U junu 2008. godine, osam meseci pre nego što je Vlada Republike Srbije inicirala svoju Sveobuhvatnu reformu propisa, Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) je uz podršku USAID-a i televizije B92 pokrenuo kampanju „Iz lavirinta” sa idejom da uz pomoć i aktivno učešće malih i srednjih preduzeća kao i velikih kompanija iz Srbije identifikuje administrativne prepreke i procedure koje nepotrebno opterećuju privredu i pronađe najjednostavnija rešenja za njihovo prevazilaženje.
Šesto godišnje izdanje Sive knjige donosi Vladi Republike Srbije i resornim ministarstvima 100 ključnih preporuka privrede i lokalnih samouprava za uklanjanje administrativnih prepreka poslovanju i ekonomskom razvoju u Srbiji. Siva
knjiga nudi konkretna, izbalansirana rešenja za efikasnije procedure i propise, kako u smislu sadržaja tako i primene, uvažavajući pritom različite interese članova NALED-a i šire poslovne javnosti. Na ovaj način, NALED kao najveća privatno-javna asocijacija u Srbiji, uzima aktivno učešće u zagovaranju stimulativnog poslovnog ambijenta za razvoj preduzetništva i privrede, te smanjenja sive ekonomije i nelojalne konkurencije kao ključnog problema domaće ekonomije.
5. SADRŽAJ
REČ PREDSEDNIKA___________________________________________________________________________________________________________________ 8
UVOD______________________________________________________________________________________________________________________________ 10
2. MINISTARSTVO PRIVREDE
2.1. UKINUTI OBAVEZU VOĐENJA EVIDENCIJE PRODATIH TURISTIČKIH PUTOVANJA NA DNEVNOM NIVOU__________________________________ 48
2.2. BRISANJE REGISTRACIJE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI I NAKON PROTEKA ROKA OD 6 MESECI____________________________________________ 49
SIVA KNJIGA 6
1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.1 UKINUTI OBAVEZU DOSTAVLJANJA GODIŠNJEG FINANSIJSKOG IZVEŠTAJA NA VIŠE MESTA______________________________________________ 15
1.2 PRODUŽITI ROKOVE ZA PODNOŠENJE PORESKIH PRIJAVA__________________________________________________________________________ 16
1.3 OMOGUĆITI DOBIJANJE POTVRDA O IZVRŠENOJ PORESKOJ OBAVEZI ELEKTRONSKIM PUTEM__________________________________________ 17
1.4 PROPISATI DA ŽALBA ODLAŽE IZVRŠENJE DO KONAČNOSTI PORESKO-UPRAVNOG AKTA______________________________________________ 18
1.5 PROPISATI U KOJIM SLUČAJEVIMA ZA PENZIONERE TREBA DA SE OBRAČUNAVAJU I PLAĆAJU POREZI I DOPRINOSI_______________________ 18
1.6 PROPISATI DA SE OBRAČUN PDV-A VRŠI NA DAN KADA JE IZVRŠEN PROMET ROBE I USLUGA___________________________________________ 19
1.7 UJEDNAČITI PRAKSU DOSTAVLJANJA OBRASCA PDV PRIJAVE________________________________________________________________________ 20
1.8 UJEDNAČITI KAZNENU POLITIKU U VEZI EVIDENCIJA POREZA NA DODATU VREDNOST________________________________________________ 21
1.9 IZMENITI PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽINI I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O PDV, TAKO DA SE POJEDNOSTAVI VOĐENJE PDV EVIDENCIJA________ 22
1.10 UKINUTI OBAVEZU EVIDENTIRANJA BEZGOTOVINSKE NAPLATE USLUGA PREKO FISKALNE KASE________________________________________ 23
1.11 UKINUTI OBAVEZU EVIDENTIRANJA PROMETA PIĆA PREKO FISKALNE KASE NA FESTIVALIMA___________________________________________ 24
1.12 UKINUTI OBAVEZU EVIDENTIRANJA PROMETA USLUGA PROJEKTNOG BIROA PREKO FISKALNE KASE____________________________________ 25
1.13 PROMENITI NAČIN OBRAČUNA UMANJENJA PDV-A PO OSNOVU RASHODA (KALO, RASTUR, KVAR I LOM)_______________________________ 26
1.14 IZMENITI ZAKON O PDV-U TAKO DA SE SMANJENA STOPA PDV-A PRIMENJUJE I NA REPROMATERIJAL ZA PROIZVODNJU LEKOVA__________ 26
1.15 PROPISATI KRAĆI ROK ZA POVRAĆAJ VIŠE PLAĆENOG PDV-A PORESKOM OBVEZNIKU KOJI PRETEŽNO VRŠI PROMET DOBARA U INOSTRANSTVO____ 27
1.16
OMOGUĆITI 100% KORIŠĆENJE PORESKOG KREDITA PO OSNOVU ULAGANJA U OSNOVNA SREDSTVA I
PROŠIRITI LISTU ULAGANJA NA KOJA SE ODNOSI OVA OLAKŠICA____________________________________________________________________ 27
1.17 OMOGUĆITI KORIŠĆENJE PORESKOG KREDITA PO OSNOVU ULAGANJA U OSNOVNA SREDSTVA BEZ VREMENSKOG OGRANIČENJA________ 28
1.18 POJEDNOSTAVITI POVRAĆAJ VIŠE PLAĆENOG POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA________________________________________________________ 28
1.19 OMOGUĆITI PRIZNANJA NA TERET RASHODA TAKO DA BUDU U SKLADU SA MEĐUNARODNIM RAČUNOVODSTVENIM STANDARDIMA____ 29
1.20 POJEDNOSTAVITI PROCEDURU POVRAĆAJA PLAĆENOG PDV-A FIZIČKIM LICIMA PRILIKOM KUPOVINE PRVOG STANA_____________________ 30
1.21 NEIZBALANSIRANA KAZNENA POLITIKA PO ZAKONU O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI__________________________________________________ 31
1.22 USKLADITI RADNO VREME PORESKE UPRAVE SA POTREBAMA STRANAKA____________________________________________________________ 32
1.23 KONTROLA I NADZOR NAD STICANJEM PROFESIONALNIH ZVANJA__________________________________________________________________ 32
1.24 UKINUTI OBAVEZU SERTIFIKACIJE SOFTVERA ZA RAD SA FISKALNIM UREĐAJIMA______________________________________________________ 33
1.25
OBEZBEDITI SOFTVERSKO EVIDENTIRANJE UPLATA POREZA I DOPRINOSA NA ZARADE, KOJE ISKLJUČUJE PREDAJU
OBRAZACA NA ŠALTERIMA PORESKE UPRAVE_____________________________________________________________________________________ 33
1.26 OMOGUĆITI UPLATE POREZA I DOPRINOSA NA ZARADE NA JEDAN RAČUN__________________________________________________________ 34
1.27 DODATNO UNAPREDITI USLOVE ZA OTPOČINJANJE POSLOVANJA___________________________________________________________________ 35
1.28 SMANJITI DOPRINOSE I POREZE NA ZARADU______________________________________________________________________________________ 36
1.29 POJEDNOSTAVITI POSTUPAK EKSPROPRIJACIJE____________________________________________________________________________________ 37
1.30
IZMENITI PRAVILNIK O METODOLOGIJI I NAČINU UTVRĐIVANJA TROŠKOVA PRUŽANJA JAVNE USLUGE TAKO DA SE METODOLOGIJA
PROPIŠE NA NAČIN KOJI ĆE OMOGUĆITI KONTROLU USKLAĐENOSTI TAKSI I NAKNADA SA TOM METODOLOGIJOM_____________________ 38
1.31
USVOJITI ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA, KOJIM ĆE SE OBUHVATITI SVE NAKNADE KOJE SE NAPLAĆUJU ZA
KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA___________________________________________________________________________________________________ 39
1.32 SPREČITI FREKVENTNA POVEĆANJA VISINE LOKALNE KOMUNALNE TAKSE ZA ISTICANJE FIRME NA POSLOVNOM PROSTORU______________ 40
1.33 POJEDNOSTAVITI PROCEDURU ODREĐIVANJA LOKALNIH KOMUNALNIH TAKSI I NAKNADE ZA KORIŠĆENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA____ 41
1.34 UKINUTI OBAVEZU PODNOŠENJA POLUGODIŠNJIH I GODIŠNJIH EVIDENCIJA U VEZI SA PROMETOM DUVANSKIH PROIZVODA_____________ 42
1.35 UKINUTI OBAVEZU PLAĆANJA TROŠKOVA OPOMENE ZA NEPLAĆENU TAKSU U POSTUPKU PRED KATASTROM NEPOKRETNOSTI___________ 42
1.36 UKINUTI ADMINISTRATIVNE TAKSE U POSTUPCIMA PRED KATASTROM NEPOKRETNOSTI_____________________________________________ 43
1.37 POJEDNOSTAVITI PRIVREMENI UVOZ_____________________________________________________________________________________________ 43
1.38 OMOGUĆITI REALIZACIJU HIPOTEKE U VANSUDSKOM POSTUPKU___________________________________________________________________ 44
1.39 POJEDNOSTAVITI PROCEDURE ZA EKSPRESNE POŠILJKE____________________________________________________________________________ 45
1.40 POSTUPAK BRISANJA PRIVREDNIH SUBJEKATA____________________________________________________________________________________ 46
1.41 OMOGUĆITI KORIŠĆENJE „PEJPAL NAČINA PLAĆANJA_____________________________________________________________________________ 47
5
6. SADRŽAJ
3. MINISTARSTVO ZDRAVLJA
3.1 UKINUTI ZDRAVSTVENE KARTICE - KNJIŽICE______________________________________________________________________________________
3.2 OBEZBEDITI REALIZACIJU PRAVA IZ ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA__________________________________________________________________
3.3
IZJEDNAČITI USLOVE FINANSIRANJA BOLOVANJA ZBOG POVREDE NA RADU I PROFESIONALNE REHABILITACIJE SA
FINANSIRANJEM BOLOVANJA IZ DRUGIH RAZLOGA________________________________________________________________________________
3.4 POJEDNOSTAVITI PROCEDURU ZA OSTVARIVANJE NADOKNADE ZARADE ZA VREME BOLOVANJA_______________________________________
3.5 IZJEDNAČITI PRIVATNE I DRŽAVNE PRUŽAOCE ZDRAVSTVENIH USLUGA_____________________________________________________________
3.6 UKINUTI ZABRANU OBAVLJANJA ODREĐENIH VIDOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PRIVATNOM SEKTORU__________________________________
3.7
OMOGUĆITI UTVRĐIVANJA PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI ZA RAD (ODREĐIVANJA BOLOVANJA)
OD STRANE ZDRAVSTVENE USTANOVE OSNOVANE PRIVATNIM KAPITALOM_________________________________________________________
3.8
OBEZBEDITI USPOSTAVLJANJE INSTITUCIONALENIH KAPACITETA KOJI BI SE BAVILI PITANJIMA BEZBEDNOSTI HRANE,
U CILJU OLAKŠANJA UVOZA I IZVOZA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA_______________________________________________________________
4. MINISTARSTVO RADA, ZAPOŠLJAVANJA I SOCIJALNE POLITIKE
4.1 UKINUTI RADNU KNJIŽICU______________________________________________________________________________________________________
4.2 POJEDNOSTAVITI OSTVARIVANJE PRAVA NA PORODILJSKU NADOKNADU____________________________________________________________
4.3 UKINUTI OBAVEZU PREDAJE FONDU PIO OBRAZACA ZA UPIS STAŽA_________________________________________________________________
4.4 POJEDNOSTAVITI PROCEDURU PRIJAVE ZAPOSLENIH NA OBAVEZNO OSIGURANJE____________________________________________________
4.5 OMOGUĆITI ZAPOŠLJAVANJE RADNIKA NA ODREĐENO VREME DUŽE OD GODINU DANA_____________________________________________
4.6
PROPISATI DA SE ZAPOSLENOM, KOME JE UGOVOR O RADU OTKAZAN USLED TEHNOLOŠKIH, EKONOMSKIH ILI ORGANIZACIONIH
PROMENA KOD POSLODAVCA, OTPREMNINA ISPLAĆUJE U ZAVISNOSTI OD DUŽINE STAŽA PROVEDENE KOD TOG POSLODAVCA__________
4.7
PROPISATI DA POSLODAVAC MOŽE ZAPOSLENOM OTKAZATI UGOVOR O RADU ZBOG OZBILJNO POREMEĆENIH ODNOSA,
UZ ISPLATU VISOKE NADOKNADE ŠTETE, BEZ OBZIRA NA TO DA LI JE ZAPOSLENI ODGOVORAN ZA TAJ POREMEĆAJ _____________________
4.8 RAZRADITI ODREDBE ZAKONA O RADU KOJIMA SE GARANTUJU PRAVA PORODILJAMA TAKO DA NE IDU NA ŠTETU POSLODAVACA _______
5. MINISTARSTVO GRAĐEVINARSTVA I URBANIZMA
5.1 UBRZATI I POJEFTINITI PROCEDURU PRIBAVLJANJA GRAĐEVINSKE DOZVOLE_________________________________________________________
5.2 PRIBAVLJANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE UVOĐENJEM JEDINSTVENOG, CENTRALIZOVANOG ONLINE SISTEMA ZA IZDAVANJE DOZVOLA_____
5.3 PROPISATI ROK ZA UPIS PRAVA SVOJINE U KATASTAR NEPOKRETNOSTI______________________________________________________________
5.4 OMOGUĆITI UPIS PRAVA PREČE KUPOVINE U KATASTAR NEPOKRETNOSTI___________________________________________________________
5.5 OMOGUĆITI ZAKUPACU DA U KATASTAR UPIŠE UGOVOR O KRATKOROČNOM ZAKUPU_______________________________________________
5.6 UKINUTI OBAVEZU PLAĆANJA NAKNADE ZA KORIŠĆENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA I KOMUNALNE NAKNADE__________________________
5.7
POJEDNOSTAVITI PROCEDURU KONVERZIJE PRAVA KORIŠĆENJA U PRAVO SVOJINE NA GRADSKOM GRAĐEVINSKOM
ZEMLJIŠTU BEZ NAKNADE_______________________________________________________________________________________________________
