA. Demos je u Antici puk a ne narod. A građani su svi muškarci poviše 30. Huntington- Postoje 3 vala demokracije: nakon uspostave nacion. država, II. Svj. Rata i pada Berlinsklog zida. 3 Uvjeta za demokraciju: svi trebaju biti uključeni u političko odlučivanje,oni koji vladaju trebaju biti izabrani od naroda, vladar treba djelovati u interesu naroda. Razlika antičke i moderne demok. u JEDNAKOSTI , antička iziskuje krajnja zbivanja a moderna njeno provođenje. Klasična demokracija- početak ima u Klistenovim reformama, svi muskarci povise 30 su gradani i mogu sudjelovati. Glavno tijelo je skupstina (sastoji se od 6000 gradana), demos se prvenstveno odnosio na siromasan puk i zene,robove.. Atena je najbolji primjer participativne demok. Jer su mogli sudjelovati svi gradani, a odlucivalo se zdrijebom. Isegoria-jednakost govora, isonomia-jednakost po zakonu. 4 Uvjeta: javni interes-opce dobro,ne smije biti podjela na siromasne i bogate,izravna demokracija. Aristotel-zagovara ustavnu vladavinu,vladavinu većine na zajednicku korist. Temelj je srednji sloj Protektivna Demokracija-institucije trebaju cuvati ljude i stanovnistvo od mogucnosti ugnjetavanja. Pojavljuje se kod Hobbesa, Lockea, a cilj im je zastita PRIRODNIH PRAVA covjeka. Hobbes-zagovara monarhiju i jednakost naroda, Locke-zakonodavnu vlast i jednakost naroda. Zak. Vlast čine zakoni doneseni u suglasnosti svih ljudi. Prot. Demok. kasnije razvija Montesquie u trodiobnoj podjeli vlasti. Held-politika je izdvojena od ekon,relig. i sl. i svedena na vlast stranaka i pojedinaca. Razvojna demokracija- naglašava nužnost institucija u stvaranju aktivnog građanstva. Predstavnici su Rousseau i Pain. Postoje 2 tipa razv. demok. Prvi je radikalni model Rousseaua (Svi moraju imati pol. i ekon. jednakost kako nitko ne bi vladao drugim te jednaku slobodu u vidu općeg dobra, odvajanje zak. i izvrsne vlasti) a Drugi je Johna Stuarta Milla (zagovara snaznu demokraciju koja ce se suprostaviti birokraciji i predstavnicku vlast) Neposredna(direktna) Demokracija- građani direktno sudjeluju u donošenju odluka, javlja se u antici ali ne potpuno, ona je bila MARKSISTICKI ideal. ''Dok postoji ekon. nejenakost izravna demokracija je nemoguća'', 2 Faze: socijalizam (kraj klasnih priivlegija, asimilacija drustva i države) i Komunizam (nestanak privatnog vlasnistva i podjele rada) Kompetitivna elititička demokracija- zagovara izbor elite koja će donositi politicke odluke u skladu s voljom naroda-ARISTOKRACIJA u antici. Sastoji se od parlament. vlasti s jakim izvršnim organima s tim da u parlamentu vlada STRANAČKA POLITIKA. Problem je što DEMOKRACIJA ne može biti vođena bez organizacije i strukture, dok organizacija zahtijeva određenu manjinu koja bi upravljala državom. Demok. nuzno prethodi Oligarhiji... Konsocijska demokracija-međusobna suradnja između elita. Pluralizam- zagovara da je za Demok. potrebno jako civilno društvo i konsenzus. Dijeli se na klasičnu i neopluralizam. Klasični plur. Zagovara da moć dijele različite interesne skupine i
  • 2. da ne postoji jedinstven centar moći, dok neopluralizam da postoji nejednakost među interesnim skupinama koji pogoduje ELITAMA i KORPORACIJAMA. Legalna Demokracija(nova desnica)- zagovara da je politički život stvar individualne slobode i inicijative i da država treba biti ustanovljena radi zaštite ljudskih prava i provođenja pravednosti. Noizick i Hayek su predstavnici. Društvo treba biti LIBERTARIJANISTIČKO i drzava bi trebala biti samo aparat koji nadgleda društvene odnose. Drzava nema pravo intervenirati u slobodno trziste i u opcenito zivot pojedinca. Participativna Demokracija (nova ljevica)- zagovara participaciju tj. uključivanje velikih masa u proces odlučivanja. Bazira se na referendumu, inicijativama...Carol Pateman je predstavnica, kritizira liberalnu demokraciju jer svi ljudi nisu jednaki – '''neki su kriminalci''- pa se ne moze realizirati. Demokratska autonomija- bazira se na civilnom društvu, svi građani trebaju sudjelovati u javnim poslovima te biti slobodni u mjeri u kojoj to ne ugrožava tuđu slobodu. Neposredna demok. = participativna demok. Posredna demok. = predstavnička demok. Neposredna demok.