1. Škola: Glavatičevo
Datum: oktobar 2011.god.
Nastavni predmet: Bosanski jezik i književnost
Predmetni nastavnik: Ismet Pozder
Razred: Sedmi
Predmetno područje: Književnost
Tema: Lirika, lirska narodna pjesma
Nastavna jedinica: Hasanaginica
Tip časa: Obrada
Zadaci:
a) Obrazovni: Utvrditi pojam balada. Odrediti u pjesmi ritam, rimu, stih,
epske i lirske elemente, stilske figure
b) Funcionalni: Razvijanje sposobnosti pronalaženja i pamćenja bitnih
pojedinosti na bazi analize, usporedbe, generalizacije i
zaključivanja. Osposobljavanje učenika za shvatanje
životnih vrijednosti i ljepote življenja…
c) Odgojni: Istaknuti poruke: Hasanaginica, žena, majka i supruga
Oblici rada: Frontalni i individualni
Nastavne metode: Metoda razgovora, rada na tekstu, učeničkih samostalnih
radova
Nastavna sredstva i
tehnička pomagala: Čitanka za7. razred, Uvod u književnost,
Metodika nastave sh.jezika, Milija Nikolić, 1988.god.
Uvodno obavještenje (5)
(skica)
- Hasanaginica je jedna od naših najljepših narodnih pjesama, prevedena je na
skoro sve evropske jezike, vrlo je poznata i visoko cijenjena narodna balada kod
nas i u svijetu.
- Zabilježena je u drugoj polovini 18. vijeka, a zabilježio je Alberto Fortis u svom
putopisu Put po Dalmaciji 1774. godine
- Hasanaginicu je štampao Vuk Karadžić, a sam tekst je preuzeo od Fortisa
- Baladu su prevodili Gete, Valter Skot, Puškin i drugi. Na osnovu balade Alija
Isaković je napisao istoimenu dramu Hasanaginica koja je pored ostalog i
ekranizovana, a danas imamo i istoimenu operu.
§ Čitamo Hasanaginicu
§ (Emocionalna pauza)
Pripremni zadatak
1. Obrarite pažnju na sudbonosne događaje u Hasanaginici i na njihove odjeke u
duši nesretne majke. Događaje imenujte. Obilježite epska i lirska mjesta.
2. Spremite se da objasnite vrstu i porijeklo stida koji sprečava Hasanaginicu da
obiđe ranjenog muža. Pri tome imajte u vidu položaj žene u patrijarhalnoj
muslimanskoj porodici. Ko ima moralno prvenstvo da njeguje bolesnika majka,
sestra ili žena ?

2. 3. Hasanaga tjera svoju ženu od kuće. Odredite u tom postupku učešće njegovih
osjećanja (navike, društveni položaj, razum)
4. Kako brat postupa prema Hasanaginici? Šta vas tu iznenađuje? Uporedite
Pintorović-bega i Hasanagu i utvrdite sličnosti u njihovom ponašanju.
5. Obratite pažnju na ubrzan tok događaja u baladi i na njihovo vremensko
određenje. Šta vam tu ostaje nedorečeno, prećutno i nejasno?
6. Objasnite ponašanje likova u završnom dijelu. Učinite to sa stanovišta
Hasanaginice i Hasanage. Poredajte ih po stepenu odgovornosti.
7. Vratite se na početnu sliku pjesme. Kako djeluje njeno prostranstvo i bjelina?. U
kakvu nas dalje nedoumicu dovodi narodni pjevač slovenskom antitezom?
Glavni dio (35) (Proučavanje pjesme)
Pošto su učenici blagovremeno dobili pripremni zadatak, osnovni dio zadatka obaviće
sami kod kuće. Na čas će doći sa pripremljenim podsjetnikom koji im omogućava da
sa više sigurnosti i povezanosti iskažu o pojedinim pitanjima. Kod učenika će se pojaviti
želja i nestrpljivost da kazuju i potkrepljuju svoja zapažanja i mišljenja. Time će biti
stvoreni uslovi za rad i omogućeno uspješno tumačenje balade.
1. Pjesma obuhvata nekoliko sažetih i čisto povezanih događaja koji zajedno
uslovljavaju tragičnu sudbinu Hasanaginice. Ti događaji predstavljaju epsku
osnovu balade i čine njenu fabulu. Svaki od tih događaja posebno djeluje na
Hasanaginicu i od njihovih duhovnih odjeka satkana su odgovarajuća lirska
mjesta. Učenici će navoditi primjere.