5.8 UBRZATI PROCEDURU LEGALIZACIJE OBJEKATA___________________________________________________________________________________
5.9
OMOGUĆITI INVESTITORIMA DOBIJANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE ZA PRIKLJUČNE DALEKOVODE NA NJIHOVO IME,
AKO IH GRADE SVOJIM SREDSTVIMA ZA SOPSTVENE POTREBE______________________________________________________________________
50
51
52
53
54
55
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
6. MINISTARSTVO SPOLJNE I UNUTRAŠNJE TRGOVINE I TELEKOMUNIKACIJA
6.1
UKINUTI OBAVEZU VOĐENJA KEPU KNJIGE ZA PRAVNA LICA KOJA VODE POSLOVNE KNJIGE PO SISTEMU DVOJNOG KNJIGOVODSTVA ______ 74
6.2 UKINUTI OBAVEZU OGLAŠIVAČA NA INTERNET PORTALU DA DOSTAVLJA DEKLARACIJU SA PODACIMA__________________________________ 75
SIVA KNJIGA 6
7. MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA
7.1 OMOGUĆITI PREUZIMANJE BILATERALNIH DOZVOLA ZA PREVOZ NA GRANIČNIM PRELAZIMA_________________________________________ 76
7.2 POJEDNOSTAVITI I MODERNIZOVATI PROCEDURU PRIJAVLJIVANJA I REGISTRACIJA MEĐUMESNIH I MEĐUNARODNIH AUTOBUSKIH LINIJA_____ 77
6
8. MINISTARSTVO ENERGETIKE, RAZVOJA I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
8.1 POJEDNOSTAVITI IZVOZ ZAŠTIĆENIH BILJNIH VRSTA_______________________________________________________________________________
8.2 DONETI PODZAKONSKA AKTA ZA PRIMENU ZAKONA O ENERGETICI________________________________________________________________
8.3 UNAPREDITI PRAKSU DODELE PODSTICAJA RECIKLERIMA__________________________________________________________________________
8.4
UKINUTI OBAVEZU INVESTITORA DA UZ ZAHTEV ZA IZDAVANJE ENERGETSKE DOZVOLE DOSTAVLJAJU
BANKARSKU GARANCIJU U IZNOSU OD 2% OD VREDNOSTI INVESTICIJE______________________________________________________________
8.5
IZMENITI VAŽEĆI UGOVOR O OTKUPU ELEKTRIČNE ENERGIJE (PPA) ZA PROJEKTE PREKO 5 MW, TAKO ŠTO ĆE SE USKLADITI
SA ZAHTEVIMA MEĐUNARODNIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA_______________________________________________________________________
78
78
79
80
81
7. SADRŽAJ
9. MINISTARSTVO PRAVDE I DRŽAVNE UPRAVE
9.1 SPROVESTI REFORMU INSPEKCIJA_______________________________________________________________________________________________
9.2 UČINITI SUDSKU ZAŠTITU DOSTUPNOM UKIDANJEM NEKIH SUDSKIH TAKSI__________________________________________________________
9.3 UKINUTI TAKSU NA OPOMENU ZA PLAĆANJE SUDSKE TAKSE________________________________________________________________________
9.4 PROMENITI OBRAZAC APOSTILLE TAKO DA BUDE VIŠEJEZIČAN_____________________________________________________________________
9.5
UKINUTI PRAKSU SUDOVA DA PRILIKOM OVERE DOKUMENATA NA STRANOM JEZIKU TRAŽE DA STRANKE PRILAŽU
PREVOD TIH DOKUMENATA NA SRPSKI JEZIK_____________________________________________________________________________________
9.6
UKINUTI OBAVEZU PODNOŠENJA ZAHTEVA ZA UVID I FOTOKOPIRANJE SPISA PREDMETA U KOJIMA JE
PODNOSILAC STRANAKA U POSTUPKU ILI NJEN PUNOMOĆNIK, ODNOSNO ZASTUPNIK_______________________________________________
82
83
84
84
85
86
10. MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
10.1 UBRZATI PROCEDURU IZDAVANJA LIČNE KARTE___________________________________________________________________________________ 87
11. MINISTARSTVO KULTURE I INFORMISANJA
11.1 POJEDNOSTAVITI PROCEDURU PRIBAVLJANJA DOZVOLE ZA IZNOŠENJE IZ ZEMLJE UMETNIČKIH DELA___________________________________ 88
12.
12.1
12.2
12.3
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE
OBEZBEDITI MEHANIZAM IZDAVANJE SERTIFIKACIONIH - EVIDENCIONIH MARKICA ZA PROIZVODE SA GEOGRAFSKIM POREKLOM_________ 89
UKINUTI OBAVEZU NAKNADE ZA UVERENJA O ZDRAVSTVENOM STANJU PČELINJE ZAJEDNICE__________________________________________ 90
OBEZBEDITI UJEDNAČENU POLITIKU PRAVA NA PODSTICAJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA - STOČARA_____________________________ 91
13. PROBLEMI U NADLEŽNOSTI VIŠE MINISTARSTAVA
13.1
PROPISATI DA SE U POSTUPKU INSPEKCIJSKE I PORESKE KONTROLE NE MOGU TRAŽITI REŠENJA I DOKUMENTA
IZ KOJIH PROISTIČU NAKNADNA REŠENJA________________________________________________________________________________________
13.2 ELIMINISATI OBAVEZU PRIBAVLJANJA IZVODA IZ JAVNIH REGISTARA I EVIDENCIJA ZA UPOTREBU U ADMINISTRATIVNIM POSTUPCIMA_____
13.3 POJEDNOSTAVITI PROCEDURE UVOZA PROIZVODA _______________________________________________________________________________
13.4
IZMENITI PODZAKONSKA AKTA KOJIMA SE U ADMINISTRATIVNIM PROCEDURAMA TRAŽE IZVODI IZ
MATIČNIH KNJIGA I UVERENJA O DRŽAVLJANSTVU_________________________________________________________________________________
13.5
PRILIKOM IZRADE PROPISA VODITI RAČUNA DA SE PROPISUJU PRIMERENI ROKOVI ZA IMPLEMENTACIJU REŠENJA
KOJI PODRAZMEVAJU IZMENU SOFTVERSKIH REŠENJA_____________________________________________________________________________
13.6
PREISPITATI POLITIKU VISOKIH TAKSI KOJE NAPLAĆUJU MINISTARSTVA ZA IZDAVANJE MIŠLJENJA U VEZI SA
PRIMENOM PROPISA IZ NJIHOVE NADLEŽNOSTI I OBEZBEDITI IZDAVANJE TIH MIŠLJENJA U PRIMERENOM ROKU_________________________
13.7 POJEDNOSTAVITI OBRAČUN ZARADA____________________________________________________________________________________________
92
93
94
95
96
97
98
14. NARODNA BANKA SRBIJE
14.1 USVOJITI ZAKON O ELEKTRONSKOM NOVCU_____________________________________________________________________________________ 99
14.2 UKINUTI OBAVEZU IZVEŠTAVANJA O POSLOVANJU SA INOSTRANSTVOM____________________________________________________________ 100
15. ORGANI LOKALNE SAMOUPRAVE
15.1 POJEDNOSTAVITI PROCEDURU IZDAVANJA DOZVOLE ZA LETNJE BAŠTE U KAFIĆIMA I RESTORANIMA__________________________________ 101
15.2 PREISPITATI POLITIKU TAKSI KOJE NAPLAĆUJE LOKALNA SAMOUPRAVA_____________________________________________________________ 102
15.3
USPOSTAVITI JEDNOŠALTERSKI SISTEM ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE, OMOGUĆITI ELEKTRONSKU
KOMUNIKACIJU U TOJ PROCEDURI, KAO I ELEKTRONSKU PROVERU TOKA PREDMETA_______________________________________________ 103
SIVA KNJIGA 6
ANEKS: EĐUNARODNE LISTE KONKURENTNOSTI_____________________________________________________________________________________ 104
M
O NALED-U________________________________________________________________________________________________________________________ 108
7
8. REČ PREDSEDNIKA
Poštovani članovi i partneri,
Pred vama je šesto izdanje Sive knjige birokratskih procedura, koje donosi 100 preporuka za izgradnju boljeg poslovnog ambijenta u Srbiji. Sve su to nepotrebne prepreke bržem razvoju privrede i rastu našeg standarda, a ono što ne raduje jeste činjenica
da se broj preporuka svake godine povećava. U ovom izdanju naći ćete 29 novih.
Skromno sprovođenje preporuka iz Sive knjige V (svega sedam) i naše kvartalne analize regulatorne aktivnosti pokazale su da
2013. nije ispunila očekivanja. To pokazuje i stanje na svetskim listama konkurentnosti – prema izveštaju Svetske banke o lakoći
poslovanja, Srbija je u poslednjih godinu dana pala za 9 mesta i sada zauzima 96. poziciju od 189 zemalja. Lošija ocena stiže i od
Svetskog ekonomskog foruma – Srbija je nazadovala za 6 mesta u odnosu na prethodnu godinu i sada je 101. na listi od 148 posmatranih zemalja, što je slabiji rezultat u odnosu na sve zemlje u okruženju. To govori o slici koju strani investitori imaju o nama.
Pred nama je puno posla i donošenje važnih propisa kao što su zakoni o radu, građevinskim dozvolama i inspekcijama, ali
i borba protiv sive ekonomije. NALED će nesmanjenom upornošću davati pozitivne impulse predstojećim reformama i zato
s ponosom ističem da smo uz direktnu podršku USAID-a i najznačajnijih kompanija u Srbiji pokrenuli dvogodišnji program
za suzbijanje sive ekonomije, pojave koja odnosi najmanje četvrtinu našeg bruto domaćeg proizvoda. Podršku stručnom timu
NALED-a koji priprema pravne analize i preporuke za unapređenje regulatornog okvira za poslovanje dala je i Fondacija za
otvoreno društvo. Ništa manje važan je doprinos šire javnosti. U partnerstvu sa Radio-televizijom Srbije nastavljamo nacionalnu medijsku kampanju „Pitajte KADA“ i svim građanima i privredi pružamo šansu da utiču na rešavanje administrativnih
problema s kojima se svakodnevno suočavaju. Pokazali smo da gomilanje birokratije direktno utiče na rast sive ekonomije i zato
našu misiju na suzbijanju nelegalnog poslovanja vidimo kao pionirsku i ključnu za motivisanje nadležnih državnih institucija da
se pokrenu i reaguju.
SIVA KNJIGA 6
Za uspešno rešavanje 100 preporuka neophodno je nesebično angažovanje sva tri sektora društva – privatnog, javnog i civilnog
– i u radu NALED-a vidimo da takva spremnost postoji. Samo tako uspećemo da probudimo reformski duh administracije
kojoj ponovo nudimo dobronamerna, konkretna i većinom lako sprovodiva rešenja. Na nadležnima je da njihovim prihvatanjem
pokažu odgovornost, a mi nikada nećemo prestati da pitamo KADA?
8
Vladan Atanasijević
Predsednik Upravnog odbora NALED-a
9. 10 KLJUČNIH PREPORUKA SIVE KNJIGE 6
OPIS PREPORUKE
NADLEŽNO MINISTARSTVO
1.26
Omogućiti uplate poreza i doprinosa na zarade na jedan račun
Ministarstvo finansija
1.28
Smanjiti doprinose i poreze na najniže zarade i uvesti veću progresivnost
oporezivanja
Ministarstvo finansija
1.36
Ukinuti administrativne takse u postupcima
pred katastrom nepokretnosti
Ministarstvo finansija
1.40
Korigovati postupak brisanja privrednih društava i preduzetnika iz
registra privrednih subjekata
Ministarstvo finansija
3.2
Pojednostaviti overu zdravstvenih knjižica
Ministarstvo zdravlja
4.1
Ukinuti radnu knjižicu
Ministarstvo rada, zapošljavanja i
socijalne politike
4.2
Pojednostaviti ostvarivanje prava na porodiljsku nadoknadu
Ministarstvo rada, zapošljavanja i
socijalne politike
4.6
Propisati da se otpremnina isplaćuje prema stažu
kod poslednjeg poslodavca
Ministarstvo rada, zapošljavanja i
socijalne politike
5.2
Pojednostaviti proces izdavanja građevinskih dozvola uvođenjem
jedinstvenog, centralizovanog online sistema za izdavanje dozvola
Ministarstvo građevinarstva i urbanizma
9.1
Sprovesti reformu inspekcija kako bi se
omogućila njihova koordinacija i obezbedila zaštita fer tržišta
Ministarstvo pravde i državne uprave
SIVA KNJIGA 6
BROJ PREPORUKE SK
9
10. UVOD
Šesto godišnje izdanje Sive knjige donosi Vladi Republike Srbije i resornim ministarstvima 100 ključnih preporuka privrede i
lokalnih samouprava za uklanjanje administrativnih prepreka poslovanju i ekonomskom razvoju u Srbiji. Kao i do sada – Siva
knjiga nudi konkretna, izbalansirana rešenja za efikasnije procedure i propise, kako u smislu sadržaja tako i primene, uvažavajući pritom različite interese članova NALED-a i šire poslovne javnosti. Na ovaj način, NALED kao najveća privatno-javna
asocijacija u Srbiji, uzima aktivno učešće u zagovaranju stimulativnog poslovnog ambijenta za razvoj preduzetništva i privrede,
te smanjenja sive ekonomije i nelojalne konkurencije kao ključnog problema domaće ekonomije.
REFORMATORSKI DUH ADMINISTRACIJE
I pored navedenog, brojne NALED-ove preporuke iz Sive knjige do danas nisu sprovedene ili su sprovedene samo delimično.
Svesni smo da neke od tih preporuka, tačnije one koje su usmerene na smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, Vlada RS
nije sprovela jer u ovom momentu nije uspela da obezbedi alternativne izvore finansiranja. Ipak, smatramo da je bilo moguće
da Vlada, odnosno resorna ministarstva, do sada zauzmu stav i u odnosu na te preporuke, te da predvide rokove u kome će
biti moguća njihova implementacija.
