1. BENCHMARKING
Alati kvaliteta
“Usavršavanje samoga sebe učenjem od drugih”
UNIVERZITET U ZENICI
Mašinski fakultet
Smjer: Održavanje
Predmet: Upravljanje kvalitetom
Studenti: Profesor:
Muminović Emina v. prof. dr. Jašarević Sabahudin
Haračić Ishak
Zenica, 2020.
2. UVOD
Savršenstvo tokom poslovanja
Uslovi konkurencije na tržištu
Problemi u kompaniji tokom poslovanja
Benčmarking je dinamična naučna disciplina koja je od značaja za
preduzeće, a svoju aktivnost obavlja u otvorenoj ekonomiji.
3. UVOD
Strategijski menadžment
Sprovođenje benčmarkinga u preduzećima
Benčmarking je kontinualan postupak
U literaturi se često može sresti konstatacija da je benčmarking način života,
poslovanja i imidža jedne kompanije.
4. ŠTA JE BENČMARKING ?
Benčmark je riječ engleskog porijekla (izv. benchmark) i u bukvalnom prevodu
znači standard, vrijednost prema kome se mjere ili upoređuju druge vrijednosti.
U privrednom smislu benčmarking je koncept posvećen unapređenju rada i kvaliteta
koju najčešće koriste uspješne kompanije.
Benčmarking je osmišljeni sistematski pristup unapređenja procesa i aktivnosti u
organizaciji, koji se odvija kroz njihovo upoređivanje sa istim ili sličnim procesima, koji
se objektivno smatraju najboljim, bilo da se ti procesi odvijaju u drugim dijelovima
organizacije ili van nje.
Benčmarking se sastoji u otkrivanju, utvrđivanju i razumjevanju procesa i poslova koji
se na nekom drugom mjestu obavljaju na bolji ili najbolji način i njihovom prenošenju i
prilagođavanju na druge, (iste ili slične) procese u organizaciji.
5. ŠTA JE BENČMARKING ?
Cilj benčmarkinga
U suštini benčmarkinga leži jasna, prirodna i razumljiva želja: da se uči od onih koji su u nečemu
bolji od nas.
Benčmark objekat jeste objekat kompanije koji je potrebno unaprijediti.
Faze benčmarkinga:
Definisati problem koji imamo
Razumijevanje aktuelnih rezultata
Planiranje i priklupljanje podataka
Analiza prikupljenih podataka
Učenje i odluka o najboljem rješenju
Primjena nađenih rješenja
6. ŠTA JE BENČMARKING ?
Benčmarking se može posmatrati kao kopiranje, neka vrsta špijunaže i otkrivanje strogo čuvanih tajni
konkurenata.
Sprovođenje benčmarkinga se mora realizovati na osnovu jasno utvrđenih ciljeva, putem studioznih
istraživanja i odabirom i primjenom adekvatnih postupaka, u suprotnom posljedice mogu biti pogubne po
kompaniju.
Benchmarketinški
krug
Definiranje
problema i
prikupljanje
potrebnih
podataka
Analiza
prikupljenih
podataka
Odluka o
najboljem
rješenju
Primjena
rješenja
8. TIPOVI BENČMARKINGA
Postoji nekoliko tipova benčmarkinga, a svaki od njih je definisan ciljem i objektom koji
istražuje. U tom smislu, najznačajnija podjela benčmarkinga je na:
Interni benčmarking
Konkurentski benčmarking
Funkcionalni benčmarking
Generički benčmarking
9. INTERNI BENČMARKING
Preduzeća, posebno velika, imaju složenu organizacionu strukturu koja može biti niz geografski
dislociranih filijala, servisnih grupa i sl.
Interni benčmarking je upoređivanje internih operacija.
Cilj internog benčmarkinga je definisanje objektivnih internih standarda za mjerenje performansi
organizacije (upoređivanje poslovnih performansi jednog hotela u odnosu na drugi koji posluje u
sastavu istog lanca hotela).
Glavne prednosti internog benčmarkinga se ogledaju u bržem i lakšem pristupu osjetljivim
informacijama, standardizovanim podacima kao i manjem utrošku vremena i sredstava.
10. KONKURENTSKI (EKSTERNI) BENČMARKING
Cilj:
- upoređivanje na istom tržištu, organizacija koje imaju konkurentne proizvode, usluge ili proizvodne
procese.