- koristi se u Antici, u polisima je živilo malo ljudi te oni dijele iste običaje pa je tu particip. demok. BILA MOGUĆA, Sve je ovisilo o uređenju polisa. Danas, ljudi malo sudjeluju u neposr. demokraciji, iako je to temelj EU i UN-a te Načelo supdidijarnosti (lat. pomoći) je načelo koje nalaže da se političke odluke moraju dovoditi na nižem nivou (pr. neki spor između građana se mora riješiti na općinskom sudu ne Vrhovnom) Posredna demok.- aktualna danas u suvremenom svijetu, bazira se na tome da ljudi biraju svoje predstavnike koji će ih zastupati u parlamentu. Predstav. demok. je prvotno nastala kao nedemokr. eksperiment od strane monarha koji su to koristili u svoje svrhe. (Birali su predstavnike naroda koji nisu bili za narod). Od 1789. pitanje posred. demokr. se rehabilitira Bentham se zalaže da svaki čovjek ima pravo na jedan glas, osim zena,djece i umobolnih. A Mill da jedan glas vrijedi više nego drugi. Parlamentarna demokracija.- realizirana kao predsjednički (SAD) i Britanski sustav. U SAD-u onaj ko dobije više glasova je i pobjednik, nije nužna ''većina''. Liberalna demok.- javlja se kod teoretičara društ. ugovora, bazira se na individualnoj slobodi čovjeka gdje on zna što je najbolje za njega. Još se navodi Gray te Mill kao moderni liberalisti. Temelj demok. je jednakost a liberalizma sloboda, ovaj sustav se realizira kombinavcijom ove dvije. MILL je zaslužan za ovu kombinaciju. Deliberativna demok.- sustav vlasti u kojem se o svim javnim stvarima odlučuje raspravom. Bazira se na diskurzivnoj etici (moralno stajalište se bazira na argumentaciji). Predstavnik je Bessete i Habernas,Cohen. Jurgen Habermas se zalaže za uključivanje civilnog društva, osim ekonomskog i pravnog, koji se bavi solidarnošću,. Delib. se temelji na decentralizaciji društva koja stvara javnu sferu za rasprave. Joshua Cohen.
  • 3. Socijal-Demokracija.- bazira se na javnom vlasništvu i planskom gospodarstvu. Uspostavili su ga Engels i Marx, kod Marxa sve se bazira na modernoj ekonomiji i DIJALEKTIČKOM MATERIJALIZMU (um nije temeljan ,nego potreba). Druga frakcija SocDem su ''reformistički socijalisti'' a predvodnik je Burke. Razlika između njega i Marxa je što ovaj hoće evoluciju i promjenu sustava na temelju reformi a ne na temelju NASILJA i REVOLUCIJE. Kršćanska demok.- bazira se na kršćanskom nauku koji je tradicionalan i konzervativan. Promjene se događaju na temelju enciklika koje donosi papa. Temeljna načela su: dostojanstvo osobe,načelo solidarnosti,supsidijarnosti i opće dobro. Nakon 2.svj. rata dolazi do osnivanja krš-demok. stranaka, a najjača je u Njemačkoj. Zalažu se za stvaranje Unije. Digitalna demok.- temelji se na globalizmu kao paradigmi. Novi sistem, manjak je nepovjerljivost dok je prednost jednakost i približavanje ljudi. Izravna demok. je lakše izvediva isto kao referendumi, inicijative...(arapsko proljeće) Poludemok.- svojom formom je demok. ali ima autoritativnih elemenata. Pr. demokratski despoti (kontroliraju izbore) i demok. marionete (postoji vođa ali politiku vode kriminalci) Manjine.- Kymlick, protivi se asimilaciji i zagovara toleranciju. Zalaže se za multikulturu. Kritike demokr.- preopterecenost sustava (disproporcija između civilnog društva i političkih odluka), pluralizam interesa (veća je vjerojatnost socijalnih konflikata) i decentralizacija