2. Mnoge stare karte kazuje da je od davnina bilo ovdje, kao
ljudsko naselje, rimsko odmorište i hrvatsko župsko središte.
Postoje izvori, ljetopisi i predaja davnine, postoji priča o mjestu
pod suncem, njegovim ljudima i ljubavi prema domovini.
Postoji R o v i š ć e , svjedok vremena i znamen davnine.
6. Na prirodnim pravcima od Bilogore prema
Kalniku i Medvednici, sa svojim rječicama i
blagom, prvim se ljudima Rovišće činilo kao
savršeno mjesto pod suncem.
7. Kad šire
područje oko
nas pogledamo
iz kozmičke
perspektive, ne
treba biti vidovit
pa otkriti, što je
to posebno i
rajsko baš ovdje,
da ga naši stari
prigrle kao svoj
svijet.
8. Teško je pojmiti jesu li drevni ljudi odabrali ovo mjesto
ili je ono samo biralo svoje prve ljude.
10. Smrt je bila uz njih kao žubor uz male rijeke.
Smrt je birala hrabre, najhrabrije… da ih slave i pamte
kao plemenske junake.
11. Čovjek je najprije duhom, a onda snagom mišice i oštrice
svladavao snažnije i surovije od sebe.
12. Život nije mogao biti lak, ali je mogao biti lijep, u predasima između
vječne borbe. Surovo okruženje tražilo je od čovjeka da napregne sve
svoje duhovne i tjelesne granice, da traga, uči, otkriva, podiže, raste i
oduhovljuje svoj svijet.
13. Pretpovijesno
i antičko doba
• Osnovna osobina tadašnjeg stanovanja je život u utvrđenim
gradinama na uzvišenjima, a za potrebe ekstenzivnog
stočarenja koristili su velike pašnjačke, šikaraste i šumske
prostore. Podravska nizina je zbog velike močvarnosti i
brojnih prašuma bila nepogodnija za iskorištavanje tako da
su Kalnik, Bilogora i viši dijelovi ravnice predstavljali
prvobitnu zonu naseljavanja. Brojna prapovijesna
arheološka nalazišta dokazi su o ranoj naseljenosti ovog
područja. Sva ta nalazišta nalaze se uz vodotoke i izvore
pitke vode. Najstarije nalazište je u Gornjim Brezovljanima
kod Svetoga Ivana Žabna. Već u to doba putevi iz Podravine
vodili su preko rovišćanskog područja. Na prijelazu iz
brončanog u željezno doba ovdje je živjelo Ilirsko pleme
Jasi.
14. Rimljani donose
procvat
• Antičko razdoblje ( 1. do 5. stoljeće ) označilo je gospodarski preobražaj
ne samo za ovaj kraj. Arheološki dokazi o životu u ovom razdoblju su
siromašniji. Rimljani izgrađuju mrežu cesta, a cesta Poetovia - Mursa
prolazila je kontaktnim područjem dravske nizine i Bilogore. Još i danas
mogu se u proljeće vidjeti obrisi rimske ceste. Dolazi do romanizacije i
izgradnje mreže gradova. Pretpostavlja se da je kod Rovišća bila postaja
sa skladištem, trgovištem i kovačnicom. Stanovništvo se bavilo
ratarstvom i stočarstvom, uzgajalo se voće i povrće, Rimljani su donjeli i
vinovu lozu u ove krajeve. Dakle, dolazi do intenzivnog iskorištavanja
povoljnih predjela za ratarstvo. U 3 stoljeću stanovništvo prima
kršćansvo. U vrijeme kasnog rimskog carstva dolazi do reorganizacije i
ovo područje je cijelo pripalo pod Panoniu Saviu. Već u 2. stoljeću počeli
su prvi prodori barbara, a u 3. i 4. stoljeću dolaze Goti i Huni.
15. Rimska villa rustica
• Pretpostavlja se
da ih je bilo
nekoliko na ovom
području. Tragovi
jedne pronađeni
su u Malom Križu.
16. Pad Rimskog Carstva
• Provale Vandala, Huna, Vizigota i Germana dovele su 476. g.
do pada Rimskog Carstva. Time je ovaj prostor ostao otvoren
za rijeku naroda koja je dolazila sa istoka.
17. Dolazak Hrvata
• U ranosrednjovjekovnom razdoblju
nakon propasti Zapadnog rimskog
carstva što se događalo na ovim
prostoru sve do 12. stoljeća
možemo samo nagađati, jer prvi
pisani dokumenti javljaju se tek od
12. stoljeća. Ovim područjem
prolazili su u 5. i 6. stoljeću Goti,
Gepidi, Langobardi. Prve skupine
Hrvata dolaze ovdje u 6. stoljeću
zajedno s Avarima.
