Naslov: Primjer RUN „kuharice“ – Rad u mreži škole

1. Računalo U Nastavi
RAD U MREŽI ŠKOLE
1. Prijava na računalo
Nakon pokretanja računala pojavljuje se ekran:
Istovremeno moramo stisnuti
CTRL + ALT + DEL
Tek tada u prozoru možemo upisivati svoje korisničke podatke za profesorsku domenu
LOCAL:
Korisnički podaci sastoje se od korisničkog
imena i lozinke. Važno je (kao na slici lijevo)
da se uvijek prijavljujemo u LOCAL ( što je
naziv naše domene ).
Na takav se način svaki korisnik može
prijaviti ( logirati ) na svim računalima u
Školi ( osim računala u učeničkoj mreži –
soba 31, soba 28, soba 49, knjižnica )
Napomene:
- Ako se prvi puta prijavljujete na neko računalo ta prijava traje znatno dulje od svih
narednih. Nakon toga morat ćete podesiti ikone svoje Radne površine, svoj Internet
preglednik, svoj zadani pisač i slične postavke.
- Ako se ne možete prijaviti ili ste zaboravili svoje podatke obratite se administratoru
- Svoju lozinku uvijek možete promijeniti tako na nakon uspješne prijave opet stisnete
Ctrl+Alt+Del i vidjet ćete opciju Promjena lozinke
- Nije dobra praksa dijeljenja svojih korisničkih podataka sa drugim kolegama
- Ne možete instalirati softver, a za sve potrebne instalacije obratite se administratoru
- Nakon završena rada ako ne gasite računalo svakako se odjavite sa računala
1

2. Računalo U Nastavi
2. Dijeljenje dokumenata u mreži
Jedna od osnovnih funkcionalnosti svake računalne mreže jest dijeljenje dokumenata između
korisnika u mreži. S obzirom da su sva računala u našoj školi povezana u LAN (Lokalnu
mrežu) jednostavno se sa svakog računala može pristupiti dijeljenim dokumentima. U
računalnoj mreži naše škole nalazi se poslužitelj ( server ) ALFA na kojem su kreirane
određene dijeljene mape ( folderi ). Na slici je vidljivo da svako Stručno vijeće ima svoju
mapu za dijeljenje dokumenata, a zajednička mapa za sve korisnike ima naziv PUBLIC.
Tako npr. profesor iz stručnog vijeća prometa može pristupiti mapama promet i public i to:
- može čitati i kopirati tuđe dokumente
- može kopirati u mapu svoje dokumente
- može mijenjati i brisati svoje dokumente
- ne može brisati tuđe dokumente
PITANJE:
Prijavili ste se na računalo, ali ne znate doći do dijeljenih mapa, nigdje nema prečaca do
mape PUBLIC.
ODGOVOR:
U adresnu traku Windows Explorera ili Internet Explorera upišemo ALFA ( kosa crta dobiva
se istovremenim pritiskom na ALT GR i slovo Q ) kao na slici:
2

