SlideShare a Scribd company logo
1 of 11
NAFTA, UGALJ
I
ZEMNI GAS
RADILI: Mateja Zuvic
Mia Munjic VIII4
2014/15
Nafta
Nafta je, po hemijskom sastavu, slozena
smesa zasicenih aciklicnih, ciklicnih i
aromaticnih ugljovodonika i jedinjenja koja,
osim ugljenika i vodonika, sadrze kiseonik,
azot i sumpor.
Nafta se obicno pronalazi ispod površine
Zemlje ili morskog dna, a njen sastav se
menja od nalazista do nalazista.
Nafta je prvo bila korisecanja u medicini, za
asfaltiranje ulica kao i osvetljenje..
U njoj su zastupani ugljovodonici s jednom
do 50 i više C - atoma u molekuli, i to
pretežito parafinskog (metanova) niza ili
naftenskog niza nafte.
Nafta se obicno pronalazi ispod površine
Zemlje ili morskog dna, a njen sastav se
menja od nalazista do nalazista.
Nalazista nafte
Najvise nafte ima u:
-Saudijskoj Arabiji
-Rusiji
-SAD
-Iranu
-Meksiku
Do nafte se dolazi
busenjem u
podzemninm
nalazistima i
pumpama se izvlaci
na povrsinu.
Prirodni (zemni) gas
Prirodni ili zemni gas je prirodno gasovito
fosilno gorivo sa visokim sadrzajem metana
.
Redovno je prisutan u nalazistima nafte
(gasna kapa iznad lezista) .
Prirodni gas se javlja i u posebnim lezistima
gde nema nafte.Tu je prisutan tzv. suvi (ili
siromasni) zemni gas.
Pored metana prirodni gas koji prati
nalazista nafte sadrzi i izvesnu kolicinu
etana,propane i butana i jos se naziva i
vlazni (ili bogati) zemni gas.
Osim ugljovodonika zemni gas u manjoj
meri sa drzi i primese i to sagorljive (CO,H2
) i nesagorljive (CO2 ,O2 i N2 ) a neki
prirodni gasovi sadrze i izvesne kolicine
sumporovodonika
Prirodni gas je bez boje i
mirisa,temperatura paljenja mu je 6500
C.
 Sa sastavom mu se menja i toplotna
moc.
Upotreba prirodnog gasa se moze
podeliti na njegovu upotrebu kao goriva i
u hemijskoj industriji .
Ugalj
Ugalj je crna ili crno-smeđa sedimentna
stena organskog porekla koja ima
sposobnost gorenja, pa se koristi kao
fosilno gorivo koje se vadi iz zemlje
rudarskim metodama.
Veoma je važno gorivo za proizvodnju
električne energije
Postoje razne metode za klasifikaciju uglja
prema poreklu, nameni, starosti, toplotnoj
moći i drugim osobinama uglja.
Zemlje sa najvećim rezervama uglja
izražene u procentima su: SAD 25%,
Rusija 16%, Kina 12%, Australija 9%, Indija
7,5%, Nemačka 6%.
Nafta,ugalj i    zemni gas 2.

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

nafta, zemni gas 21
nafta, zemni gas 21nafta, zemni gas 21
nafta, zemni gas 21
 
нафта и земни гас
нафта и земни гаснафта и земни гас
нафта и земни гас
 
Nafta i zemni gas (Oil and natural gas-Serbian)
Nafta i zemni gas (Oil and natural gas-Serbian)Nafta i zemni gas (Oil and natural gas-Serbian)
Nafta i zemni gas (Oil and natural gas-Serbian)
 
Nafta,ugalj i zemni gas 5
Nafta,ugalj i zemni gas 5Nafta,ugalj i zemni gas 5
Nafta,ugalj i zemni gas 5
 
Nafta u zivotnoj sredini
Nafta u zivotnoj srediniNafta u zivotnoj sredini
Nafta u zivotnoj sredini
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Nafta, zemni gas i ugalj 20
Nafta, zemni gas i ugalj 20Nafta, zemni gas i ugalj 20
Nafta, zemni gas i ugalj 20
 
нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6нафта, угаљ и природни гас 6
нафта, угаљ и природни гас 6
 
Ugalj, nafta i zemni gas 14
Ugalj, nafta i zemni gas 14Ugalj, nafta i zemni gas 14
Ugalj, nafta i zemni gas 14
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
нафта 22
нафта 22нафта 22
нафта 22
 
Nafta,ugalj,zemni gas 13
Nafta,ugalj,zemni gas 13Nafta,ugalj,zemni gas 13
Nafta,ugalj,zemni gas 13
 