18. Rovišće – upravna župa na
Kolomanovoj cesti
• Osnovna jedinica lokalne
samouprave Hrvata od
srednjeg vijeka bila je Župa
(Županija). Plemensko
ustrojstvo u srednjem vijeku
najuže je povezano s
područnom podjelom na
županije Svaka župa je bez
obzira na veličinu tvorila jednu
područnu jedinicu. Župe
dobivaju imena prema
rijekama, dolinama ili prema
utvrdama oko kojih se župa
razvijala. Na čelu župe bio je
župan koga je imenovao kralj.
19. Najstariji pisani tragovi o Rovišću
• Rovišće se prvi put spominje u sačuvanom
dokumentu iz 1232. godine. Tada je kralj
Slavonije herceg Koloman darovao posjed
Konjsku dvojici rovišćanaca, Dragi i Dragecu,
ocu i sinu. Dakle, Rovišće je već u 13. stoljeću
tvrđa-grad, čiji su stanovnici bili u kraljevoj
vojnoj službi. U povelji iz 1255. godine piše da
je u Rovišću 4. travnja po zapovijedi kralja Bele
IV. došao ban Stjepan kako bi utvrdio prava i
povlastice stanovnika. Dokumenti iz 1232.
godine spominju Rovišće kao župu ili županiju
koju čine slobodni ljudi, posebnih obveza za
vojnu službu jednog kralja ili regijske župe, te
kazuje da je posjed Konjska u Rovišćanskoj
župi.
20. Rovišćanska
župa
• Granica Rovišćanske župe protezala se na zapadu do potoka Velika, na sjeveru
do Bilogore i Gornje Komarice, na jugu do rijeke Česma, a istočna granica ide
rječicama: Bjelovacka i Dobrovita, a do naselja Bjelovara, Kupinovca i Jabučete.
Od godine 1270. do 1326. spominju se sela i posjedi u Rovišćanskoj župi: selo
Mačik (Machich) kod potoka Velike, posjed Erneuch na granici Rovišća i
Koprivnice, posjed Konjska, potok Velika, selo Klokočevac i pavlinski samostan
Streza (danas Pavlin Kloštar). Imena koja se spominju za naziv Rovišće u
dokumentima kroz povijest su: Riuche (1232. godine), Rewche (1289. godine),
Ryuche (1367. godine), Rewcze (1421. godine), Roycze (1441. godine),
Rowysche (1597. godine) i Rovische (1628. godine).
21. Stariji materijalni dokazi o
životu na ovim prostorima
pronađeni su u temeljima
crkve Sv. Križa na samom
sjeveru nekadašnje
Rovišćanske župe.
22. Osim romaničkih temelja crkve, otkrivene su i grobnice s
kostima starijim od 1000 godina. Analizom C14 ostataka
kostiju devastiranog ukopa ispod praga današnjeg ulaza
u sakristiju (13 ukopanih), utvrđena je starost na 994.-
1155. (vjerojatnost 68,2%) Riječ imaju arheolozi i
povjesničari.
23. Pokrštavanje Hrvata na ovim
prostorima
• Vrijeme će pokazati a struka
na znanstvenim osnovama
utvrditi, je li ovdje s
obzirom na sve izneseno,
doista bilo središte
pokrštavanja Hrvata na
ovim prostorima. I tko su
13 ukopanih, nad čijom
tajnom zastajemo.
• Do tada poštujmo njihov mir
i bitaka njihovih mir.
24. Sabori hrvatskog plemstva
• Koliko je nekada
Rovišće bilo važno
središte zbog
zemljopisnog položaja
vidi se i po tome što je
ovdje 1279., 1341. i
1475. godine održano
nekoliko sabora
slavonskog plemstva.
25. Kotar Rovišće
• Poslije ukinuća Rovišćanske
upravne župe, koje je proveo kralj
Sigismund Rovišće i dalje
zadržava određenu važnost.
Novouređena Križevačko-
rovišćanska županija, po
župansko sudskom zapisu osniva
se 1348. godine. U drugoj polovici
14. stoljeća Križevcima kao
županijskom sjedištu pridružila su
se područja Čazme, Grđevca,
Gorbonoka. Poslije 1391. godine
Rovišće se više ne spominje kao
županija, nego samo kao kotar.
26. Obitelj Držanić – rovišćanski
vlastelini
• Prvi poznati član ove obitelji je
bio Drž (Ders)
• Drž (Ders) je imao sina Nikolu, a
on Jurja
• Jurjev sin Martin je bio pouzdanik
bana (i jedno vrijeme palatina)
Detrika Bebeka
• Martin je bio i u kraljevoj službi te
je stekao posjede oko Kaposvára
u Ugarskoj
• 1389-1391. i 1394.-1397. bio
podban te župan Zagrebačke i
Križevačke županije, a 1392.