Međutim, veći broj preporuka kojima se predlaže pojednostavljenje procedura i drugi vidovi poboljšanja rada državne uprave
nisu sprovedene iako za to ne postoje opravdani razlozi – kao što su preporuke da se ukinu zdravstvene i radne knjižice, ili da
se pojednostavi procedura za dobijanje građevinskih dozvola. Očigledno je da ćemo na implementaciju preporuka NALED-a
za ukidanje brojnih izuzetno napornih procedura pred Fondom PIO i RZZO čekati sve dok se ne obezbedi puno funkcionisanje
Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, koji je osnovan još u maju 2010. godine, usvajanjem Zakona o Centralnom
registru obaveznog socijalnog osiguranja. I pored toga što je ta centralna elektronska baza podataka o svim osiguranicima i
uplatama obaveznog osiguranja na republičkom nivou trebala da postane ažurna još od 01. januara 2013. to se nije desilo.
Potpuno je neprihvatljivo da zbog nežurnosti republičkih organa, koji su tu bazu trebali da ažuriraju, svi građani Srbije prolaze
kroz složene i duge procedure dokazivanja radnog staža i prava po osnovu zdravstvenog osiguranja, kad god treba da ostvare
neko svoje pravo. Apelujemo na Fond PIO, RZZO, Poresku upravu, Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja i resorna
ministarstva da urade sve što je u njihovoj moći da obezbede punu funkcionalnost Centralnog registra, jer će na taj način rešiti
veliki broj značajnih problema na koje ukazujemo u ovoj Sivoj knjizi.
SIVA KNJIGA 6
Skrećemo pažnju da su neke preporuke čak toliko jednostavne za sprovođenje, da je nepostupanje po njima očigledno posledica
previda resornih ministarstava, kao što su razni administrativni poslovi pred katastrom (ukidanje administrativne takse, propisivanje roka za upis prava svojine, upis prava preče kupovine u katastar itd), preporuka da se ukine obaveza evidentiranja zaključenih spoljnotrgovinskih poslova, preporuka da se ukine radna knjižica, da se promeni obrazac apostille tako da bude višejezičan...
10
Može se pretpostaviti da je razlog indiferentnosti u odnosu na gore navedene, opravdane zahteve NALED-ovog članstva, pre
odsustvo reformatorskog duha unutar same administracije, nego nedostatak političke volje da se te reforme sprovedu. U to
nas uverava činjenica da je, bez obzira na promene vladajuće strukture, postupanje po preporukama NALED-a sporo, a da
se politička volja za sprovođenje reformi do sada manifestovala pre svega kroz palijativne reformske aktivnosti Vlade kao što
11. UVOD
su Sveobuhvatna reforma propisa i ukidanje parafiskalnih nameta, koje su ostale nedovršene, a čiji rezulati su umanjivani
naknadnim retrogradnim regulatornim ativnostima.
PRISTUP REGULATORNOJ REFORMI
Imajući u vidu navedeno, neophodno je da Vlada nastavi reforme koristeći svoje postojeće institucionalne kapacitete
(Kancelarija za regulatornu reformu i analizu efekata propisa), koji garantuju sveobuhvatnost, kvalitet i kontinuitet reformi
uz obezbeđenje javnosti regulatornog procesa.
Na žalost, ne možemo se oteti utisku da se prilikom izrade zakona analiza efekata propisa primenjuje više pro forme nego
suštinski, a da se javne rasprave o nacrtima zakona organizuju samo onda kada je potpuno očigledno da je to obaveza po članu
41. stav 2. tačka 1. Poslovnika Vlade, tj. ako je reč o novom sistemskom zakonu, a skoro nikad u ostalim slučajevima iz druge,
treće i četvrte tačke istog stava. Na to koliko je degradirao kvalitet javne rasprave prilikom donošenja zakona, ukazuje i činjenica da je od 29 zakona koji su imali direktan ili posredan uticaj na privredu, a usvojeni su u prvih 6 meseci 2013. godine, po
hitnom postupku usvojeno čak 20 odnosno 69%!
Čak i kada postoji javna rasprava ona se često sprovodi mimo usvojenog programa, bez namere da se inputi dobijeni u toku rasprave koriste za poboljšanje teksta zakona. Takođe, evidentno je i odsustvo primene drugih metoda koje podrazumeva procedura
izrade propisa uz primenu analize efekata propisa, kao što su organizovanje okruglih stolova u početnoj fazi izrade propisa i formiranje fokus grupa po vrstama regulisanih subjekata, u cilju pribavljanja relevantnih inputa na početku i tokom izrade propisa.
Ovakvo stanje rezultira usvajanjem propisa čiji efekti nisu sagledivi, a takvi propisi se u praksi pokazuju kao neprimenjivi i/ili
štetni. Dešava se da uprvo takvi propisi ostaju na snazi godinama i uzrok su nepovoljnom poslovnom ambijentu, koji odbija investitore. Upravo takvi propisi su razlog zbog čega se Srbija tako loše kotira u Doing Bussines studiji Svetske banke. Za razliku od
prošle godine kada se u generalnom plasmanu ipak popela za 9 pozicija, sa 95. na 86. mesto od ukupno 185 zemalja, ove godine
je pala za šest pozicija pa se nalazi na 93. mestu od 189 ocenjivanih ekonomija. Takav plasman ne obećava veći priliv investicija.
Siva knjiga 6 sadrži ukupno 100 preporuka, od kojih su 29 nove. Stare preporuke su i ove godine dorađene ili modifikovane,
u meri u kojoj su to nalagale izmene propisa nakon objavljivanja prethodnog izdanja, aktivnosti u vezi sa implementacijom tih
preporuka, kao i dodatne inicijative privrede. Neke stare preporuke su dopunjene u skladu sa zahtevima privrede. U ovo izdanje
nismo preuzeli 6 preporuka koje su se vodile kao rešene u Sivoj knjizi 5. Od novih preporuka posebno skrećemo pažnju na
značaj hitnog sprovođenja preporuka koje se odnose na:
• zmene Zakona o radu (omogućavanja zapošljavanja radnika na određeno vreme duže od godinu dana; obračun otpremnine
i
u zavisnosti od dužine staža provedene kod poslodavca; mogućnost otkazivanja ugovora o radu zbog ozbiljno poremećenih
odnosa, uz obavezu poslodavca da isplati visoku nadoknadu na ime pretpostavljene štete koju zaposleni trpi usled otkaza)
SIVA KNJIGA 6
NOVE PREPORUKE SIVE KNJIGE
11
12. UVOD
• brzanje procedure izdavanja građevinske dozvole i svih procedura koje joj prethode u postupku pribavljanja građevinske
u
dozvole, kao i na uspostavu jedinstvenog, centarlizovanog online sistema za izdavanje tih dozvola na republičkom nivou
• sprovođenje reforme inspekcija
• otrebu hitnog donošenja Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara i izmenu Pravilnika o metodologiji i načinu
p
utvrđivanja troškova pružanja javne usluge
• unapređenje prakse dodele podsticaja reciklerima
• izmenu važećih tipskih ugovora o otkupu električne energije (PPA) za projekte preko 5 MW
• spostavljanje institucionalenih kapaciteta koji bi se bavili pitanjima bezbednosti hrane, u cilju olakšanja uvoza i izvoza
u
poljoprivrednih proizvoda
• propisivanje primerenih rokova za implementaciju propisa koji podrazmevaju izmenu softverskih rešenja.
REZULTATI SIVE KNJIGE I REFORME U 2013.
Izmenama propisa tokom 2013. godine sprovedeno je ukupno 7 preporuka NALED-a iz Sive knjige 5, pa ukratko skrećemo
pažnju na iste. Ukinuta je obavezu dostavljanja godišnjeg finansijskog izveštaja na više mesta, pa je sada jedino APR državna
instanca kojoj se ti izveštaji podnose. U odnosu na tražene izmene propisa koji uređuju PDV sprovedene su dve preporuke: produženi su rokovi za podnošenje poreskih prijava za PDV i ujednačena je praksa dostavljanja obrasca PDV prijave. Ukinuta je i
obaveza evidentiranja prometa pića preko fiskalne kase na festivalima. Kao rešenu preporuku smo ocenili i naš zahtev upućen
Ministarstvu energetike da donese podzakonska akta za primenu Zakona o energetici, s obzirom da je to ministarstvo u 2013.
donelo skoro sve podzakonske akte neophodne za implementaciju tog zakona.
SIVA KNJIGA 6
Takođe, od 1. januara 2014. očekuje se puno sprovođenje preporuke da se omogući preduzećima, preduzetnicima i drugim
pravnim licima da prilikom isplata zarada, vrše uplatu jedinstvenog iznosa po osnovu poreza i doprinosa, na jedan račun, a da
taj državni organ vrše raspodelu tih sredstava.
12
Što se tiče ukupnih regulatornih aktivnosti tokom 2013. godine, moramo konstatovati da nisu ispunjena očekivanja ni
privrede ni lokalnih samouprava, pre svega zbog toga što izmene propisa koji uređuju poreze i doprinose na zarade nisu
uticali na smanjenje obaveza poslodavaca (već samo na smanjenje budžeta lokalnih samouprava), što nije sprovedena
reforma izdavanja građevinskih dozvola, niti izmena Zakona o radu. Overa zdravstvenih knjižica je i dalje birokratska
tortura za privredu, a republički organi i dalje naplaćuju takse i naknade koje nisu utvrđene u skladu sa metodologijom
koja bi obezbedila sprovođenje pravila propisanog članom 17. Zakona o budžetskom sistemu da visina takse mora biti
primerena troškovima pružanja javne usluge. RGZ i dalje postupa izuzetno sporo u procedurama koje sprovodi, nezakonito naplaćuje dve takse za jednu uslugu i umesto da sprovede jasne i jednostavno sprovodive preporuke u odnosu na
rad Katastra, on u praksi dodatno komplikuje procedure koje sprovodi. Izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji, uvele su prekratke i nerealne rokove za postupanje stranaka, a poreska rešenja i opomene ne sadrže
osnovne informacije o datumu i osnovu nastanka obaveze.
13. UVOD
BIROKRATIJA KAO UZROK SIVE EKONOMIJE
Podsećamo da visoko administrativno opterećenje poslovanja podstiče preduzeća i pojedince da svoje poslovne aktivnosti obavljaju u sferi sive ekonomije. Brojni empirijski nalazi ukazuju na značajnu pozitivnu korelaciju između regulatornog opterećenja
privatnog sektora i učešća sive ekonomije, kao što se može videti na grafikonu ispod. Srbija se nalazi u vrhu posmatranih zemalja, pri čemu su neki podaci dobijeni na osnovu direktnog obračuna korišćenjem modela standardnog troška, dok su drugi
podaci o visini administrativnih troškova dobijeni indirektnim metodama.
Direktni pristup merenja administrativnih troškova
35.00%
Indirektni pristup merenja administrativnih troškova
Srbija
30.00%
Grčka (2003)
Italija (2003)
Slovenija (2003)
25.00%
Belgija (2003)
Češka (2003)
20.00%
Švedska (2003)
Finska (2003)
Belgija (2012)
15.00%
Poljska (2003)
Belgija (2000)
R2 = 0.3969
Poljska (2009)
Mađarska (2003)
Španija (2003)
Portugal (2003)
Slovačka (2003)
Danska (2003)
Nemačka (2003)
Norveška (2006)
Irska (2003)
Germany (2009)
Danska (2006)
Holandija (2003)
V. Britanija (2003)
Holandija (2003)
Austrija (2003)
Austrija (2006)
10.00%
5.00%
1.00%
2.00%
3.00%
4.00%
5.00%
6.00%
7.00%
NALED će kroz Sivu knjigu i druge projekte nastaviti da insistira na rešavanju evidentnih administrativnih problema koji ometaju poslovanje i razvoj privrede, a nadamo se da će regulatorna tela, pre svega Vlada RS i nadležna ministarstva, prepoznati
ove naše preporuke kao dobronamerne inicijative i da će početi da ih rešava ubrzanijim tempom.
SIVA KNJIGA 6
ZAKLJUČAK
13
14. IZLAZ IZ LAVIRINTA
SIVA KNJIGA 6: PRESEK STANJA, DECEMBAR 2013.
R.BR. NADLEŽNA INSTITUCIJA
UKUPAN BROJ
PREPORUKA
REŠENI
PROBLEMI
DELIMIČNO
REŠENI
PROBLEMI
NEREŠENI
PROBLEMI
NOVE
PREPORUKE
40
4
7
21
8
Ministarstvo finansija i NBS
1
-
1
-
-
2.
Ministarstvo privrede
2
-
-
1
1
3.
Ministarstvo zdravlja
8
-
2
5
1
4.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike
8
1
-
3
4
5.
Ministarstvo građevinarstva i urbanizma
9
-
-
7
2
6.
Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija
2
-
-
2
-
7.
Ministarstvo saobraćaja
2
-
-
2
-
8.
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne
sredine
5
1
-
1
3
9.
Ministarstvo pravde i državne uprave
6
-
-
2
4
10.
Ministarstvo unutrašnjih poslova
1
1
-
-
-
11.
Ministarstvo kulture i informisanja
1
-
-
1
-
12
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
3
-
-
-
3
13.
Više ministarstava
7
-
1
3
3
14.
Narodna banka Srbije
2
-
1
1
-
15.
14
Ministarstvo finansija
1.a
SIVA KNJIGA 6
1.
Lokalna samouprava
3
-
1
2
-
100
7
14
51
29
UKUPNO
15. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.1 UKINUTI OBAVEZU DOSTAVLJANJA GODIŠNJEG FINANSIJSKOG IZVEŠTAJA NA VIŠE MESTA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Postoji zakonska obaveza istovremenog dostavljanja godišnjeg finansijskog izveštaja Narodnoj banci Republike Srbije,
Poreskoj upravi i Agenciji za privredne registre. Pri tome se
plaća posebna taksa za dostavljanje ovog izveštaja NBS, kao
i posebna taksa za dostavljanje ovog izveštaja Agenciji za privredne registre. Posebnom odlukom NBS je predviđeno da
samo pravna lica koja dostavljaju izveštaj u elektronskoj formi
(na disketi, odnosno CD-u besplatno dobijenom od NBS) ne
plaćaju ovu naknadu. Sva ostala pravna lica za dostavljanje i
obradu izveštaja plaćaju dve takse – NBS i APR.