Nafta
NaftaNafta
Nafta
 
Ugalj i nafta 10
Ugalj i nafta 10Ugalj i nafta 10
Ugalj i nafta 10
 
Zagadjivanje vazduha
Zagadjivanje vazduhaZagadjivanje vazduha
Zagadjivanje vazduha
 
Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12Nafta, ugalj i zemni gas 12
Nafta, ugalj i zemni gas 12
 
Izvori i upotreba ugljovodonika
Izvori i upotreba ugljovodonikaIzvori i upotreba ugljovodonika
Izvori i upotreba ugljovodonika
 
прерада нафте
прерада нафтепрерада нафте
прерада нафте
 
Ugalj
UgaljUgalj
Ugalj
 
Fosilna goriva
Fosilna gorivaFosilna goriva
Fosilna goriva
 

Viewers also liked

Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16vvlivvli
 
Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18vvlivvli
 
Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17vvlivvli
 
Polimeri 2
Polimeri 2Polimeri 2
Polimeri 2vvlivvli
 
Nafta i ugalj 19
Nafta i ugalj 19Nafta i ugalj 19
Nafta i ugalj 19vvlivvli
 
Polimeri 1
Polimeri 1Polimeri 1
Polimeri 1vvlivvli
 
Elektrolitička disocijacija 1
Elektrolitička disocijacija 1Elektrolitička disocijacija 1
Elektrolitička disocijacija 1vvlivvli
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMAvvlivvli
 
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učeniciZašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenicivvlivvli
 
Tvrda voda 4
Tvrda voda 4Tvrda voda 4
Tvrda voda 4vvlivvli
 
Alotropske modifikacije ugljenika
Alotropske modifikacije ugljenikaAlotropske modifikacije ugljenika
Alotropske modifikacije ugljenikavvlivvli
 
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učeniciAlotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učenicivvlivvli
 
natrijum – hlorid kao fizioloski r.
 natrijum – hlorid kao fizioloski r. natrijum – hlorid kao fizioloski r.
natrijum – hlorid kao fizioloski r.vvlivvli
 

Viewers also liked (14)

Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16Nafta, zemni gas i ugalj 16
Nafta, zemni gas i ugalj 16
 
Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18Ugalj, nafta i zemni gas 18
Ugalj, nafta i zemni gas 18
 
Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17Narta,zemni gas i ugalj 17
Narta,zemni gas i ugalj 17
 
Polimeri 2
Polimeri 2Polimeri 2
Polimeri 2
 
Nafta i ugalj 19
Nafta i ugalj 19Nafta i ugalj 19
Nafta i ugalj 19
 
Polimeri 1
Polimeri 1Polimeri 1
Polimeri 1
 
Elektrolitička disocijacija 1
Elektrolitička disocijacija 1Elektrolitička disocijacija 1
Elektrolitička disocijacija 1
 
O OKSIDIMA
O OKSIDIMAO OKSIDIMA
O OKSIDIMA
 
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učeniciZašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
Zašto biljke uzimaju azot iz zemlje a ne iz vazduha - učenici
 
Tvrda voda 4
Tvrda voda 4Tvrda voda 4
Tvrda voda 4
 
Alotropske modifikacije ugljenika
Alotropske modifikacije ugljenikaAlotropske modifikacije ugljenika
Alotropske modifikacije ugljenika
 
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učeniciAlotropske modifikacije ugljenika - učenici
Alotropske modifikacije ugljenika - učenici
 
natrijum – hlorid kao fizioloski r.
 natrijum – hlorid kao fizioloski r. natrijum – hlorid kao fizioloski r.
natrijum – hlorid kao fizioloski r.
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 

More from vvlivvli

Azot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušeniciAzot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušenicivvlivvli
 
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učeniciZašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenicivvlivvli
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenicivvlivvli
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenicivvlivvli
 
suvi led- učenici
suvi led- učenicisuvi led- učenici
suvi led- učenicivvlivvli
 
Suvi led - učenici
Suvi led - učeniciSuvi led - učenici
Suvi led - učenicivvlivvli
 

More from vvlivvli (6)

Azot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušeniciAzot (i) oksid - ušenici
Azot (i) oksid - ušenici
 
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učeniciZašto biljkama prija da im pričamo - učenici
Zašto biljkama prija da im pričamo - učenici
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
 