3. Računalo U Nastavi
Tada će nam biti vidljive sve dijeljene mape na poslužitelju ALFA, kao na slici gore, ali moći
ćemo raditi samo sa mapom public i mapom svog aktiva. Naravno, po potrebi uvijek je
prema interesu moguće kreiranje novih dijeljenih mapa.
Na sasvim isti način, kao kad smo na Internetu, možemo u Favorites stvoriti svoj prečac do
mape Public ( Dodaj u Favorite ).
PITANJE:
Za što možemo koristiti dijeljenje dokumenata ?
ODGOVOR:
- dijeljenje zajedničkih nastavnih planova i programa
- dijeljenje rasporeda sati
- dijeljenje dokumenata koji zajednički kreira više korisnika. Ako želimo mijenjati i
nadopunjavati neki tuđi dokument nužno je najprije ga kopirati na svoje računalo, a
zatim spremiti sa novim imenom u dijeljenu mapu na ALFA ( npr Plan_ver1,
Plan_ver2, Plan_ver3,…. )
- dijeljenje PowerPoint prezentacija koje može koristiti više kolega iz istog Stručnog
vijeća
- razmjena obavijesti
- razmjena različitih obrazaca
- razmjena zanimljivih i korisnih web adresa
- ….
Dijeljenje dokumenata u računalnoj mreži zasigurno omogućuje kvalitetan oblik suradnje u
školi. S obzirom da svakodnevno radimo sa digitalnim sadržajima, kako u nastavi tako i u
pripremi nastave i svim drugim poslovima, moramo biti upoznati sa ovdje objašnjenim
jednostavnim radnjama koje su osnova za dijeljenje digitalnih sadržaja u školi.
Upotrebom digitalnih dokumenata smanjujemo ispis dokumenata koji doista nije uvijek
nužan ( pogotovo kad se radi o velikim dokumentima koji se čitaju fragmentarno ).
Važno je svojstvo digitalnih dokumenata i mogućnost njihova pretraživanja. Npr., neki zakon
iz Narodnih novina može imati više od 100 stranica sadržaja. Pretraživanjem po zadanim
riječima tako jednostavno možemo pronaći članak koji nas zanima.
3

4. Računalo U Nastavi
3. Rad s mrežnim diskom Z
Jedna od mogućnosti koje ostvaruju domenski korisnici nakon prijavljivanja u domenu je rad
sa mrežnim diskom Z. Pogledamo li u Moje računalo ( My Computer ) nakon prijave u
domenu vidjet ćemo da pored svih memorija lokalnog računala ( Tvrdi diskovi, CD, DVD,
disketa… ) imamo i jedan mrežni disk Z. Taj je disk vidljiv sa bilo kojeg računala, a smješten je
na serveru. Svaki korisnik ima svoj vlastiti mrežni disk Z koji nije vidljiv drugim korisnicima.
Uporabom mrežnog diska Z korisnik može raditi sa svojim dokumentima sa svakog računala,
a podaci su uvijek sigurni ( s obzirom da su smješteni na serveru ).
Na gornjoj slici vidimo mrežni disk Z koji vidi korisnik PericP.
PITANJE:
Kako iskoristiti disk Z u svakodnevnom radu?
ODGOVOR:
Primjer 1.
U istome danu imate nastavu u 4 različite sobe, a trebaju vam digitalni materijali koje ste
pripremili. Ne trebate nositi USB memoriju ( koja se lako zaboravlja ili gubi ), već materijale
jednom spremite na svoj disk Z. Od tada vaši vas materijali „prate“ na svim računalima u
školi.
4

5. Računalo U Nastavi
Primjer 2.
Na računalu u kabinetu kreirali ste dokument koji biste htjeli ispisati. Ako ga spremite na disk
Z možete otići u Zbornicu, prijaviti se, otvoriti svoj dokument sa diska Z i ispisati ga. Ako vam
je potreban ispis većeg broja kopija tog dokumenta još je bolje otići u prizemlje na računalo
pored fotokopirnog stroja, prijaviti se i sa diska Z ispisati željeni broj kopija dokumenta na
FOTOKOPIRKI ( u popisu pisača biti će vidljiv i jedan sa nazivom FOTOKOPIRKA ).
Važno je napomenuti da je ispis na fotokopirnom stroju najjeftiniji ispis.
PITANJE:
Kolika je veličina diska Z?
ODGOVOR:
Inicijalno je veličina diska Z postavljena na 100 MB. Administrator povećava diskove prema
njihovoj zauzetosti ( samo one koji imaju potencijalni manjak prostora ) ili na zahtjev
korisnika.
4. Prijava neispravnosti u radu računala i računalne opreme
Zbog veličine računalne mreže, velikog broja računala i računalne opreme jedini prihvatljiv
oblik prijave neispravnosti jest već ranije dogovoreno opisivanje problema u Obrascu koji se
nalazi na stolu u Zbornici. Na isti se način mogu od administratora tražiti dodatne instalacije
potrebnog softvera, dodatna podešavanja ili savjet.
5