Smatramo da dostavljanje godišnjih finansijskih izveštaja
različitim državnim institucijama predstavlja nepotrebno nagomilavanje obaveza privrednim subjektima. U tom smislu
predlažemo bolje povezivanje i bolju međusobnu saradnju
između državnih institucija kojima su potrebni finansijski izveštaji. Predlažemo da se ovaj izveštaj dostavlja samo Agenciji
za privredne registre, a ostale službe mogu da ga elektronskim
putem preuzimaju od te agencije.
Izmenama Za¬kona o računovodstvu i reviziji (Službeni glasnik RS,
broj 46/2006 i 111/2009) kao i Zakona o registraciji privrednih subjekata (Službeni glasnik RS, broj 55/2004, 61/2005 i 111/2009
- dr. zakoni) koje su stupile na snagu krajem 2009. godine ukinuta je
obaveza za pravna lica da podnose finansijske izveštaje Narodnoj banci
Srbije.
Nakon ovih izmena ostala je obaveza podnošenja finansijskih izveštaja
APR-u, u cilju njegove registracije, a Poreskoj upravi uz obrazac PDP
i finansijski izveštaj (poreski bilans), na osnovu koga se određuje
dobit, postojala je obaveza podnošenja i finansijskih izveštaja kojise
podnese nadležnom organu u skladu sa propisima kojima se uređuje
računovodstvo i revizija (bilans stanja, bilans uspeha, izveštaj o tokovima gotovine, izveštaj o promenama na kapitalu i dr.).
Izmenama člana 63. stav 2. Zakona o porezu na dobit pravnih licaod
17.12.2012, ukinuta je obaveza dostavljanja finansijskih izveštaja koji
se podnese nadležnom organu u skladu sa propisima kojima se uređuje
računovodstvo i revizija, tako da je ova preporuka konačno rešena
PROPISI
• Zakon o porezu na dobit pravnih lica (“Službeni glasnik RS”25/01, 80/02, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13) - član 63. st.2
SIVA KNJIGA 6
REŠENO
15
16. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.2 PRODUŽITI ROKOVE ZA PODNOŠENJE PORESKIH PRIJAVA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Redovna mesečna obaveza svih poreskih obveznika je i predaja poreskih prijava za sve oporezive isplate od 01.-05.-tog u
tekućem mesecu za predhodni mesec, a obveznici PDV prijave
predaju do 10-tog u mesecu.
Ovakva obaveza u praksi oduzima dosta vremena zbog čekanju u redovima. Postupanje u rokovima otežava to što ti rokovi često ističu tokom vikenda ili praznika. Samo u 2011. godini u januaru je taj rok realno trajao 3 dana, u februaru i martu
4 dana, u aprilu 3 dana, u maju 4 dana, u junu i julu 3 dana.
Produžiti rokove za dostavljanje poreskih prijava.
Predlog:
- U članu 41. stav 3. Zakona o preskom postupku i poreskoj
administraciji iza broja: “5” dodaje se reč “radnih”.
- U članu 50. stav 1. Zakon o porezu na dodatu vrednost iza
broja “10” dodaje se reč “radnih”.
REŠENO
SIVA KNJIGA 6
Izmenama člana 41. stav 3. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administracijiiz maja 2013. godine preporuka je sprovedena.
Izmenama člana 50. stav 1. Zakon o porezu na dodatu vrednost od
28.09.2012. godine rok za podnošenje poreske prijave je produžen sa
10 na 15 dana, čime je sprovedena preporuka.
16
PROPISI
• Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02, 23/02, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05,
62/06, 63/06, 61/07, 20/09, 72/09, 53/10, 101/11, 2/12, 93/12 i 47/13)
• Zakon o porezu na dodatu vrednost Službeni glasnik RS, br.84/04, 86/04, 61/05, 61/07 i 93/12)
17. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.3 OMOGUĆITI DOBIJANJE POTVRDA O IZVRŠENOJ PORESKOJ OBAVEZI ELEKTRONSKIM PUTEM
PREDLOG REŠENJA
Kada je poreskom obvezniku potreban tačan podatak o poreskoj obavezi, odnosno potvrda da je izmirio sve poreske
obaveze, a radi ostvarenja određenih prava (učestvovanje na
tenderu, overa zdravstvenih knjižica, podnošenje zahteva za
kredit, podnošenje zahteva za vize i sl.), mora lično da ode u
određenu poresku službu (kancelariju), da preuzme obrazac
zahteva, da lično popuni taj zahtev, plati određenu naknadu
(različito po poreskim upravama), da ukoliko ima određenih obaveza izvrši sravnjenje poreske evidencije, plati razliku
dospelih obaveza (ukoliko iste postoje), a onda ponovo ode
po “uverenje o izvršenim poreskim obavezama”. Problem je
u tome da ne postoji mogućnost da se elektronskim putem
obavi ovaj posao (kontroliše poreska obaveza, podnese zahtev, preuzme uverenje).
Dodatni problem predstavlja to što se u praksi radnici Poreske uprave pozivaju na rok od 15 dana, propisan članom
161. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, koji je
propisan kao krajnji rok za izdavanje uverenja iz evidencija.
Ovo i pored toga što ta odredba izričito propisuje da se takvo uverenje izdaje stranci na usmeni zahtev, po pravilu, istog
dana. Primena ovog zakona na poreski postupak propisana
je članom 3. Stav 2. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji.
Ovakva praksa Poreske uprave u velikoj meri otežava efikasno poslovanje, a stvara i uslove za korupciju, jer je uverenje
o izmirenim poreskim obavezana poreskim obveznicima po
pravilu hitno potrebno.
Poreska uprava treba da omogući pribavljanje potvrda o izvršenoj poreskoj obavezi elektronskim putem, bez naplate
troškova.
Predlažemo da se do stvaranja uslova za pribavljanje ovog
uverenja elektronskim putem, internim aktima Poreske uprave propiše da se potvrda o izvršenoj poreskoj obavezi izdaje
poreskom obvezniku na licu mesta odmah po podnetom zahtevu, a s obzirom da se provera stanja poreskih obaveza može
izvršiti jednostavnim uvidom u informacioni sistem Poreske
uprave.
Takođe, predlažemo da se iz sadržine potvrde o izmirenju poreskih obaveza izbaci rečenica koja onemogućava poreskom
obvezniku da potvrdu koristi u bilo koju svrhu.
PROPISI
• Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02, 23/02, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05,
62/06, 63/06, 61/07, 20/09, 72/09, 53/10, 101/11, 2/12, 93/12 i 47/13)
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
17
18. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.4 PROPISATI DA ŽALBA ODLAŽE IZVRŠENJE DO KONAČNOSTI PORESKO-UPRAVNOG AKTA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Član 147. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisuje da žalba ne odlaže izvršenje poreskog upravnog akta.
Ova odredba u praksi izaziva probleme poreskim obveznicima, naročito kad se ima u vidu rok u kojem nadležni organi rešavaju žalbe.
Iako je propisan rok za rešavanje žalbe 60 dana, u praksi postupci
po žalbi traju znatno duže i za to vreme Poreska administracija ima
ovlašćenja da u redovnom postupku, naplati obaveze po osnovu
javnih prihoda sa računa poreskih obveznika. Čak i kada se rešenje
ukine, poreskom obvezniku se novac vraća uz zakašnjenje.
Nesporno je da zbog ovakvog zakonskog rešenja obveznici često
dolaze u situaciju blokade računa i otežanog poslovanja, a krajnji
rezultat može biti i stečaj. Podnosioci inicijative za ovu preporuku
ukazuju da u praksi ovaj problem ne rešava diskreciono pravo Poreske uprave iz člana 147. stav 2. Zakona da odloži izvršenje, ako
obveznik dokumentuje da bi plaćanjem poreza pre konačnosti pobijanog akta pretrpeo bitnu ekonomsku štetu.
Predlažemo izmenu člana 147. Zakona o poreskom postupku
i poreskoj administraciji (''Službeni glasnik RS” br. 80/2002;
84/02, 23/03, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05, 62/06, 61/07,
20/09 i 72/09), tako što će se propisati da žalba odlaže izvršenje do konačnosti poresko-upravnog akta.
PROPISI
• Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02, 23/02, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05,
62/06, 63/06, 61/07, 20/09, 72/09, 53/10, 101/11, 2/12, 93/12 i 47/13)
1.5 PROPISATI U KOJIM SLUČAJEVIMA ZA PENZIONERE TREBA DA SE OBRAČUNAVAJU I PLAĆAJU POREZI I DOPRINOSI
18
PREDLOG REŠENJA
U praksi postoje različita tumačenja u vezi sa obavezom plaćanja poreza i doprinosa za penzionere koji ponovo zasnuju radni
odnos, kao i kada registruju preduzetničku radnju ili osnuju privredno društvo.
Takođe, po nekim tumačenjima za penzionere ne treba da se
plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje i za osiguranje za
slučaj nezaposlenosti, dok se po drugima ovi doprinosi plaćaju.
Navedene dileme je neophodno razrešiti izmenom relevantnih
propisa, jer će u suprotnom ova pravna praznina stvarati pravnu
nesigurnost u pogledu zakonitog postupanja u ovoj materiji.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Izmeniti Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Zakon o porezu na dohodak građana tako da se jasno
propiše u kojim slučajevima za penzionere treba da se obračunavaju i plaćaju porezi i doprinosi.
PROPISI
NOVO
• Zakon o doprinosima za obavezno socijal¬no osiguranje (“Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 61/05, 62/06, 5/09, 52/11, 101/11 i 47/13)
• Zakon o porezu na dohodak građana (“Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 135/04, 62/06, 65/06, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11,
91/11, 93/12, 114/12, 47/13, 48/13)
19. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.6 PROPISATI DA SE OBRAČUN PDV-A VRŠI NA DAN KADA JE IZVRŠEN PROMET ROBE I USLUGA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Prema odredbama Zakona o porezu na dodatu vrednost, obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a nastaje najranije dana
kada je izvršen promet robe i usluga, bez obzira na činjenicu
kada će biti izvršena naplata potraživanja od kupaca. Obaveza obračuna PDV-a koja nastaje danom prometa dobara i
usluga dovodi do čestih situacija da poreski obveznik duguje
PDV za robu koju ni sam nije naplatio. Sa druge strane, ukoliko je roba plaćena avansno, Zakon nameće obavezu obračunavanja PDV-a danom kada je izvršeno plaćanje. Očigledno
je da navedena rešenja nisu uzela u obzir potrebe privrede,
odnosno destimulativne efekte primene pravila o nastanku
obaveze na obim prometa robe i usluga.
Razmotriti izmenu odredbe člana 16. Zakona o PDV-u, u smislu da se utvrdi da poreska obaveza nastaje danom kada su
potraživanja od kupaca naplaćena, a ne danom kada je promet dobara i usluga izvršen.
PROPISI
• Član 16. Zakona o porezu na dodatu vrednost (“Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07, 93/12)
SIVA KNJIGA 6
Preporuka da se PDV plaća po naplati potraživanja,
a ne po fakturisanju, delimično je sprovedena kroz
izmene Zakona o porezu na
dodatu vrednost i to samo za obveznike PDV-a čiji ukupan promet
dobara i usluga u prethodnih 12 meseci nije bio veći od 50.000.000
dinara, pod uslovom da je konkretan obveznik u tom periodu neprekidno bio evidentiran za obavezu plaćanja PDV-a.
Odlaganje plaćanja PDV-a limitirano je na 6 meseci od dana izvršenog prometa.
Međutim, ovakvim selektivnim pristupom dovedeni su u neravnopravan položaj veći privredni subjekti, koji takođe imaju problem u naplati potraživanja, tj. “kreditiranju” PDV-a, koji je u međuvremenu
povećan na 20%.
19
20. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.7 UJEDNAČITI PRAKSU DOSTAVLJANJA OBRASCA PDV PRIJAVE
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Poreska uprava dostavlja poreskim obveznicima obrazac
poreske prijave za PDV, za svaki poreski period posebno. U
praksi, PPPDV za svaki poreski period Poreska uprava štampa i dostavlja obveznicima za PDV koji su upisani u registar
obveznika PDV-a preko pošte na njihovu adresu iz evidencione prijave. Poreska uprava štampa poreske prijave do 20. u
mesecu, prijave se predaju pošti 21. u mesecu, a uručivanje
prijava poreskim obveznicima se vrši do poslednjeg dana u
mesecu. Specifičnost te prijave se ogleda u tome što svako
preduzeće na poreskoj prijavi ima svoj bar-kod (broj pod kojim se preduzeće evidentiralo kao poreski obveznik). Popunjene poreske prijave se podnose 10 dana po isteku poreskog
perioda (mesec, tromesečje). Izgleda da neke filijale Poreske
uprave prihvataju i poreske prijave (PPPDV obrasce) koje nisu
popunjene u originalnom obrascu, ako sadrže sve podatke iz
originalnog PPPDV obrasca. Ove poreske prijave su štampane
u posebnim računovodstvenim programima koji omogućavaju unošenje na ispis PPPDV-a bar-koda (svi ostali popunjavaju poresku prijavu ručno i lepe markicu sa bar-kodom koju su
dobili od Poreske uprave).
Pravilnik o obliku i sadržini poreske prijave za evidentiranje
obveznika PDV-a, postupku evidentiranja i o obliku i sadržini
poreske prijave PDV-a ne sadrži uputstvo o tome na koji način obveznici PDV-a obezbeđuju obrasce poreske prijave za
PDV, ali ne sadrži ni zabranu da se poreska prijava dostavlja
odštampana na računaru sa automatski generisanim bar-kodom. Predlog – samo ujednačiti praksu postupanja i dozvoliti
podnošenje prijave sa automatski generisanim bar-kodom.
SIVA KNJIGA 6
REŠENO
20
Preporuka je sprovedena usvajanjem novog Pravilnika od
28.12.2012. godine
PROPISI
• Pravilnik o obliku i sadržini prijave za evidentiranje obveznika PDV, postupku evidentiranja i o obliku i sadržini poreske prijave PDV
(“Službeni glasnik RS”, br. 94/04, 108/05 i 120/08).
21. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.8 UJEDNAČITI KAZNENU POLITIKU U VEZI EVIDENCIJA POREZA NA DODATU VREDNOST
PREDLOG REŠENJA
Zakonom o porezu na dodatu vrednost, član 42, propisano
je koje podatke mora da sadrži faktura, odnosno drugi dokument koji služi kao faktura, za svaki promet dobara i usluga.
