Biolog Darko Grlica svojim je radom došao do šokantnih rezultata. POpulacije bregunica, ptica koje gnijezde na strmim obalama rijeka nestaju! Ove su ptice indikator zdravlja rijeka. Zdrave rijeke korisne su ljudima - jeftina su obrana od poplava i pročistač vode. Tko uništava zdravlje naših rijeka? Hrvatske vode!

1. Monitoring bregunica
na rijeci Dravi
Prirodoslovno društvo “Drava”
voditelj projekta: Ivan Darko Grlica

2. Što je monitoring?
Program praćenja određenog svojstva kroz vrijeme u
odnosu na referentnu vrijednost (nulto stanje), a prati se
standardiziranom metodologijom
Predmet monitoringa mogu biti:
• zaštićene/ugrožene vrste/staništa/područja
• strane invazivne vrste
• pokazatelji općeg stanja ekosustava
• promjene u prirodi izazvane izravnim ili neizravnim
ljudskim djelovanjem

3. Biološka i krajobrazna raznolikost
• Raznolikost staništa uvjetuje i raznolikost vrsta nekog područja.
• U Europi ima više od 2500 stanišnih tipova i 200.000 biljnih i
životinjskih vrsta.
• Ugroženo je 15% ptičjih vrsta, 30% vodozemaca, 45% gmazova, 52%
slatkovodnih riba. Zbog sve jačeg utjecaja čovjeka staništa su izložena
fragmentaciji i ne mogu opstati.
• Smanjivanjem biološke raznolikosti nekoga područja smanjuje se i
njegova ekološka stabilnost i ravnoteža te ono postaje sve ugroženije i
manje otporno na negativne vanjske utjecaje.
• Bez očuvanja bioraznolikosti nema opstanka čovjeka na ovom planetu.
• Iako je Hrvatska mala zemlja, ističe se velikim brojem ptica gnjezdarica.
Ovo bogatstvo vrsta ponajprije možemo zahvaliti raznolikosti staništa
koju treba očuvati.

4. Početak rada na Dravi: 2004. godine (od 227. do 201.rkm i od 65. do 38.rkm)
WWF-DCP Projekt (WWF Danube-
Carpathian Programme)
“Inventarizacija Drave” ostvaren je u
suradnji s hrvatskim i mađarskim
znanstvenicima.
David Reeder, project Manager
WWF Danube-Carpathian Programm,
József Lanszki Dragan Radović i Vladimir Bartovsky
Jasna Razlog-Grlica

5. Prirodoslovno društvo “Drava” nastavlja s radom. Provodimo monitorimg
ptica na rijeci Dravi s ciljem prikupljanja podataka i utvrđivanja stanja s
namjerom očuvanja ukupne biološke raznolikosti.
Pri tome surađujemo s Zavodom za ornitologiju HAZU, Državnim zavodom
za zaštitu prirode i WWF-om.

6. Jedno od najugroženijih staništa u Hrvatskoj su
odronjene strme riječne obale.

7. Bregunica (Riparia riparia) za svoja gnjezdilišta koristi neobrasle odrone u kojima kopa rupe.

9. Kolonija bregunica kod Gata

10. Na žalost bregunica je sve manje
Broj Broj
Broj parova Broj kolonija parova kolonija
Gornji tok Srednji tok Donji tok Gornji tok Srednji tok Donji tok Drava Drava
Godina 100km 77km 78km 100km 77km 78km 255km 255km
2005. 5710 1055 5467 15 14 8 12232 37
2006. 3824 243 2300 12 7 2 6367 21
2007. 5214 706 5015 20 9 10 10929 39
2008. 4331 705 1600 21 9 5 6636 35
2009. 2691 110 1215 12 1 4 4016 17
2010. 2172 0 1000 20 0 2 3172 22
Broj parova bregunica Broj kolonija bregunica
6000
25
5000
20
4000
Gornji tok Gornji tok
15
3000 Srednji tok Srednji tok
Donji tok
2000
10 Donji tok
1000 5
0 0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

11. Prema broju parova i broju kolonija ističe se gornji
tok rijeke Drave (Donja Dubrava-Terezino Polje)
kao najbolje očuvani dio Drave ne samo u
Hrvatskoj već u cijelom svom toku. Na žalost
vidljivo je i da taj dio Drave gubi bitku s čovjekom.
Sjetite se trećeg slajda pa ćete vidjeti da su ptice
najmanje osjetljive, ako nam one nestaju s Drave
možete zamisliti što se dešava s drugim vrstama i
pitanje je samo kada ćemo mi doći na red.

12. Stanje na rijeci Dravi od Donje Dubrave do Aljmaša
Godina Parova bregunica Broj kolonija
2005. 12232 37
2006. 6367 21
2007. 10848 39
2008. 7760 35
2009. 4016 17
2010. 3172 22
Broj parova bregunica Broj kolonija bregunica
14000 Broj kolonija
45
12000
40
10000
35
30
8000
Parova bregunica 25
Broj kolonija
6000
20
4000 15
10
2000
5
0 0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

13. Bregunica i piljak hrane se istom hranom,
migriraju istim rutama i u isto vrijeme, ono
po čemu se razlikuju je način gniježđenja.
Piljci gnijezde na liticama, u ovom slučaju na
mostovima, a bregunice za svoja gnijezda
kopaju rupe u okomitim obalama. Veliki pad
broja parova bregunica na rijeci Dravi
uzrokovan je regulacijom rijeke uslijed čega
su nestala staništa potrebna za gniježđenje
ove vrste.

14. Usporedba brojnosti bregunica i piljaka
Godina Parova bregunica Broj kolonija Parova piljaka
2005. 12232 37
2006. 6367 21
2007. 10848 39 1970
2008. 7760 35 1035
2009. 4016 17 1210
2010. 3172 22 1240
Linija trenda bregunica i piljaka
14000
12000
10000
8000
Parova bregunica
Parova piljaka
6000
4000
2000
0
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

15. Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi

16. Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi

17. Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi

18. Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi

19. Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi

20. Karta kolonija bregunica na rijeci Dravi

21. Uzrok nestanku bregunica i mnogih drugih vrsta su nepotrebni radovi na rijekama.
Izrada obaloutvrde na potpuno stabilnoj obali kod Narda 30.6.2010. (44 rkm).

22. Izgrađeni dio obaloutvrde na potpuno stabilnoj obali kod Narda 30.6.2010. (44 rkm)

23. Kolonija bregunica kod Donjeg Miholjca 1.7.2008. (84 rkm)

24. Bivša kolonija bregunica kod Donjeg Miholjca 10.7.2009. (84 rkm)

25. Kolonija bregunica kod Detkovca 7.7.2008. (139 rkm)

26. Uništena kolonija bregunica kod Detkovca 16.6.2009. (139 rkm)

27. Kolonija bregunica kod Sigeteca 5.7.2006. (222 rkm)

28. Uništena kolonija bregunica kod Sigeteca 9.6.2007. (222 rkm)

29. Kolonija bregunica kod Sigeteca 9.7.2004. (220 rkm)

30. Uništavanje kolonije bregunica kod Sigeteca 13.6.2005. Živo je zakopano nekoliko stotina
bregunica. (220 rkm)

31. Ostatak kolonije bregunica kod Sigeteca 9.6.2007. (220 rkm)

32. Potpuno uništena kolonija bregunica kod Sigeteca 11.7.2008. (220 rkm)