Događaji Osjećanja
(epska mjesta) (lirska mjesta)
Hasanaga poručuje ženi da ga ne čeka "Tad pobježe Hasanaginica
u dvoru... Topot konja... da vrat lomi kuli niz pendžere,"
"Da moj brate, velike sramote-gdje
me šalje od petero djece! "
Brat je požurio sa knjigom oprošćenja "...a s malahnim u bešici sinom
i spreman je da vodi sestru u roditeljski od,jelit se nikako ne mogla,
dom već je bratac za ruke uzeo
I jedva je s sinkom rastavio. "
Hasanaginicu prose sa svih strana "Aj tako te ne željela, braco,
nemoj mene davat ni za koga,
da ne puca jadno srce moje
gledajući sirotice svoje. "
Hasanaginica je isprošena za "...dug pokrivač nosi za djevojku
imotskog kadiju kada bude agi mimo dvora
da ne vidi sirotice svoje. "
Hasanaga pred djecom kori majku "Kad to čula Hasanaginica,
da je "srca kamenoga" b,jelim licem u zemlju udrila,
usput se je s dušom rastavila
od žalosti, gledajuć sirote. "

3. Hasanaginica, kao i sve balade uopšte, satkana je od čvrstog spleta epskih i lirskih mjesta.
Događaji su vrlo sažeto opjevani, a osjećanja su data kao njihove posljedice. Tako se
tokom cijele balade smjenjuju unutrašnje, lirsko i spoljašnje, epsko.
2. Stid koji sprečava Hasanaginicu da posjeti bolesnog muža uslovljen je
patrijarhalnim shvatanjem po kome stoji da nije ženino da javno iskazuje svoju nježnost.
Ni pred članovima vlastite porodice ona nije smjela ljupko pogledati svoga muža. Ali
Hasanaginicin stid sadrži i jedno općeljudsko svojstvo, koje ne zavisi od patrijarhalnog
morala, već se samo u njemu pojačano ispoljava.
Hasanaginica je mogla osjećati i stid zbog Hasanage jer bi ga vidjela ranjenog, a time i
nemoćnog, a to pretpostavlja da ni Hasanagi ne bi bilo miolo. No taj stid ona bi mogla i
prevazići jer je Hasanaga njen muž sa kojim je toliku djecu izrodila. Pravi stid ovdje nije
izazvan nekakvim nedoličnim susretanjem sa bolesnim mužem, već on potiče od
prisustva treće osobe. Hasanagu pohode i njeguju majka i sestra, a uz njih je sigurno i
neko od stalne posluge. Glagol "oblaze ga mati i sestrica" svojom učestalošću, svakako
govori o brizi i posjeti. Prvenstvo ljubavi po krvnom srodstvu Hasanaginica prima
materinskim instiktom. Ona to osjeća i duboko poštuje kod svoje svekrve i zaove. Njenu
želju da posjeti muža osujećuje pomisao da bi se tako umetla između majke i sina.
Prvenstvo supruge moglo bi se u tim okolnostima protumačiti kao potcjenjivanje
sestrinske i materinske ljubavi. Hasanaginica se zbog toga dobrovoljno povlači.. U osnovi
njenog stida je bojazan da dragoga ne povrijedi. Takav stid je svevremen. On je u osnovi
ljudskog morala i plemenitosti. Hasanaginica je isuviše nadrasla svoje vrijeme i svoju
sredinu. Zbog toga i njeni najbliži nisu mogli da je shvate
3. Zaplet u pjesmi počinje Hasanaginom prijetećom porukom "Ne čekaj me u dvoru
bijelomu, ni u dvoru ni u rodu momu." Ovu odluku on je donio nepromišljeno. Pri tome
se rukovodio samo svojim osjećanjima i varljivim utiscima. Učinilo mu se da ga je žena
zapostavila i prema njemu postala ravnodušna. Odluku izriče u ljutnji i afektu. Nije ni
pokušao da sabere svoje misli i da potraži prave razloge za ženin nedolazak. A mogao je
o svemu razmisliti jer mu je već "ranam bolje bilo." Povlašćen položaj u porodici i u
sredini u kojoj je živio suviše ga je razmazio i učinio neodgovornim. Navikao je da uvijek
drugi usklađuju svoje ponašanje prema njemu, da pogađaju šta on misli i želi te da mu
čine po volji. U kritičnoj situaciji kod Hasanage je zatajio razum. Tako je jednim
nepromišljenim postupkom pokrenuo tragično zbivanje.
4. Pintorović beg želi da pomogne svojoj sestri, ali i on postupa nepromišljeno i
brzopleto, slično Hasanagi. Začuđuje njegovo oglušivanje o sestrino preklinjanje.
Njegova "zaštita" postaje za Hasanaginicu kobna. On sa sestrom postupa kao sa stvari
kojim treba da se osveti Hasanagi i da sebi obezbijedi veći ugled i bolju poziciju. Beg je
plemićka titula, a aga je građansko zvanje. Tako muž i brat Hasanaginici na isti način ne
dozvoljavaju da sama odlučuje o sebi nego čitav događaj prilagođavaju svom mišljenu i
željom za osvetom.