Poreska inspekcija, ukoliko utvrdi da faktura nema neki od
propisanih podataka, osporava obračunat porez i preduzima
propisane sankcije. Kontrolni organ poreskom obvezniku ne
ostavlja čak ni rok u kojem bi mogao od dobavljača da pribavi
ispravljen račun sa svim potrebnim podacima. U praksi je reč
o slučajnim greškama, odnosno propustima koji nemaju negativnog efekta na naplatu poreskih obaveza.
Kod poreskog obveznika koji ima značajan broj faktura dobavljača, i pored prethodne kontrole i ažurnog vođenja poslovnih knjiga, može se desiti, i u praksi se dešava, da se
prethodni PDV iskaže na osnovu dokumenta koji nema neki
od propisanih podataka. Ovako nepostupanje po Zakonu o
PDV-u je prekršaj iz člana 60. Zakona o PDV-u, za koji je propisana novčana kazna od 100.000 do 1.000.000 dinara.
Usaglasiti praksu postupanja Poreske tako da se obveznicima
plaćanja PDV-a uvek ostavi dodatni rok od pet radnih dana
za pribavljanje fakture sa svim podacima ispostavioca fakture,
u slučajevima kada postoje greške u evidenciji (u smislu da u
evidenciji ima neku fakturu/račun bez propisa¬nih podataka
na njemu).
Iako je Pravilnik o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDVu (“Službeni glasnik RS”, br. 107/04 i 67/05) satavljen van snage
novim pravilnikom istog naziva, koji je usvojen 28.12.2012. godine,
problem nije rešen.
PROPISI
• Član 42, 46. i 60. Zakona o porezu na dodatu vrednost (“Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07, 93/12)
• Pravilnik o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV-u (“Službeni glasnik RS”, br. 120 od 21. decembra 2012).
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
21
22. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.9 IZMENITI PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽINI I NAČINU VOĐENJA EVIDENCIJE O PDV,
TAKO DA SE POJEDNOSTAVI VOĐENJE PDV EVIDENCIJA
22
PREDLOG REŠENJA
Usvajanjem novog Pravilnika o obliku, sadržini i načinu vođenja
evidencije o PDV, PDV evidencija je značajno iskomplikovana.
Osnovni elementi PDV prijave (obračunat PDV, prethodni PDV i
iznos za uplatu) su ostali identični, ali se uvođenjem novih pravila
znatno otežava knjiženje dokumenata.
Nova poreska prijava omogućuje uvid u čisto statističke podatke
koji nisu bitni za obračun PDV, a sa druge strane otežavaju kontrolu i generisanja PDV prijave. Do sada se svaki dokument knjižio
samo jednom u KUF ili KIF, na osnovu čega se kasnije pravila poreska prijava, a nakon izmena Pravilnika se neki dokumenti knjiže
i po više puta (na primer, uvozna faktura sa prometom u jednom
periodu a plaćen PDV u drugom periodu), što potpuno ruši izvorni
koncept i jako usložnjava obradu. Priprema obračuna je znatno
teža, jer sad treba obraditi i fakture koje nemaju uticaja na PDV i
ranije se nisu evidentirale (fakture van sistema PDV i sl).
Poseban problem predstavljaju razni dodaci na originalni obračun
PDV kao što je „interni obračun PDV“ u slučaju sekundarnih sirovina i uvoza softvera koji kvari izvorne principe knjiženja PDV-a.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Izmeniti Pravilnik o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV (Sl. glasnik RS, br. 120/12) tako da se pojednostvi
vođenje PDV evidencija, na način da to ne bude komplikovanije nego što je to bilo po ranije važećem pravilniku koji je
uređivao ovu materiju.
NOVO
PROPISI
• Pravilnik o obliku, sadržini i načinu vođenja evidencije o PDV (Sl. glasnik RS, br. 120/12)
23. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.10 UKINUTI OBAVEZU EVIDENTIRANJA BEZGOTOVINSKE NAPLATE USLUGA PREKO FISKALNE KASE
PREDLOG REŠENJA
Zakon o fiskalnim kasama propisuje da postoji obaveza evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko
fiskalne kase i u slučaju kada se usluga pruža fizičkom licu,
a naknadu za pružene usluge snosi pravno lice, odnosno preduzetnik, i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček,
kartica i bezgotovinsko plaćanje).
Ova obaveza nema svrhu jer u knjigovodstvu postoje podaci da
je usluga naplaćena (izvod sa računa kod poslovne banke), pa
nema potrebe da se uplata od fizičkih lica za izvršene usluge evidentira dva puta (putem izvoda iz banke i putem fiskalne kase).
Zakon o fiskalnim kasama propisuje da postoji obaveza evidentiranja svakog pojedinačno ostvarenog prometa preko
fiskalne kase i u slučaju kada se usluga pruža fizičkom licu,
a naknadu za pružene usluge snosi pravno lice, odnosno preduzetnik, i to nezavisno od načina plaćanja (gotovina, ček,
kartica i bezgotovinsko plaćanje).
Ova obaveza nema svrhu jer u knjigovodstvupostoje podaci da
je usluga naplaćena (izvod sa računa kod poslovne banke), pa
nema potrebe da se uplata od fizičkih lica za izvršene usluge
evidentira dva puta (putem izvoda iz banke i putem fiskalne
kase). Brisati odredbu iz člana 3. stav 2. Zakona o fiskalnim
kasama jer nema potrebe da se ista uplata dva puta evidentira.
Obaveza evidentiranja preko fiskalne kase bi trebalo da postoji samo u slučaju kada se uslu¬ga od fizičkih lica naplaćuje
u gotovom. Fiskalne kase su i uvedene radi evidentiranja prometa koji se obavlja u gotovom.
PROPISI
• Član 3. stav 2. Zakona o fiskalnim kasama (“Službeni glasnik RS”, br. 135/04, 93/12)
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
23
24. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.11 UKINUTI OBAVEZU EVIDENTIRANJA PROMETA PIĆA PREKO FISKALNE KASE NA FESTIVALIMA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Pravna lica su obaveza da evidentiraju promet pića i ulaznica
preko fiskalne kase na festivalima, koncertima na otvorenom i sl.
Ova obaveza podrazumeva kupovinu fiskalne kase za svako
prodajno mesto (šank), prijavu promene adrese Poreskoj upravi najmanje 3 dana pre događaja, obavezu ovlašćenog servisera da na licu mesta, pre početka evidentiranja prometa na
novom mestu prodaje dobara, odnosno pružanja usluga, a u
prisustvu ovlašćenog radnika Poreske uprave, izvrši odgovarajuću promenu podataka u operativnoj memoriji fiskalne kase
i istu upiše u servisnu knjižicu.
Predlažemo da se organizatori festivala, koncerata, sportskih
i sličnih događaja, gde se očekuje veliki broj kupaca, izuzmu iz
obaveze fiskalizacije svakog prometa na licu mesta ili da se bar
izuzme obaveza prijavljivanja promene adrese fiskalne kase.
Problem bi se delimično rešio tako što bi određena prodajna
mesta mogla biti registrovana kao “pokretne tezge” u smislu
Zakona o fiskalnim kasama, iako ne predstavljaju vozila, pa
kao takva nemaju registarsku oznaku za vozila.
REŠENO
SIVA KNJIGA 6
Izmenama člana 3. Zakona o fiskalnim kasama iy septembra 2012.
godine ukinuta je obaveza korišćenja fiskalne kase za preduzetnike
„paušalce“, koji u okviru proizvodne delatnosti prodaju sopstvene
proizvode, odnosno pružaju usluge fizičkim licima.
Dopunama Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne
postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase(“Službeni
glasnik RS”, br. 61/2010, 101/10, 94/11, 83/12 i 59/13) iz jula
2013. godine propisano je da ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase isporuka hrane i pića i prigodnih suvenira na kulturnim i sportskim manifestacijama, muzičkim festivalima, sajmovima,
izložbama, vašarima i sličnim manifestacijama kod kojih se plaćanje
dobara i usluga vrši internim karticama izdatim od strane organizatora
manifestacije, pod uslovom da se podaci o vrsti dobra, količini, maloprodajnoj ceni i poreskoj stopi obezbeđuju elektronskim putem.
24
PROPISI
• Član 3. stav 2. i član 12. Zakona o fiskalnim kasama (“Službeni glasnik RS”, br. 135/04, 93/12)
25. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.12 UKINUTI OBAVEZU EVIDENTIRANJA PROMETA USLUGA PROJEKTNOG BIROA PREKO FISKALNE KASE
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Projektni biro za arhitekturu ne kupuje sirovine, nema proizvodnju, nema zalihe materijala, nema utvrđenu cenu za
usluge projektovanja po metru kvadratnom, sve slično kao i
advokatska kancelarija. Međutim, po Zakonu o fiskalnim kasama mora da poseduje fiskalnu kasu i da naplatu usluga od
fizičkih lica evidentira preko iste, sve za razliku od advokatske
kancelarije.
Ova obaveza je propisana čak i za sve preduzetnike, koji pružaju usluge u oblasti arhitektonske i inženjerskedelatnosti i naučnog istraživanja i razvoja, a imajući u vidu da od te obaveze nisu
izuzeti uredbom koja određuje delatnosti kod čijeg obavljanja
ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase.
Izmenama Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne
kase, iz septembra 2012. godine, propušteno je da se u krug
izuzetih preduzetnika uvrste i preduzetnici koji obavljaju gore
navedene delatnosti.
Hitno izvršiti odgovarajuću izmenu i dopunu Uredbe o određivanju lica na koja se, usled specifičnosti delatnosti koje
obavljaju, ne odnosi obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase, u smislu da se od predmetne obaveze izuzmu preduzetnici, u koje spadju i agencije za pružanje tih usluga koje
nisu registrovane kao pravnih lica, koji obavljaju delatnosti iz
sektora 71. i 72. Uredbe o klasifikaciji delatnosti (“Službeni
glasnik RS”, br. 54/10).
Razmotriti mogućnost da se od obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase izuzmu i privredna društva koji obavljaju delatnosti iz sektora 71. i 72. navedene uredbe.
PROPISI
• Zakon o fiskalnim kasama (“Službeni glasnik RS”, br. 135/04, 93/12)
• Uredba o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase (“Službeni glasnik RS”,
br. 61/2010, 101/10, 94/11, 83/12 i 59/13)
SIVA KNJIGA 6
Iako je Uredba o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji
obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase (“Službeni glasnik
RS”, br. 61/2010, 101/10, 94/11, 83/12 i 59/13) menjana u julu
2013 u cilju izuzimanja obaveze evidentiranja prometa preko fiskalne
kase, ovaj problem nije rešen.
25
26. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.13 PROMENITI NAČIN OBRAČUNA UMANJENJA PDV-A PO OSNOVU RASHODA (KALO, RASTUR, KVAR I LOM)
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Uredbom o količini rashoda robe (kalo, rastur, kvar i lom) na
koji se ne plaća porez na dodatu vrednost, propisano je da se
rashod robe na koji se ne plaća PDV izražava u procentu od
količine robe koja je u određenom poreskom periodu nabavljena, prerađena, proizvedena ili prodata. Količina rashoda se
utvrđuje popisom koji je relativno složen i dugotrajan postupak, naročito za pre¬duzeća i preduzetnike koji imaju širok
asortiman dobara, proizvedenih ili prodatih. Količina rashoda
se utvrđuje popisom koji je relativno složen i dugotrajan postupak, naročito za preduzeća i preduzetnike koji imaju širok
asortiman dobara.
Predlažemo izmenu člana 4. stav 3. Uredbe o količini rashoda (kalo,
rastur, kvar i lom) na koji se ne plaća porez na dodatu vrednost, tako
što će se propisati da se rashodi utvrđuju samo na godišnjem nivou,
a na osnovu podataka godišnjeg popisa.
Skrećemo pažnju na to da bi korist od pedložene izmene imao i
Budžet RS jer bi poreski obveznici sve do kraja godine uplaćivali iznos
PDV-a i na vrednost neupotrebljive robe, koja bi se ot¬pisala tek na
kraju godine (kreditiranje budžeta od strane poreskih obveznika)
Prema nalazima FREN-a obveznici PDV-a u Srbiji trenutno popisuju robu
radi izuzimanja od PDV-a manjka na ime kala, rastura, kvara i loma u
proseku 2,7 puta godišnje. Ako bi im bilo dozvoljeno da odbiju iznos manjka
nastao tokom čitavog perioda od prethodnog popisa, troškovi vezani za obavljanje popisa smanjili bi se za oko 4,45 milijardi dinara (odnosno 43,2 miliona evra), ako bi obveznici PDV-a rešili da popisuju robu jednom godišnje.
PROPISI
• Član 4. stav 3. Uredbe o količini rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) na koji se ne plaća porez na dodatu vrednost (“Službeni glasnik RS”, br. 124/04)
1.14 IZMENITI ZAKON O PDV-U TAKO DA SE SMANJENA STOPA PDV-A PRIMENJUJE I NA REPROMATERIJAL ZA PROIZVODNJU LEKOVA
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
26
PREDLOG REŠENJA
U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost, smanjena
stopa PDV-a od 8% se između ostalog primenjuje na lekove.
Zakon međutim ne predviđa povlašćen tretman repromaterijala koji se koriste u proizvodnji lekova.
Ovakvim propisom su domaći proizvođači lekova oštećeni,
budući da se materijali koji su neophodni za proizvodnju lekova oporezuju po opštoj stopi od 20%, što uzrokuje probleme
sa likvidnošću domaćih proizvođača.
Nametanjem obaveze plaćanja većeg PDV-a prilikom kupovine materijala i manjeg PDV-a prilikom prodaje gotove robe,
poreski obveznik je u situaciji da svaki mesec zahteva povraćaj
više plaćenog poreza, što je procedura koja značajno otežava
njegovo poslovanje.