župan županije Temes u Ugarskoj
27. Martin Držanić
• Za zasluge u vojnim
pohodima od kralja
Žigmunda Luksemburškog
Martin Držanić je dobio
posjed Rovišće 1393. godine
• 1398. braća Žigmund i
Martin Držanić postaju
vlasnicima posjeda
Topolovec, a posjedovali su
i posjed oko potoka Velika,
dok je Martin držao i dio
posjeda Đurđevca
• 1413. obitelj Držanić je
preuzela vlastelinstvo
Gradišće u Požeškoj županiji
28. Uspon
Držanića
• Martin Držanić je 1398/99. bio kaštelan Kaloče u Ugarskoj
• 1398.-1402. vršio je službu vicepalatina, što je bila druga po
važnosti služba u državi iza kraljeve (prva je bila služba palatina)
• Na kraljevom dvoru je bio zapovjednik dvorske straže (1403.) i
stolnik (1404.-1406.)
• 1405. župan Šimeške (Somogy) županije
29. Smrt Martina
Držanića
• 1411. zabilježen kao jedan
od zapovjednika ugarsko-
hrvatske vojske koju je kralj
Žigmund posla u pomoć
opsjednutom Šibeniku
• U vojnom pohodu u Bosnu
1415. zarobili su ga
Osmanlije i odveli u
Osmansko Carstvo
• Umro je 31. listopada 1418.
• Njegove su posjede
naslijedili udovica Ana te
sinovi Juraj, Drž (Ders) i
Petar
30. Obitelj Držanić
do izumrća
• Stjepan Držanić (Držov sin) je 1490. bio jedan od zastupnika u saboru koji
je za kralja izabrao Vladislava II. Jagelovića
• Stjepanov sin Nikola je 1518.-1520. bio slavonski podban te župan
Zagrebačke i Križevačke županije
• 1543. posjedi Ivanova sina Vuka oko Topolovca se spominju u vezi s
osmanskim provalama
• On je 1554. bio zapovjednik i kapetan tvrđave Siget (bio je prethodnik
Nikole Zrinskog na toj dužnosti)
• Obitelj je u muškoj lozi izumrla prije 1628.
31. Rovišćanska tvrđa
•
U dokumentima kasnog srednjeg
vijeka kaže se da su Rovišćani
gradili tvrđu. Najezdom Turaka
tvrđa je narodu poslužila kao
sigurno utočište a na utvrđenom
prostoru moglo se smjestiti oko
50 kuća za stanovanje. U to
vrijeme razvija se obrt i trgovina,
te se održavaju veliki godišnji
sajmovi. Rovišće postaje
raskrižje putova Zagreb -
Virovitica, te Koprivnica - Čazma
- Sisak - Topusko - Bihać - Split.
32. Petar de Konzka
• Kralj Vladislav
Jagelović dodijelio je
1515. plemićki grb
Petru de Konzka i dao
mu pravo ubiranja
mostarine na svom
posjedu Selnica-Sent
Damankos.
33. Propast Szent-Damankosa
• 1522. Petar de
Konzka s narodom
napušta ognjišta
predaka i u
Hrvatskom zagorju
podiže novo naselje
Konjščinu sa crkvom
svetog Dominika.
34. Nije bilo bitke onog doba u kojoj nisu
sudjelovali plemići iz Rovišća
35. Sumrak starog Rovišća
• Od 1532. do 1538. godine
Turci pale i pljačkaju ove
krajeve i odvode mnogo
ljudi u tursko roblje.
Godine 1597. ponovno se
obnavlja tvrđa u Rovišću.
U vrijeme Vojne krajine
granice su stalne. Poslije
Karlovačkog mira 1699.
godine Rovišće kao
krajiška tvrđa gubi
važnost i postaje krajiško
selo u sastavu Križevačke
pukovnije.
36. Junaci i spasitelji Europe
• Od Krbavskog polja
1493., Mohačke bitke
1526., Sigetske bitke
1566. do Sisačke bitke
1593. hrvatski se vojnik
naučio nositi s turskom
najezdom. U tih 100
godina po cijenu vlastitog
uminuća slomio joj je
snagu i tako spasio
Europu.
78. Povratak u budućnost
• Rovišće je od 1871. godine bilo
u sastavu Općine Sv. Ivan Žabno
i kotara Križevci, a prvi put je
Općina Rovišće ustrojena kao
administrativno-upravna
jedinica od 1955. do 1962.
godine. Nakon prvih lokalnih
izbora u demokratskoj i
samostalnoj Hrvatskoj, 21.
travnja 1993. godine
konstituirano je Općinsko vijeće
nove Općine rovišće i taj dan se
slavi kao Dan Općine Rovišće.
79. Život se ovdje temelji
na vrijednostima koje
traju i opstoje
stoljećima.
Taj duh će krasiti
Rovišće i u stoljećima
pred nama.