5. Vrijeme u kome teku događaji u Hasanaginici jako je zgusnuto, tako da ubrzava
radnju balade i hita tragičnoj završnici. Ali svaki vremenski preskok u baladi izaziva
radoznalost za prećutne događaje koji su se u međuvremenu desili. Stvaralački svjedok u
Hasanaginici nema moć sveprisutnosti. Tako namm ostaje nejasno kako je Hasanagina
poruka stigla do Hasanaginice i do njenoga brata: ko je tu bio posrednik? Zašto je brat
donio sestri potvrdu o razvodu braka prije nego što je ona i saznala da je muž šalje od
kuće. Zagonetna je i majčina želja da bude pokrivena velom i pripremljenih darova kojim
ona treba da daruje svoju djecu. I zašto baš svatovi nailaze pored Hasanagine kule. Zbog
svega toga cijela pjesma se čini uvijenom u veo nesretne majke.

4. a) Zaobiđene vremenske dionice djeluju kao estetički priređena smetnja za
neposredno sporazumijevanje između ličnosti. U Hasanaginici niko ni sa
kim ne razgovara. Ima u njoj neposrednog kazivanja, ali nema dijaloga i
sporazumijevanja. Komunikacija je gotovo uvijek jednosmjerna i svedena
na molbe ojađene majke. Ali na njih joj čak ni brat ne odgovara: "Beže
muči, ništa ne govori." Sva ta govorna jednostranost svakako samo
doprinosi tragičnom završetku balade.
b) Zgusnutim vremenom stvara se iluzija da događaji teku brzinom koja ne
dozvoljava ličnostima da pribrano razmišljaju
c) Prećutni događaji upućuju na šira i slobodna naslućivanja.
6. U završnoj sceni Hasanaginica se pojavljuje kao nesrećna majka kojoj je ostalo da
doživi samo još jedno i to ono najteže. Nestalo je i posljednje nade da se može povretiti
svojoj djeci, i pred njima je pravi i konačni rastanak. Spremila im je i darove. Rastanak
sa djecom je očekivala i on je trajao kao već dugo prisutna bol. Hasanaga joj pred svima
prebacuje da je "majka srca kamenoga." Te riječi iznenada su pale kao nov teret na već
izmučeno srce i majka je presvisla od bola. Hasanaga je tek u trenutku kad majka daruje
djecu u potpunosti shvatio šta se njemu desilo. Opet je obuzet samo svojom nevoljom.
Tek mu je sad sinulo u podsvijesti da gubi voljenu ženu i da mu djeca ostaju siročad.
Koplje baca u najranjivije mjesto i pogađa majčino već davno ranjeno srce. Narodni
pjevač ga u tom momentu i zove junakom: "A to gleda junak Hasanaga."
Ovdje možemo učenicima dati da uzgredno riješe i ove zadatke:
a) Od sljedećih riječi odaberi one kojima ćeš okarakterizirati Hasanaginicu: nježna,
strpljiva, moralna, nepokorna, prefinjena, plemenita, pribrana, suptilna,
osjetljiva, snalažljiva, neodlučna, naivna, patrijarhalna, radoznala. Nesrećna
(Dolazi u obzir deset riječi)
b) Pronađite sami deset riječi koje će okarakterizirati Hasanagine osobine: naprasit,
plahovit, podmukao, osion, okrutan, sebičan, zajedljiv, osvetoljubiv, zloban,
sujetan, agresivan, drzak, netrpeljiv, i sl.
6. Na tragičnu sudbinu Hasanaginice utjecao je niz događaja koji djeluju kao
učestali psihički udari koji se sustižu i rastu do duševnog bola. Svu odgovornost za
njezinu smrt snose ličnosti iz njene okoline. Hasanaga i Pintorović ne osvrću se na
potrebe drugih i konflikt rješavaju prema svojim egoističnim ciljevima. Hasanaga
tjera ženu od petero djece, a najmlađe još u kolijevci. Taj postupak može se
objašnjavati sa svih strana, ali se ne može opravdati. Svoju krivicu Hasanaga nikako
ne uviđa i ne priznaje pa ništa i ne čini da spriječi tragično smijeranje radnje. On na
kraju zadaje i posljednji smrtonosni udarac ojađenoj majci. Pomisao da u tragediji i
sam Hasanaga postaje tragična ličnost jako je varljiva. On samo privremeno osjeća
ozlojađenost i bol sa slabim izgledom na duže trejanje.