Predlažemo izmenu člana 23. stav 2. Zakona o porezu na dodatu vrednost, tako što će se posle tačke 3) dodati nova tačku
3a) koja glasi:
“3a) repromaterijala za proizvodnju lekova, odnosno sirovina
koje se koriste u procesu proizvodnje lekova; ”
Na ovaj problem domaće farmaceutske industrije je ukazao Hemofarm a.d. Vršac, koji je značajna domaća kompanija koja posluje u
ovoj oblasti.
PROPISI
• Član 23. stav 2. Zakona o porezu na dodatu vrednost (“Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07, 93/12)
27. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.15 PROPISATI KRAĆI ROK ZA POVRAĆAJ VIŠE PLAĆENOG PDV-A PORESKOM OBVEZNIKU KOJI PRETEŽNO VRŠI PROMET
DOBARA U INOSTRANSTVO
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Članom 52. stav 4. Zakona o porezu na dodatu vrednost, propisano je da se više plaćen PDV, iskazan u poreskoj prijavi, vraća
poreskom obvezniku koji pretežno vrši promet dobara u inostranstvo, u roku od 15 dana od dana predaje poreske prijave.
Ovaj rok je nepotrebno dug i utiče na smanjenje likvidnosti preduzeća.
Izmeniti član 52. stav 4. Zakona o porezu na dodatu vrednost
tako da se propiše kraći rok za povraćaj PDV-a obveznicima
koji pretežno vrše promet do-bara u inostranstvo. Predlažemo da se propise rok od 5 dana.
Usvajanjem predloženog rešenja bi se poboljšala likvidnost izvoznika i smanjili njihovi ras¬hodi po osnovu kamata na kredite.
PROPISI
• Član 52. stav 4. Zakona o porezu na dodatu vrednost (“Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 86/04 – ispravka, 61/05, 61/07, 93/12)
1.16 OMOGUĆITI 100% KORIŠĆENJE PORESKOG KREDITA PO OSNOVU ULAGANJA U OSNOVNA SREDSTVA I PROŠIRITI LISTU
ULAGANJA NA KOJA SE ODNOSI OVA OLAKŠICA
PREDLOG REŠENJA
Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, u članu 48, propisani su slučajevi u kojima poreskom obvezniku može da se umanji pore¬ska obaveza. Između ostalog, propisane su i olakšice
po osnovu ulaganja u osnovna sredstva.
Međutim, ova olakšica je ograničena. Poreskom obvezniku
koji iz¬vrši ulaganja u osnovna sredstva u sopstvenoj registrovanoj de¬latnosti, priznaje se pravo na poreski kredit u visini
od 20% od izvršenog ulaganja, s tim što isti ne može biti veći
od 50% od obračunatog poreza u godini u kojoj je izvršeno
ulaganje. Za malo pravno lice priznaje se pravo na poreski
kredit u visini od 40% od izvršenog ulaganja, s tim što isti ne
može biti veći od 70% od obra¬čunatog poreza.
Takođe, ova poreska olakšica obvezniku nije priznata i za druga investiciona ulaganja, iako su vezana za poslovanje.
Predlažemo izmenu Zakona o porezu na dobit pravnih lica, tako
da se propiše da poreski kredit za ulaganja u osnovna sredstva za
sva pravna lica i preduzetnike iznosi 100% od izvršenih ulaganja u
osnovna sredstva, bez ograničenja u odnosu na poresku obavezu.
Ovakvim rešenjem bi se stimulisali po¬reski obveznici da vrše značajnija ulaganja u osnovna sredstva i u modernizaciju procesa rada.
Takođe, predlažemo da se dopuni član 48. Zakona, tako što će se
ova olakšica proširiti i na druga investiciona ulaganja obveznika.
Izmenama Zakona iz maja
2013. godine menjan je član
48. i prošireno je priznavanje ove olakšice i na ulaganja u nematerijalnu imovinu. Medjutim radi se o vrlo ograničenim investicijama tzv. ulaganju
u razvoj(rezultati istraživanja ili drugog znanja radi proizvodnje novih
značajnije poboljšanih materijala, uređaja, proizvoda, procesa, sistema
ili usluga pre pristupanja komercijalnoj proizvodnji ili korišćenju).
Imajući u vidu navedeno, u vezi sa sprovođenjem ove preporuke gotovo
da nije bilo pomaka.
PROPISI
• Član 48. stav 1 i 2. Zakona o porezu na dobit pravnih lica (“Službeni glasnik RS”, broj 25/01, 80/02, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12 i 47/13)
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
27
28. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.17 OMOGUĆITI KORIŠĆENJE PORESKOG KREDITA PO OSNOVU ULAGANJA U OSNOVNA SREDSTVA BEZ VREMENSKOG OGRANIČENJA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, u članu 48. stav
4, propisano je da poreski obveznik, pri obračunu obaveze
za porez na dobit preduzeća, prvo koristi poreski kredit po
osnovu ulaganja u osnovna sredstva koji je ostvario u tekućoj
godini, a tek onda poreske kredite prenete iz ranijih godina.
Na ovaj način se može desiti da poreski ob¬veznik nikada ne
iskoristi poreske kredite na koje je stekao pravo u predhodnim
godinama. Naime, istim članom, u stavu 3, propisano je da se
neiskorišćeni kredit tekuće godi¬ne može koristiti u narednim
godinama, ali ne duže od deset godina.
Predlažemo izmenu član 48. stav 4. Zakona o porezu na dobit
pravnih lica, tako da se propiše da poreski kredit, po osnovu ulaganja u osnovna sredstva iz prethodnih godina, poreski
obveznik ima da prvo koristi bez vremenskog ograničenja.
Alternativno, predlažemo izmenu navedene odredbe, tako da se
propiše da se poreski kredit po osnovu ulaganja u osnovna sredstva koristi redosledom po kome je nastalo pravo na poreski kredit.
Iako je član 48. Zakona menjan u maju 2013. godine, ova preporuka
nije sprovedena.
PROPISI
• Član 48. stav 4. Zakona o porezu na dobit pravnih lica (“Službeni glasnik RS”, broj 25/2001, 80/2002, 43/2003, 84/2004, 18/2010,
10/2011)
1.18 POJEDNOSTAVITI POVRAĆAJ VIŠE PLAĆENOG POREZA NA DOBIT PREDUZEĆA
28
PREDLOG REŠENJA
Kada je u poreskom bilansu za utvrđivanje poreza na dobit
iskazana preplata, Poreska uprava vrši povrat više plaćenog
poreza tek pošto izvrši prethodnu kontrolu, ali ponekad traži
da izvrši kontrolu poslovanja za protekih pet godina, iako ovo
uslovljavanje prava poreskog obveznika da traži povrat preplaćenog poreza na dobit uopšte nisu utvrđena u zakonu. Ovo se
od strane poreskih obveznika shvata kao svojevrstan pritisak
da odustanu od svog zahteva za povrat više plaćenog poreza.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Potrebno je ujednačiti praksu postupanja Poreske uprave –
kako bi se podnosiocu zahteva uvek na njegov zahtev, bez
postavljanja dodatnih uslova, omogućilo da koristi zakonsko
pravo na povrat više plaćenog poreza.
Smatramo da je postojeće zakonsko rešenje dobro s obzirom
da je jasno predviđeno pravo poreskog obveznika na povrat
preplaćenog poreza na dobit uz prethodno podnošenje zahteva Pore¬skoj upravi. Međutim, imajući u vidu pomenutu praksu prvostepenih organa Poreske uprave, pred¬lažemo donošenje uputstva na nivou Poreske uprave, odnosno pravilnika
od strane Mini¬starstva finansija, kojim bi se jasno obavezali
prvostepeni organi Poreske uprave na jednoobrazno postupanje i izričito poštovanje ove norme bez prethodnog ili naknadnog uslovljavanja poreskih obveznika.
PROPISI
• Član 66. stav 3. Zakona o porezu na dobit pravnih lica (“Službeni glasnik RS”, broj 25/2001, 80/2002, 43/2003, 84/2004, 18/2010,
101/11, 119/12, 47/13)
29. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.19 OMOGUĆITI PRIZNANJA NA TERET RASHODA TAKO DA BUDU U SKLADU SA MEĐUNARODNIM RAČUNOVODSTVENIM STANDARDIMA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Po Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, rezervisanja za nenaplativa potraživanja su rashodi priznati za poreske svrhe samo
ukoliko su u kašnjenju više od 60 dana na dan 31. decembar fiskalne godine u kojoj su uknjižena. Pitanje je šta se dešava kada se
rezervisana potraživanja, koja poreske vlasti smatraju poreski nepriznatim rashodima u tom trenutku, dospeju na plaćanje i ispune
sve uslove poreski priznatih rashoda u nekom drugom trenutku.
Srpski Zakon o porezu na dobit pravnih lica ne pruža odgovor za
takve situacije.
Usled razlika između finansijskog računovodstva koje se primenjuje na međunarodnim finansijskim tržištima i poreskih računovodstvenih propisa u Srbiji, značajne razlike mogu proisteći između knjiženja finansijskog prihoda i oporezivog prihoda. Budući da
finansijsko računovodstvo mora prikazivati eksternim investitorima najverodostojniju finansijsku sliku poslovanja, neophodno je
da zakon obezbedi priznavanje poreskih olakšica i obaveza koje
će nastati u budućim periodima usled računovodstvenih unosa
u tekućoj fiskalnoj godini, čak i ako formalni uslovi priznavanja
rashoda u poreske svrhe nisu ispunjeni.
Kako član 39 Međunarodnih računovodstvenih standarda navodi: “… rezervisanje za ispravku vrednosti potraživanja je utvrđeno
kada postoji objektivan dokaz da Kompanija neće biti u mogućnosti da naplati iznose koji dospevaju u skladu sa prvobitnim
uslovima potraživanja. Značajne finansijske poteškoće dužnika,
verovatnoća da će dužnik pasti u stečaj ili ući u drugu finansijsku
reorganizaciju i insolventnost ili zaostalo plaćanje smatraju se pokazateljima da se vrednost potraživanja mora ispraviti “.
Iz navedenoj je potpuno očigledan konflikt između međunarodnih
i srpskih poreskih normi i standarda.
Predlažemo izmenu Zakona o porezu na dobit pravnih lica, tako
da se propiše mehanizam koji omogućuje da ukoliko kompanija izvrši rezervisanja “suviše rano” da bi bila priznata u poreske
svrhe u jednoj godini (kako bi investitorima dali najjasniju sliku
o solventnosti kompanije i rizicima sa kojima se suočava u ovom
pogledu kako propisuju Medjunarodni standardi finansijskog izvestavanja), ta kompanija bude u mogućnosti da odbije rezervisanja
koja su prethodno smatrana poreski nepriznatim rashodima kada
se ispune pravni uslovi za priznavanje rashoda u poreske svrhe.
Izmene Zakona o porezu na dobit pravnih lica su neophodne kako
bi se popunila ova pravna praznina i omogućila korekcije poreskog
bilansa kompanije, bez bilo kakvog narušavanja verodostojnosti
finansijskog izveštavanja.
U smislu navedenog predlažemo da se član 16. Zakona o porezu na
dobit pravnih lica izmeni tako da se dodaju novi stavovi koji glase:
“Kada su rezervisanja za potraživanja izvršena u trenutku kada su
ispunjeni zahtevi za priznavanje takve ispravke vrednosti u poreske
svrhe koje su propisane Zakonom, otpis takvih potraživanja će biti
priznat u poreske svrhe u bilo kojoj sledećoj poslovnoj godini.
Čim prethodno poreski nepriznata rezervisanja dospeju na plaćanje, postaju poreski priznati rashodi i obveznik je dužan da poreski
bilans koriguje u skladu s tim.
Sva otpisana, rezervisana i ostala potraživanja koja su smatrana poreski nepriznatim rashodima i koja su kasnije prijavljena u stečajnom
postupku mogu biti priznata u poreskom bilansu obveznika odmah
nakon otvaranja stečajnog postupka nad njegovim dužnikom.”
Na ovaj značajan problem domaćih pravnih lica koja pokušavaju da
privuku strani kapital ukazao je Hemofarm a.d. Vršac.
PROPISI
• Zakon o porezu na dobit pravnih lica (“Službeni glasnik RS”, broj 25/2001, 80/2002, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/11,
119/12, 47/13)
SIVA KNJIGA 6
NOVO
29
30. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.20 POJEDNOSTAVITI PROCEDURU POVRAĆAJA PLAĆENOG PDV-A FIZIČKIM LICIMA PRILIKOM KUPOVINE PRVOG STANA
30
PREDLOG REŠENJA
Za povracaj poreza za prvi stan Poreska uprava traži od obveznika da joj dostavi izvod iz matične knjige rodjenih i uverenje
o državljanstvu, iako su ti dokumenti sadržani u novim ličnim
kartama.Takodje, tražii potvrdu o prebivalištu, za sve adrese
od usvajanja zakona i potvrde sa svih tih opština da obveznik
nije zadužen porezom, kao da Poreska uprava nije republički
organ koji u svojim elektronskim bazama ima sve te podatke,
koji se vode po JMBG obveznika.
Ova procedura Poreske uprave je propisana članom 10a Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na povraćaj PDV i o načinu i postupku refakcije i refundacije PDV, koji je potpuno
zastareo i ne uzima u obzir unapređenje sistema elektronskih
evidencija Poreske uprave i ličnih dokumenata. Takva procedura stvara obveznicima nepotrebne troškove i odlaže realizaciju njihovog prava, obzirom da potvrde treba da traže iz
svih filijala Poreske uprave na kojima su ranije imali prijavljeno
prebivalište.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Izmeniti član 10aPravilnika o postupku ostvarivanja prava
na povraćaj PDV i o načinu i postupku refakcije i refundacije
PDV, tako da se u članu 10a stav 5. Brišu tačke: 1,2.i 3, a u
stavu 6. tačka 2.
Izmeniti interne procedure Poreske uprave, po kojima se u
postupku ostvarivanja prava na povraćaj PDV traže potvrde
o tome da obveznik nije zadužen porezom i izmeniti uputstvo
filijalama Poreske uprave, u smislu naloga da tu proveru vrše
uvidom u elektronsku bazu Poreske uprave.
I pored toga što je sporni Pravilnik od prethodnog izdanja Sive knjige,
u kome je ova preporuka uneta kao nova, menjan tri puta (u novembru i decembru 2012. godine i avgustu 2013 godine),ova preporukanije sprovedena, iako neprihvatljivo da Poreska uprava
Traži od podnosioca da joj dostavi podatke i dokumente kojima već
raspolaže.