Gas smejavac - učenici
Gas smejavac - učeniciGas smejavac - učenici
Gas smejavac - učenici
 
suvi led- učenici
suvi led- učenicisuvi led- učenici
suvi led- učenici
 
Suvi led - učenici
Suvi led - učeniciSuvi led - učenici
Suvi led - učenici
 

Recently uploaded

REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaREŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaDanijeliriakaMcFlow1
 
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaNerkoJVG
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceSiniša Ćulafić
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratNerkoJVG
 

Recently uploaded (11)

OIR11-L2.pptx
OIR11-L2.pptxOIR11-L2.pptx
OIR11-L2.pptx
 
OIR11-L4.pptx
OIR11-L4.pptxOIR11-L4.pptx
OIR11-L4.pptx
 
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile OpterecenjaREŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
REŠETKASTI NOSAČ Mehanika 1 Masinstvo Masinski elementi Sile Opterecenja
 
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog detetaRazvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
Razvoj samopouzdanja kod skolskog deteta
 
OIR11-L3.pptx
OIR11-L3.pptxOIR11-L3.pptx
OIR11-L3.pptx
 
OIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptxOIR12-L2.pptx
OIR12-L2.pptx
 
OIR11-L1.pptx
OIR11-L1.pptxOIR11-L1.pptx
OIR11-L1.pptx
 
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje deceprezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
prezentacija o uticaju energetskih napitaka na zdravlje dece
 
OIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptxOIR12-L1.pptx
OIR12-L1.pptx
 
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola HipokratProfesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
Profesionalna_orijentacija / Srednja Škola Hipokrat
 
OIR-V9.pptx
OIR-V9.pptxOIR-V9.pptx
OIR-V9.pptx
 

Nafta,ugalj i zemni gas 2.

  • 1. NAFTA, UGALJ I ZEMNI GAS RADILI: Mateja Zuvic Mia Munjic VIII4 2014/15
  • 2. Nafta Nafta je, po hemijskom sastavu, slozena smesa zasicenih aciklicnih, ciklicnih i aromaticnih ugljovodonika i jedinjenja koja, osim ugljenika i vodonika, sadrze kiseonik, azot i sumpor. Nafta se obicno pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog dna, a njen sastav se menja od nalazista do nalazista.
  • 3. Nafta je prvo bila korisecanja u medicini, za asfaltiranje ulica kao i osvetljenje.. U njoj su zastupani ugljovodonici s jednom do 50 i više C - atoma u molekuli, i to pretežito parafinskog (metanova) niza ili naftenskog niza nafte. Nafta se obicno pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog dna, a njen sastav se menja od nalazista do nalazista.
  • 4. Nalazista nafte Najvise nafte ima u: -Saudijskoj Arabiji -Rusiji -SAD -Iranu -Meksiku Do nafte se dolazi busenjem u podzemninm nalazistima i pumpama se izvlaci na povrsinu.
  • 5.
  • 6. Prirodni (zemni) gas Prirodni ili zemni gas je prirodno gasovito fosilno gorivo sa visokim sadrzajem metana . Redovno je prisutan u nalazistima nafte (gasna kapa iznad lezista) . Prirodni gas se javlja i u posebnim lezistima gde nema nafte.Tu je prisutan tzv. suvi (ili siromasni) zemni gas.
  • 7. Pored metana prirodni gas koji prati nalazista nafte sadrzi i izvesnu kolicinu etana,propane i butana i jos se naziva i vlazni (ili bogati) zemni gas. Osim ugljovodonika zemni gas u manjoj meri sa drzi i primese i to sagorljive (CO,H2 ) i nesagorljive (CO2 ,O2 i N2 ) a neki prirodni gasovi sadrze i izvesne kolicine sumporovodonika
  • 8. Prirodni gas je bez boje i mirisa,temperatura paljenja mu je 6500 C.  Sa sastavom mu se menja i toplotna moc. Upotreba prirodnog gasa se moze podeliti na njegovu upotrebu kao goriva i u hemijskoj industriji .
  • 9. Ugalj Ugalj je crna ili crno-smeđa sedimentna stena organskog porekla koja ima sposobnost gorenja, pa se koristi kao fosilno gorivo koje se vadi iz zemlje rudarskim metodama. Veoma je važno gorivo za proizvodnju električne energije
  • 10. Postoje razne metode za klasifikaciju uglja prema poreklu, nameni, starosti, toplotnoj moći i drugim osobinama uglja. Zemlje sa najvećim rezervama uglja izražene u procentima su: SAD 25%, Rusija 16%, Kina 12%, Australija 9%, Indija 7,5%, Nemačka 6%.