2. Šta su papratnice?
• Papratnice su veoma stara grupa
biljaka.
• O njihovoj starosti svedoče fosili* stari
oko 350 miliona godina
Fosil je ostatak očuvanog organizma, njegovog dela ili tragova života
3. Nekada davno pre 350 mil. g.
• Papratnice su gradile prostrane
guste šume
• Njihovi ostaci danas se nalaze u
vidu naslaga kamenog uglja
5. Na kakvim staništima žive
papratnice?
• Vezane su za vlažna staništa
• Najčešće ih nalazimo u gustim
lišćarskim listopadnim šumama
6. Kako su građene papratnice?
• Za razliku od mahovina, papratnice
imaju koren
• U stablu i listovima, kod papratnica
razvili su se provodni snopići*
• Koren i stablo ovih kopnenih biljaka
stekli su sposobnost debljanja i
proizvodnje specijalne organske
supstance- lignin*
*Zahvaljujući provodnim snopićima, papratnice su mogle da žive na
suvljim staništima, ali da narastu u krupnije oblike.
*Lignin, drvena supstanca drvenastih biljaka, najrasprostranjenija
organska supstanca u prirodi
7. Razmnožavanje papratnica
• Papratnice se razmnožavaju smenom
generacija
• To znači da se razmnožavaju
bespolno- sporama i polno- spajanjem
polnih ćelija
8. Koga ubrajamo u papratnice?
1. Prečice
2. Rastavići
3. Paprati
1 2 3
9. Zašto ove različite grupe biljaka
ubrajamo u papratnice?
• Zajednička osobina ove grupe viših biljaka je
disperzija* pomoću spora, za razliku od semenica,
koje se rasejavaju semenima.
• Spore raznosi vetar ili voda
Naličje lista paprati sa sporama
*Disperzija-raspršenost
10. PREČICE
• Prečice su zeljaste, zimzelene biljke
• Žive na svetlim mestima u listopadnim,
četinarskim i mešovitim šumama
• Stablo prečica je člankovito, puzi po
podlozi
• Igličasti listići spiralno su raspoređeni
po stablu
11. PREČICE
• Na vrhovima uspravnih grana, listići se
grupišu u klasove, u kojima se nalaze
spore
13. RASTAVIĆI
• Rastavići su negranate ili slabo granate
člankovite biljke
• Rastavići imaju dve vrste stabla
• Oba stabla su člankovita i nastaju iz
rizoma
• Jedno stablo je zeleno i obavlja
fotosintezu
• Drugo je tamno, sa klasićem na vrhu, u
kom se obrazuju spore
16. PAPRATI
• Najbrojnija grupa papratnica
• Rastu od pustinja, pa do zablaćenih
staništa, jezera i bara
• Najraznovrsnije su u vlažnim tropskim
šumama
17. PAPRATI
• Često imaju krupne listove
• Lisna ploča je cela ili deljena na više
manjih listića- režnjevita
24. Značaj papratnica
• Papratnice imaju važnu ulogu u prirodi
jer su hrana i sklonište za mnoge
životinje
• Papratnice se koriste kao ukrasno
sobno bilje
• Neke su lekovite, dok su druge otrovne
25. Zanimljivo
• Rastavić se u narodu još naziva i
preslica, konjski rep...
• Cela biljka je lekovita
• Jedna je od najboljih biljaka za
lečenje bolesti pluća i mokraćnih
kanala
26. Zanimljivo
• Mladi pužasto uvijeni listovi nekih
paprati i rizomi slatke paprati koriste se
u ishrani
27. Za buduće naučnike
• Smena generacija-objašnjenje
Kada sa lista biljke(1), spora(2), padne na tlo, uz prisustvo vlage,
klija u srcoliku tvorevinu koja se zove protalijum(3). Na kojem se
onda razvijaju jajna ćelija(4) i spermatozoid (5). Dolazi do
oplođenja, formira se zigot(6) koji se razvija u novu biljku (1).
Zatim se ciklus ponavlja