PROPISI
• Pravilnik o postupku ostvarivanja prava na povraćaj PDV i o načinu i postupku refakcije i refundacije PDV (“Sl. glasnik RS”, br. 107/04;
65/05, 63/07, 107/12, 120/12, 74/13)
31. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.21 NEIZBALANSIRANA KAZNENA POLITIKA PO ZAKONU O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI
PREDLOG REŠENJA
Novčane kazne propisane članom 46. Zakona o računovodstvu i reviziji za pravna lica koja postupaju suprotno odredbama tog zakona su veoma visoke, nezavisno od toga da li se
radi o malom, srednjem ili velikom pravnom licu.
Suprotno tome, članom 47. Zakona o računovodstvu, propisane su niže novčane kazne za preduzetnike, koji poslovne
knjige vode po odredbama ovog zakona.
Imajući u vidu da je poslovanje malih pravnih lica, po obimu
i složenosti, «slično» poslovanju preduzetnika, podnosioci
predloga smatraju da bi ih trebalo izjednačiti i po pitanju novčanih kazni za nepostupanje po odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji.
Kaznenu politiku Zakona o računovodstvu treba prilagoditi
stvarnoj ekonomskoj snazi malih pravnih lica i preduzetnika.
U tom smislu naročito ukazujemo na visoke maksimalne kazne koji su predviđeni za kažnjavanje u prekršajnim postupcima i postupcima po privrednim prestupima.
Kao meru zaštite malih pravnih lica predlažemo smanjenje minimalnih propisanih kazni (100.000 dinara) i potpuno izjednačavanje visine kazni za mala pravna lica i preduzetnike za
period od 5 godina počev od dana osnivanja malog pravnog
lica. Predlog - izmeniti član 46. Zakona o računovodstvu u
smislu da se i za mala pravna lica propišu niže novčane kazne,
kao i za preduzetnike, a kao i člana 47. u kome treba smanjiti
minimalne novčane kazne.
I pored toga što je u julu 2013. godine donet potpuno nov Zakono
računovodstvu, taj zakon na potpuno isti način uređuje kaznenu politiku kao što je to činio član 68. i 69. Zakona o računovodstvu i reviziji
(«Službeni glasnik RS», br. 46/06, 111/09, 99/11)
Dodatno, umesto da se uvaži preporuku i smanji minimalna kaznu za
mala pravna lica, ista se povećava 20 puta i za preduzetnike.
U smislu navedenog ova preporuka nije sprovedena iako je donet potpuno nov zakon koji uređuje računovodstvo.
PROPISI
• Član 46. i 47. Zakona o računovodstvu («Službeni glasnik RS», br. 62 od 16. jula 2013)
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
31
32. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.22 USKLADITI RADNO VREME PORESKE UPRAVE SA POTREBAMA STRANAKA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Rad Poreske uprave sa strankama je ograničen na prepodnevne
sate, a određene službe Poreske uprave primaju stranke samo
određenim radnim danima, u kratkom vremenskom intervalu.
Područne jedinice Poreske uprave rade sa strankama u različitim intervalima, pa je očigledno da samoinicijativno određuju
kada će i koliko dugo raditi sa strankama.
Ovakva praksa obveznicima komplikuje komunikaciju sa
tim organima, jer podrazumeva izlazak sa posla ili odlaganje re¬dovnih poslovnih aktivnosti, po pravilu tokom radnog vreme¬na. Pošto ove aktivnosti po pravilu podrazumevaju čekanje u redovima, ovakva praksa privredi nanosi
veliku štetu, a zapo¬slenim građanima onemogućava učešće
u procedura¬ma koje ti organi sprovode.
Poreska uprava i uprave javnih prihoda jedinica lokalne
sa¬mouprave, kao i drugi organi državne uprave i lokalne samo¬uprave treba da organizuju radno vreme za rad sa
strankama tako da šalter sale rade sa strankama najkraće do
18:00 časova bez pauza, a kancelarije za prijem stranaka tokom celog radnog vremena.
PROPISI
• Interni propisi u državnim organima i organizacijama o radnom vremenu i postupanju sa strankama
1.23 KONTROLA I NADZOR NAD STICANJEM PROFESIONALNIH ZVANJA
32
PREDLOG REŠENJA
Poslovi računovodstva se obavljaju od strane “nelicenciranih”
računovođa, s obzirom da ne postoji zakonska obaveza da
fizička lica koja osnivaju agencije za pružanje knjigovodstvenih
usluga moraju da poseduju određene kvalifikacije.
Ovaj problem je veoma izražen u praksi, naročito nakon izmena
Zakona o računovodstvu i reviziji, kojim je ukinuta obaveza polaganja ispita za određena računovodstvena zvanja. Ova izmena
je, pored ostalog, dovela i do pojave nestručne primene propisa
iz oblasti računovodstva i poreskog sistema. Bilo bi potrebno zakonski urediti ovu oblast, kao što je to učinjeno za revizore.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Predlažemo da se izvrši dopuna Zakona o računovodstvu („Sl.
glasnik“ br. 62/2013) u smislu propisivanja zakonske i profesionalne kontrole i nadzora nad sticanjem profesionalnih
zvanja „računovođa, ovlašćeni računovođa i ovlašćeni javni
računovođa“.
PROPISI
I pored toga što je u julu 2013. godine donet potpuno nov Zakono
računovodstvu, taj zakon nije rešio ovaj problem u skladu sa ovom
preporukom, pa ostaje identična preporuka za izmenu zakona kakva
se isticala i u odnosu na ranije važeći Zakon o računovodstvu i reviziji
(«Službeni glasnik RS», br. 46/06, 111/09, 99/11)
• Zakon o računovodstvu («Službeni glasnik RS», br. 62 od 16. jula 2013)
33. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.24 UKINUTI OBAVEZU SERTIFIKACIJE SOFTVERA ZA RAD SA FISKALNIM UREĐAJIMA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Prema Zakonu o fiskalnim kasama, softver koji se koristi za izdavanje fiskalnih isečaka i druge operacije sa fiskalnim uređajem
mora se sertifikovati. Zakon je donet 2004. godine i zbog brojnih
problema nikada nije počela primena.
Izmeniti član 6. Zakona o fiskalnim kasama tako da se ukine
obaveza sertifikacije softvera.
PROPISI
• Zakon o fiskalnim kasama (“Službeni glasnik RS”, br. 135/04, 93/12)
1.25 OBEZBEDITI SOFTVERSKO EVIDENTIRANJE UPLATA POREZA I DOPRINOSA NA ZARADE, KOJE ISKLJUČUJE PREDAJU
OBRAZACA NA ŠALTERIMA PORESKE UPRAVE
PREDLOG REŠENJA
Podaci o izvršenom obračunu zarada i plaćenim porezima i doprinosima na zarade, dostavljaju se Poreskoj upravi, posle svake izvršene isplate. Predaja se vrši na šalteru Poreske uprave, na
propisanim obrascima. Često se dešava da radnici Poreske uprave, prilikom unošenja podataka iz dostavljenih obračuna u svoje
evidencije, naprave neke greške (knjiženje zaduženja ili uplate na
pogrešnog poreskog obveznika i sl). Da bi se ove greške kasnije
ispravile, potrebno je dosta posla i vremena (po¬trebno je podneti zahtev za izlistavanje poreskih kartica, platiti nadoknadu za
izlistavanje poreskih kartica, zatim preuzeti kartice, izvšiti upoređenje stanja iz kartica sa evidencijom pore¬skog obveznika, pa
ukoliko su uočena neslaganja potrebno je podneti zahtev za usaglašavanje sa odgovarajućom dokumentacijom).
Uvođenjem „elektronske uprave” te sačinjavanjem odgovarajućeg
softvera na jednostavan način moguće je evidentiranje i sravnjivanje
svih uplata po osnovu uplata poreza i doprinosa za zaposlene, te je
na taj način moguće potpuno isključiti predaju obrazaca na šalterima Poreske uprave na ime uplate poreza i doprinosa za zaposlene. Ovo bi za efekat osim smanjenja administracije za poslodavce
imalo i daleko efikasniji i ekonomičniji rad same Poreske uprave.
Predlažemo da se omogući preduzećima, preduzetnicima i drugim
pravnim licima da elektronskim putem, na osnovu svoje “lozinke”,
mogu u svako vreme, kod Poreske uprave, da provere stanje svojih
obaveza po svim osnovama, kako bi isto tako elektronskim putem
bla¬govremeno zahtevali ispravku eventualnih neslaganja. U ovom
trenutku, pravna lica su u obavezi da plaćaju taksu i kada traže
ispravku stanja zbog greške u knjiženju same Poreske uprave (preknjiženje sa računa na račun, otpis kamata itd.).
Poreska uprava i dalje radi na portalu ePorezi kako bi on bio u potpunosti funkcionalan. Predviđeno je
da portal nudi mogućnost bržeg, jednostavnijeg i lakšeg podnošenja poreskih prijava.
Kada portal postane potpuno funkcionalan, poreski obveznici će između ostalog vršiti podnošenje elektronskih prijava preko portala, moći će da štampaju prijave i obaveštenja o podnetim prijavama, moći
će da vrše pretragu i pregled prijava podnetih preko portala ili u papirnom obliku na šalteru, i da vrše
pregled stanja na računima poreskog obveznika.
PROPISI
• Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RS”, br. 80/2002, 84/2002, 23/2002, 70/2003, 55/2004,
61/2005, 85/2005, 62/2006, 63/2006, 61/2007, 20/2009, 72/2009 i 53/2010, 101/11, 2/12, 93/12 i 47/13)
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
33
34. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.26 OMOGUĆITI UPLATE POREZA I DOPRINOSA NA ZARADE NA JEDAN RAČUN
34
PREDLOG REŠENJA
Da bi izvršio isplatu zarada za jedan mesecposlodavac mora
da obračuna i uplati odgovarajuće poreze i doprinose.
Propisi nalažu da se uplata poreza vrši po opštinama stanovanja zaposlenih, dok se doprinosi za zdravstveno osiguranje
uplaćuju prema regionalnim zdravstvenim centrima, a doprinosi za PIO prema sedištu pravnog lica.
Problem je što je isplatiocu zarada nametnuta obaveza da vrši
raspored javnih prihoda, a to bi trebalo da čini nadležni državni organ.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Omogućiti preduzećima, preduzetnicima i drugim pravnim
licima da prilikom isplata zarada, vrše uplatu jedinstvenog
iznosa po osnovu poreza i doprinosa, na jedan račun (npr.
Poreska uprava), a da taj državni organ vrše raspodelu tih
sredstava.
Naravno, ovim ne treba isključiti mogućnost da se uplate vrše
i na posebne račune, ako obveznik ima interes da to čini
PROPISI
• Pravilnik o uslovima i načinu vođenja računa za uplatu javnih prihoda i raspored sredstava sa tih računa (“Službeni glasnik RS”, br.
104/11, 10/12, 18/12, 95/12, 99/12, 22/13, 48/13, 61/13)
35. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.27 DODATNO UNAPREDITI USLOVE ZA OTPOČINJANJE POSLOVANJA
OPIS PROBLEMA
PREDLOG REŠENJA
Iako je u predhodnom izdanju Sive knjige konstatovano da
je sprovedena preporuka da se pojednostavi izdavanje PIB-a,
što je, između ostalog, omogućilo da Srbija u studiji Svetske
banke Doing Business 2013,u kategoriji “Otpočinjanje poslovanja” napreduje za 49 pozicija, i dalje ima dosta mesta za napredak u ovoj oblasti. Naime, Srbija je čak i u ovoj kategoriji
tek na 45. od ukupno 189 pozicija.
U navedenoj studiji je konstatovano da procedure u vezi sa
otpočinjanjem poslovanja u Srbiji traju ukupno 12 dana (overa osnivačkih akata 1 dan; registracija u APR 3 dana; izrada
pečata 1 dan; registracija kod Poreske uprave 5 dana; registracija zaposlenih u Fondu PIO 1 dan; uplata taksi 1 dan).
Imajući u vidu liberalizaciju otpočinjanja poslovanja propisanu Zakonom o privrednim društvima iz 2011. godine, koja je
i omogućila pomenuti napredak Srbije u navedenoj komparativnoj studiji, evidentno je da propisi više nisu problem kada je
reč o nepotrebnom komplikovanju otpočinjanja poslovanja.
Problem očigledno stvara praksa Poreske uprave i poslovnih banaka.Naime, član 25. stav 3. Zakona o privrednim
društvima propisuje da društvo ne mora upotrebljavati
pečat ako zakonom nije drugačije propisano. Dakle, samo
društva za koja je to posebnim zakonom propisano moraju imati pečat.Iako je prilikom izrade studije Svetske banke
Doing Business 2013 napravljena greška, kada je obračunato 5 radnih dana na ime registracije kod Poreske uprave, obzirom da se PIB izdaje u proceduri registracije kod
APR-a, evidentno je da Poreska uprava i dalje nepotrebno
komplikuje ovu proceduru. Naime, procedura u APR-u u
praksi traje 3 dana, od čega 2 dana koristi Poreska uprava
za automatsko generisanje PIB-a.
Poslovne banke ne treba da otvaranje poslovnog računa privrednom subjektu, kao i dalje poslovanje u vezi sa tim računom, uslovljavaju posedovanjem u upotrebom pečata, obzirom da zakonom nije propisana obaveza upotrebe pečata u
takvom poslovanju. Propisivanje takve obaveze podzakonskim
aktima NBS ili internim uputstvima,u direktnoj je suprotnosti
sa članom 25. stav 3. Zakona o privrednim društvima.
Poslovne banke trebaju da omoguće privrednim subjektima
da se opredele da li je upotreba pečata na nalozima za plaćanja uslov za njihovu valjanost. Ovo isključivo u cilju sprovođenja poslovne politike samih privrednih subjekata.
Poslovne banke ne treba da otvaranje poslovnog računa privrednom subjektu uslovljavaju prezentacijom potvrde Poreske
uprave o dodeli PIB-a, jer je dovoljan dokaz o toj registraciji
rešenje APR-a o registraciji u Registar privrednih subjekata, obzirom da to rešenje sadrži podatak o izvršenoj registraciji PIB-a.