Svrha:
- efikasnije pozicioniranje preduzeća na tržištu.
Glavni nedostatak je što su informacije o konkurentima, često teško dostupne.
Direktna konkurencija je najbolji izvor informacija za proces benčmarkinga, međutim, mnogo je lakše
ostvariti benčmarking saradnju sa organizacijama, koja nisu direktna konkurencija na istom tržištu, tj. koje
rade u drugim zemljama i opslužuju druga tržišta.
Uobičajeno je za kompanije, da preduzimaju ovaj tip benčmarkinga, posredstvom trgovačkih asocijacija, ili
treće strane, radi zaštite povjerljivosti informacija.
11. • Ovaj tip benčmarkinga fokusira se na najbolje procese rada, odnosno specifične funkcije u
organizacijama.
• Velika prednost ovog tipa benčmarkinga je što na lakši način identifikuje voljni benčmarking
partnere, pošto informacija ne dolazi direktno od konkurenta.
• U fokusu su specifične aktivnosti ili funkcije u jednoj organizaciji, a cilj je da se identifikuje
''idealno ponašanje‘’ gdje god je to moguće.
• Osnovni nedostatak funkcionalnog benčmarkinga su visoki troškovi kao i potencijalna opasnost
da benčmarking studije dobiju oblik ''industrijskog turizma''.
FUNKCIONALNI BENČMARKING
12. GENERIČKI BENČMARKING
Generički benčmarking je vrlo sličan funkcionalnom benčmarkingu. Razlika je u tome što se
ovdje upoređuju kompanije, koje se ne nalaze u srodnim industrijskim granama.
Ideja je da se upoređuju dijelovi biznisa koji pokazuju logičnu sličnost sa drugim biznisima.
Generički benčmarking zahtjeva široku konceptualizaciju i pažljivo razumjevanje generičkog
procesa, ali podrazumijeva i određen nivo kreativnosti i inovativnosti.
Prednost ovog tipa benčmarkinga je visok nivo razmjene kvalitativnih informacija, što je
povezano sa činjenicom da ne postoji konkurentnost između organizacija.
Generički benčmarking podrazumijeva svojevrsno stanje svijesti menadžmenta, da se treba
podsticati stalno nastojanje za poređenjem funkcija procesa sa onima koji su najbolji, bez obzira
gdje mogu da se pronađu.
13. BENČMARKING PROCES
Planiranje
Ko i šta benčkmarkuje i na koji način je potrebno prikupiti
podatke
Analiza
Utvrđivanje razlike između postojeće prakse i prakse
benčmarking partnera
Akcija
Izrada planova za akciju, implementaciju i praćenje
napredovanja
Zrelost
Generički procesi su u potpunosti uključeni u sve poslovne
procese, obezbjeđena je pozicija superiornosti odnosno lidera
14. Svaka kompanija teži da postane najbolja, jer priznanje najboljeg sa sobom nosi: potrošače,
zadovoljne zaposlene i upravu, priznanja, moć i novac.
Ključne komponente uspjeha jesu: posmatranje, učenje i prilagođavanje.
Očekivane koristi od bečmarkinga uključuju:
Poboljšanje kritičnih procesa u našoj djelatnosti, kao što su porast zadovoljstva korisnika, smanjenje
troškova i veće zadovoljstvo djelatnika.
Postavljanje ciljeva.
Ostvarenje profesionalnog razvoja i osobnog entuzijazma gledanjem ‘najboljih’ na djelu.
Definiranje dodatnih mogućnosti za poboljšanje izvan djelokruga benčmarking projekta.
Uspostavljanje profesionalnih veza.
Prespitivanje ‘načina na koji se to uvijek radi’.
Kompetitivnost
Skraćivanje samog procesa poboljšanja (ubrzano učenje)
KORISTI BENČMARKINGA
16. • „ Kada znaš i sebe i druge, nisi nikada u opasnosti; kada znaš
sebe, ali ne i druge, imaš polovicu šansi pobijediti, a kada ne
znaš ni sebe niti druge, u opasnosti si u svakoj bitki.”
Sun Tzu, Umijeće ratovanja, 2500 p.n.e
17. PITANJA
1. Šta je benčmarking (definicija) ?
2. Navedi tipove benčmarkinga ?