Ovdje možemo navesti učenike da otkrivaju važnije postupke Hasanaginice. Tako se
može doći do ovakvih ideja:
Teško onome ko hoće uvijek da bude u pravu
Ako si nezadovoljan drugima, potraži uzroke u sebi
Najteže je pobijediti samog sebe
Ko brzo sudi, brzo se i kaje
Čovjek je uvijek na gubitku ako ne nađe smisao u ljubavi
M. Selimivić
Iz lika Hasanaginice zrače poruke:

5. Koliko čovjek voli, toliko i pati
Ljudi su krivi što i smrt bira najbolje među njima
Tragedija je svuda prisutna gdje plemenitost strada
7. Početnu sliku u pjesmi nećemo tumačiti kao ustaljen pjesnički postupak
(slavenska antiteza). Pristupićemo joj kao izuzetno originalnom i neponovljivom
stvaralačkom elementu pjesme. Poetski prostor i predmetnost ponuđeni su čitaocu za
nadograđivanje pa valja prizvati i vidjeti daleku "zelenu goru" i sa njom široke vidike
slobodnog prostora. U tom zelenilu zaigraće pred očima čudesna arabeska, zagonetna
i oblikom i čistom bjelinom: "Al je snijeg, al su labudovi?" I to je već prvo poređenje
u pjesmi. Tu se istovremeno i slika i pita, splele su se objektivna i subjektivna
perspektiva i izazvana je nedoumica. Na taj način se nagovještava i niz daljih
nedoumica kojima će čitalac biti opsjednut, a i blagovremeno je ponuđena draž
epskolirskog kazivanja. Tako se razvija kod čitaoca radoznalist za umjetnički svijet
koji će se pjesmom tvoriti.
Prostranstvo, široki vidici i prisustvo dražesna bjeline u slobodnoj prirodi – sve to
smijera ka pobuđivanju duhovne širine i slobode sa kojom valja ići u svijet pjesme.
Bez prostranih duhovnih vidika i moralne čistote ne mogu se potpuno doživljeti i
ispravno shvatiti postupci i sudbine likova u baladi. Sa prostornog predjela odmah se
ide na složene misaone vidike i sebične postupke Hasanage, sa otvorenog prostora
pristupa se zatvorenom i stiješnjenom( šator, dom, kula, uski pendžeri), od slobode
prirode pogled se usmjerava na ropski položaj Hasanaginice, doživljaj blistave bjeline
nagovještava nevinu žtrvu i bolne sumrake u domovima.
Završni dio (5):
Ponoviti:
1. Koju bismo poruke trebali«poslati» Hasanaginici da nas može čuti?
2. Zašto je balada?
Domaći zadatak: Pripremi se za analizu ritma i stila pjesme za naredni čas.
Na kraju ocijeniti aktivnije đake.

6. Koliko čovjek voli, toliko i pati
Ljudi su krivi što i smrt bira najbolje među njima
Tragedija je svuda prisutna gdje plemenitost strada
7. Početnu sliku u pjesmi nećemo tumačiti kao ustaljen pjesnički postupak
(slavenska antiteza). Pristupićemo joj kao izuzetno originalnom i neponovljivom
stvaralačkom elementu pjesme. Poetski prostor i predmetnost ponuđeni su čitaocu za
nadograđivanje pa valja prizvati i vidjeti daleku "zelenu goru" i sa njom široke vidike
slobodnog prostora. U tom zelenilu zaigraće pred očima čudesna arabeska, zagonetna
i oblikom i čistom bjelinom: "Al je snijeg, al su labudovi?" I to je već prvo poređenje
u pjesmi. Tu se istovremeno i slika i pita, splele su se objektivna i subjektivna
perspektiva i izazvana je nedoumica. Na taj način se nagovještava i niz daljih
nedoumica kojima će čitalac biti opsjednut, a i blagovremeno je ponuđena draž
epskolirskog kazivanja. Tako se razvija kod čitaoca radoznalist za umjetnički svijet
koji će se pjesmom tvoriti.
Prostranstvo, široki vidici i prisustvo dražesna bjeline u slobodnoj prirodi – sve to
smijera ka pobuđivanju duhovne širine i slobode sa kojom valja ići u svijet pjesme.
Bez prostranih duhovnih vidika i moralne čistote ne mogu se potpuno doživljeti i
ispravno shvatiti postupci i sudbine likova u baladi. Sa prostornog predjela odmah se
ide na složene misaone vidike i sebične postupke Hasanage, sa otvorenog prostora
pristupa se zatvorenom i stiješnjenom( šator, dom, kula, uski pendžeri), od slobode
prirode pogled se usmjerava na ropski položaj Hasanaginice, doživljaj blistave bjeline
nagovještava nevinu žtrvu i bolne sumrake u domovima.
Završni dio (5):
Ponoviti:
1. Koju bismo poruke trebali«poslati» Hasanaginici da nas može čuti?
2. Zašto je balada?
Domaći zadatak: Pripremi se za analizu ritma i stila pjesme za naredni čas.
Na kraju ocijeniti aktivnije đake.