Poreska uprava treba da izmeni praksu i omogući APR-u preuzimanje potvrda o dodeli PIB-a u formi elektronskog dokumenta tokom celog radnog dana.
PROPISI
• Zakon o privrednim društvima (“Službeni glasnik RS”, br. 36/11, 99/11)
• Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (“Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02, 23/02, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05,
62/06, 63/06, 61/07, 20/09, 72/09 i 53/10, 101/11, 2/12, 93/12i 47/13)
SIVA KNJIGA 6
Pomak je ostvaren u postupku izdavanja PIB-a,
istog dana po podnošenju
zahteva Agenciji za privredne registre, čime je
omogućena registracija privrednih subjekata u toku jednog dana.
Problem sa insistiranjem na upotrebi pečata i dalje postoji, a Narodna banka Republike Srbije bi trebala da naloži poslovnim bankama
da omoguće privrednim subjektima da naloge za plaćanje primaju bez
pečata ako privredni subjekat to želi.
35
36. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.28 SMANJITI DOPRINOSE I POREZE NA ZARADU
36
PREDLOG REŠENJA
Član 44. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisuje visoke stope po kojima se obračunavaju i
plaćaju doprino¬si na zaradu (za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje - 24%, za obavezno zdravstveno osiguranje 12,3%, za osiguranje za slučaj ne¬zaposlenosti - 1,5%), a član
16. Zakona o porezu na dohodak građa¬na propisuje da se
zarada oporezuje po stopi od 10%. Osnovica za obračun je
bruto zarada, tako da ona sadrži porez i doprinose koji se
plaćaju iz zarade (s obzirom na to da je zarada tako definisana čla¬nom 105. stav 2. Zakona o radu), pa ove obaveze u
odnosu na neto zaradu koja se isplaćuje zaposlenom realno
iznose oko 63%.
Ovako visoke obaveze su za poslodavce prevelik teret, pa u
praksi rezultiraju povećanjem “sive ekonomije” i nekonkurentnošću poslo¬davaca koji prijavljuju radnike i uplaćuju
ove obaveze na pun iznos zarade koju isplaćuju zaposlenima.
Takođe je prisutan trend da po-slodavci radnike, a naročito
menadžment isplaćuju u manjem delu kroz zaradu, a u većem
delu kroz isplate koje vrše iz podignute dividende, koja je po
Za¬konu o porezu na dohodak građana oporezovana po stopi
od 15%.
Kako bi se eliminisala siva ekonomija, a poslodavcima, koji
uredno izmiruju obaveze po osnovu isplate zarada zaposlenima, omogućilo konkurentno poslovanje, neophodno je da
se smanji visina tih oba¬veza. U suprotnom će se naplata po
ovim osnovama kontinuirano smanjivati, jer će deo privrede iz
legalnih tokova prilaziti u zonu “sive ekonomije”, dok će oni
privredni subjekti koji uredno izmiruju oba¬veze po osnovu
isplate zarada zbog nekonkurentnosti ili smanjivati obim poslovanja ili gasiti poslovanje.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Izmeniti član 44. Zakona o doprinosima za obavezno
socijal¬no osiguranje i član 16. Zakona o porezu na dohodak
građana tako što će se smanjiti stope po kojima se obračunavaju i plaćaju doprinosi i porezi na zaradu za najmanje 30% u
odnosu na sada važeće stope (za najniže zarade) uz uvođenje
progresivnog oporezivanja zarade u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.
Usvajanjem ove preporuke, opterećenja na isplatu zarada biće
bar donekle usklađena sa uporednom evropskom praksom,
što će poslodavcima omogućiti konkurentnost na tržištu EU.
PROPISI
Nakon uvršćenja ove preporuke u prethodno izdanje Sive knjige,
u maju 2013. godine, vršene su izmene navedenih propisa, pa su
povećani doprinosi na teret zaposlenog za 2%, a smanjene obaveze
poslodavca po osnovu poreza na zaradu takođe za 2%. Tako je samo
formalno smanjena obaveza poslodavaca dok je faktički zbirni procenat obaveza ostao identičan.
Tačno je da je ukupan iznos obaveza nešto smanjen izmenama Zakona o porezima na dohodak građana, u delu kojim je povećana osnovica preko koje se plaća poreza na zaradu (podignuta je sa 5.000
na 11.000 dinara). Međutim, ova promena je neznatna u odnosu na
ukupan iznos obaveza koje opterćuju zaradu, a čiji trošak na kraju
ipak snosi poslodavac, tako da preporuku vodimo kao nerešenu.
• Zakon o doprinosima za obavezno socijal¬no osiguranje (“Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 61/05, 62/06, 5/09, 52/11, 101/11 i
47/13)
• Zakon o porezu na dohodak građana (“Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 135/04, 62/06, 65/06, 31/09, 44/09, 18/10, 50/11,
91/11, 93/12, 114/12, 47/13, 48/13)
37. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.29 POJEDNOSTAVITI POSTUPAK EKSPROPRIJACIJE
PREDLOG REŠENJA
Složena procedura eksproprijacije zemljišta, otežava, a često i
u potpunosti blokira „velike građevinske investicije“ - izgradnju saobraćajne infrastrukture, energetskih objekata i velikih
industrijskih objekata.
Eksproprijacija podrazumeva tri postupka koji se ne mogu voditi uporedo i zbog toga mogu trajati godinama:
- postupak utvrđivanja javnog interesa (član 20. Zakona o eksproprijaciji), koji sprovodi Vlada RS, a protiv koga se može
pokrenuti upravni spor;
- postupak ekspropijacije (čl.25-36. Zakona), koji sprovodi
opštinska-gradska uprava, a protiv koga se može izjaviti žalba
ministarstvu nadležnom za finansije i nakon toga voditi upravni spor;
- postupak za određivanje naknade (čl.56-62. Zakona), koji
sprovodi opštinska uprava, odnosno sud ako se visina ne
može utvrditi sporazumno.
Eksproprijaciju posebno komplikuje i prolongira član 34.
Zakona koji propisuje da korisnik eksproprijacije stiče pravo
da stupi u posed eksproprisane nepokretnosti danom pravosnažnosti odluke o naknadi. U praksi to podrazumeva pravnosnažnost sudske odluke o visini naknade za eksproprijaciju,
koji postupak može trajati izuzetno dugo i stopirati celokupnu investiciju, zbog nerealno postavljenog zahteva od strane
vlasnika jedne jedine parcele. Ovakvo rešenje nema opravdanje, naročito imajući u vidu obavezu korisnika eksproprijacije iz člana 28. Zakona, da podnese garanciju banke na iznos
dinarskih sredstava potrebnih za obezbeđenje naknade za eksproprisanu nepokretnost.
Izmeniti član 34. i 35. Zakon o eksproprijaciji tako da se stupanje u posed eksproprisane nepokretnosti omogući korisniku
eksproprijacije odmah po konačnosti rešenja o eksproprijaciji.
Takođe, obezbediti eksproprijaciju u korist svih pravnih lica,
jer i ta pravna lica mogu sprovodti javni interes.
Omogućiti da se službenost može uspostaviti i u korist pravnih lica, a ne samo države, lokalne samouprave, preduzeća u
njihovom vlasništvu i fizičkih lica.
PROPISI
• Zakon o eksproprijaciji (Sl. glasnik RS, br. 53/95, 23/01, 20/09)
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
37
38. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.30 IZMENITI PRAVILNIK O METODOLOGIJI I NAČINU UTVRĐIVANJA TROŠKOVA PRUŽANJA JAVNE USLUGE TAKO DA SE
METODOLOGIJA PROPIŠE NA NAČIN KOJI ĆE OMOGUĆITI KONTROLU USKLAĐENOSTI TAKSI I NAKNADA SA TOM METODOLOGIJOM
38
PREDLOG REŠENJA
Pravilnik o metodologiji i načinu utvrđivanja troškova pružanja javne usluge, koji je ministar finansija i privrede usvojio u
februaru mesecu 2013. godine, nije proizveo efekte na smanjenje troškova koje privreda i građani plaćaju u postupcima
pred republičkim organima.
Propisana metodologija je nepotpuna, jer ne daje dovoljno
precizne parametare za utvrđivanje troškova koji mogu učestvovati u formiranju cene javne usluge i jasnu metodologiju
kako se ti troškovi raspoređuju na pojedinačne usluge, imajući u vidu njihovu vrstu i složenost. Takođe, Pravilnik ne uvažava ni različitost organizacije poslovanja različitih pružaoca
javnih usluga, pa je u praksi nemoguća njegova primena.
Iz navedenih razloga propisana metodologija ne daje mogućnost sprovođenja kontrole da li su takse i naknade pravično
odmerene.
Podsećamo da član 17. Zakona o budžetskom sistemu, propisuje pravilo da visina takse mora biti primerena troškovima
pružanja javne usluge i da ne može biti utvrđena kao procenat
od promenljive osnovice, tako da usvojeni pravilnik ne omogućava ostvarenje ovog zakonskog cilja.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Dopuniti Pravilnik o metodologiji i načinu utvrđivanja troškova pružanja javne usluge tako da se propiše precizna metodologija za utvrđivanje visine taksi i naknada koje za svoje
usluge naplaćuju pružaoci javnih usluga, tako da ta metodoligija bude primenjiva na sve pružaoce javnih usluga i da se
precizno propiše koji troškovi mogu učestvovati u formiranju
cene javne usluge i jasna metodologija kako se ti troškovi raspoređuju na pojedinačne usluge, imajući u vidu njihovu vrstu
i složenost.
Obezbediti mehanizam za proveru usklađenosti taksi i naknada koje za svoje usluge naplaćuju pružaoci javnih usluga sa
Pravilnikom.
NOVO
PROPISI
• Pravilnik o metodologiji i načinu utvrđivanja troškova pružanja javne usluge (Sl. Glasnik Republike Srbije br. 14 od 13. februara 2013,
25/13, 99/13)
39. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.31 USVOJITI ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA, KOJIM ĆE SE OBUHVATITI SVE NAKNADE KOJE SE
NAPLAĆUJU ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA
PREDLOG REŠENJA
Ministarstva finansija već duže vreme obećava da će okončati
izradu Nacrta zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara. Proklamovani cilj donošenja ovog zakona je onemogućavanje nekontrolisanog uvođenja parafiskalnih nameta, a taj
cilj je trebalo postići normom koja bi bila sastavni deo tog
zakona, a koja bi propisivala da sve finansijske obaveze koje
nosioci javnih ovlašćenja naplaćuju privredi, a nisu porezi i
takse, mogu da budu propisane isključivo tim zakonom.
Stalno odlaganje finalizacije ovog propisa je napravilo velike
probleme u praksi jer su time blokirane najavljivane izmene
sektorskih zakona, koji između ostalog uređuju i naknade za
korišćenje javnih dobara. Naime, ostala ministarstva ne mogu
da predlažu izmene sektorskih zakona, dok se ne zauzme konačan stav o tome da li će naknade za korišćenje javnih dobara
biti regulisane tim zakonima ili jedinstvenim zakonom, čije je
predlaganje u nadležnosti Ministarstvo finansija. Reč je o vrlo
značajnim zakonima iz oblasti energetike, rudarstva, ekologije, vodoprivrede, šumarstva, saobraćaja i urbanizma, pa status
quo po ovom pitanju blokira reforme u tim oblastima.
Što hitnije usvojiti Zakon o naknadama za korišćenje javnih
dobara, kojim će se obuhvatiti sve naknade koje se naplaćuju
za korišćenje javnih dobara.
U taj zakon obavezno uneti odredbu kojom će se propisati da
sve finansijske obaveze koje nosioci javnih ovlašćenja naplaćuju privredi, a nisu porezi i takse, mogu da budu propisane
isključivo tim zakonom.
Istovremeno je neophodno odredbe o naknadama za korišćenje javnih dobara staviti van snage u svim propisima koji uređuju tu materiju.
NOVO
PROPISI
• Svi propisi koji uređuju naknade za korišćenje javnih dobara
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
39
40. 1. MINISTARSTVO FINANSIJA
1.32 SPREČITI FREKVENTNA POVEĆANJA VISINE LOKALNE KOMUNALNE TAKSE ZA ISTICANJE FIRME NA POSLOVNOM PROSTORU
40
PREDLOG REŠENJA
Obaveza plaćanja lokalne komunalne takse za isticanje firme
na poslovnom prostoru propisana je Zakonom o finansiranju
lokalne samouprave i odlu¬ka o lokalnim komunalnim taksama za teritoriju grada/opštine.Članom 17. Zakona propisano je da se jedinica lokalne samouprave, prilikom utvrđivanja
visine ove tak¬se, rukovodi: vrstom delatnosti pravnog lica,
površinom i tehničko-upotrebnim karakteristikama objekta i
terito¬rijom, odnosno zonom na kojoj se dati objekat nalazi.
Je¬dinica lokalne samouprave svojim aktom utvrđuje visinu
ove takse, olakšice, rokove i način plaćanja.
SIVA KNJIGA 6
OPIS PROBLEMA
Izmeniti Zakon o finansiranju lokalne samouprave tako što
bi se uveli jasni kriterijumi za utvrđivanje visine ove takse, jer
postojeći stvaraju pravnu nesigurnost. Jasni kriterijumi bi povećali pravnu sigurnost privrednih subjekata u pogledu visine
ove takse i onemogućili bi frekventne izmene njene visine. Takođe bi ujednačili praksu utvrđivanja visine takse za teritoriju
cele Republike Srbije.
Izmenama Zakona finansiranju lokalne samouprave
iz 2012. godine preduzetnici i mala pravna lica su
izuzeti od obaveze plaćanja
lokalne komunalnu taksu za isticanje firme na poslovnom prostoru.
U odnosu na privredne subjekte za koje ova taksa nije ukinuta, određeni su precizniji kriterijumi za utvrđivanje njene visine, ali su ti kriterijumi doveli do toga da se u praksi utvrđuju enormne firmarine koje
je neophodno smanjiti.
PROPISI
• Zakon o finansiranju lokalne samouprave (Sl. glasnik RS, br. 62/2006, 47/2011, 93/2012)
• Odluke o lokalnim komunalnim taksama za teritoriju grada/opštine