O slideshow foi denunciado.
Utilizamos seu perfil e dados de atividades no LinkedIn para personalizar e exibir anúncios mais relevantes. Altere suas preferências de anúncios quando desejar.

2. radionica - 04 - Definiranje ishoda učenja za nastavne jedinice (rad po grupama)

16.168 visualizações

Publicada em

Druga radionica pedagoškog tima, Đurđevac
Definiranje ishoda učenja za nastavne jedinice (rad po grupama)

  • Seja o primeiro a comentar

2. radionica - 04 - Definiranje ishoda učenja za nastavne jedinice (rad po grupama)

  1. 1. Definiranje obrazovnih postignuća ishoda učenja za nastavne cjeline i nastavne jedinice mr.sc. Slavko Petrinšak Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  2. 2. Sadržaj: 1. Što su ishodi učenja? 2. Kompetencije i ishodi učenja 3. Bloomova taksonomija 4. Radionica 2
  3. 3. Svrha radionice Definiranje ishoda učenja na razini predmeta, nastavne cjeline i nastavne jedinice 3
  4. 4. Očekivani ishodi učenja izlaganja Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni: • Opisati što podrazumijeva pojam ishoda učenja. • Diskutirati o Bloomovoj taksonomiji i ciljevima obrazovanja. • Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomoć za pisanje ishoda učenja na razini predmetnog kurikuluma, nastave cjeline i nastavnog sata. 4
  5. 5. Ishodi učenja Ishodi učenja su iskazi o tome što se očekuje da će učenik biti u mogućnosti raditi kao rezultat učenja (Jenkins and Unwin) Ishodi učenja su znanja, vještine i sposobnosti koje učenik može demonstrirati nakon završetka programa. •Ishodi učenja su iskazi kojima se definira što će studenti biti u mogućnosti raditi kao rezultat procesa poučavanja i učenja. Ishodi se najčešće izražavaju kao znanje, vještine, uvjerenja ili ili stavovi (American Association of Law Libraries) Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  6. 6. Veza između ishoda kompetencija i učenja Pod pojmom kompetencije podrazumijevaju se znanja, vještine i uvjerenja (stavovi) pomodu kojih je pojedinac osposobljen za izvršenje određenog posla. Ishodi (rezultati učenja) označavaju sve ono što se stječe učenjem, a to su kompetencije, koje se prikazuju kroz znanja i vještine, te pripadajudu samostalnost i odgovornost.
  7. 7. Veza između kompetencije, vještine i ishodi učenja KOMPETENCIJE OPĆE (generičke) STRUČNE** • sposobnost analize i sinteze • planiranje i priprema • sposobnost učenja • izvedba nastavnog sata • rješavanje problema • vođenje i tijek nastavnog sata • sposobnost primjene znanja u praksi • razredni ugođaj • briga za kvalitetu • disciplina • vještine upravljanja informacijama • ocjenjivanje uspješnosti • sposobnost za samostalni i timski rad • osvrt i prosudba vlastitog rada VJEŠTINE • izrada plana i programa • primjena nastavnih metoda • izrada nastavne pripreme • praćenje postignuća učenika • izrada ispitnih zadataka • kritički osvrt na rad **Temeljna nastavna umijeća (C. Kyriacou, 1995) Ishodi učenja pokazuju udio stečenih vještina i kompetencija studenta, a ocjenjivanje je način kojim se vrednuje kvaliteta tog udjela. 7
  8. 8. Razine definiranja ishoda učenja P L A N I R A N J E IU proizlaze iz svrhe i ciljeva ŠKOLSKI KURIKULUM školskog kurikuluma, upuduju na željene opde i stručne kompetencije PREDMETNI KURIKULUM IU proizlaze iz ciljeva predmetnog kurikuluma, upuduju na željene opde i stručne kompetencije PODRUČJA – CJELINE PREDMETNOG KURIKULUMA PROCES UČENJA NEPOSREDNA NASTAVA NASTAVNI SAT IU proizlaze iz ciljeva nastavne cjeline, upuduju na željene opde i stručne kompetencije R E A L I Z A C I J A IU postupci koji se kroz definirane zadatke mogu mjeriti i ocjenjivati prema zadanom kriteriju 8
  9. 9. Proces planiranja predmetnog kurikuluma Ciljevi predmetnog kurikuluma Definiranje ishoda učenja Izbor kompetencija Evaluacija uspješnosti Nastavni sadržaji Nastavne metode Postupci procjene znanja Proces planiranja predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima učenja 9
  10. 10. Bloomova taksonomija • Benjamin Bloom (1913-1999) • Promatrao je učenje kao proces nadogradnje prethodnih znanja u cilju razvoja složenijih razina razumijevanja. • Proveo je istraživanje – razvoj klasifikacije razine ponašanja razmišljanja u procesu učenja. • Radio na definiranju razina razmišljanja od najjednostavnijeg pozivanja činjenica na najnižoj razini do evaluacije na najvišoj razini. • Izradio taksonomiju obrazovnih ciljeva za psihomotoričko područje
  11. 11. Kako napisati ishode učenja? Najčešde polazište za definiranje obrazovnih ciljeve, ishoda učenja i zadataka zasniva se na Bloomovoj taksonomiji prema kojoj se razine postignuda dijele u tri područja (kategorije): • kognitivno (područje znanja i razumijevanja) • psihomotoričko (područje vještina – umijeća) • afektivno (područje stavova i uvjerenja) • Svako područje sistematizirano je od niže ka višoj razini usvojenosti znanja. • Svaka razina pojedine kategorije sadrži aktivne glagole koji se koriste za definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda učenja na osnovu kojih učenik iskazuje usvojena znanja, vještine i stavove.
  12. 12. Kognitivno područje (znanje i razumijevanje) Prihvatljiva društvena razina je razina primjene
  13. 13. Psihomotoričko područje (vještine i umijeća) Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije
  14. 14. Afektivno područje (stavovi i uvjerenja) Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti
  15. 15. Značaj aktivnih glagola precizni glagoli neprecizni glagoli analizirati opisati definirati napraviti usporediti razlikovati argumentirati znati razumjeti cijeniti zapamtiti upoznati naučiti osvijestiti
  16. 16. Algoritam pisanja ishoda učenja • • • • • • • ishodi učenja predmeta trebaju proizlaziti iz ciljeva iskazanih na razini predmeta ishodi učenja iskazuju se uvijek u pisanom obliku polazište za izradu ishoda učenja su jasno definirane opde i stručne kompetencije optimalno za predmet treba definirati 4 do 8 ishoda učenja početak rečenice kojom definiramo ishoda treba započeti frazom: "Nakon uspješno završenog predmeta učenik de:... ili ... : "Nakon uspješno završene teme učenik de:” drugi dio rečenice odnosi se na prihvatljivu razinu postignuda koja se iskazuje aktivnim glagolom prema Bloomovoj taksonomiji. ovako napisani ishodi osnovno su polazište za definiranje mjerila kojima de se izvršiti rangiranje prihvatljive razine postignuda ocjenom od 2 do 5 (obrazovni standard)
  17. 17. Kontrolna lista za pisanje ishoda učenja • Jesam li započeo svaki ishod aktivnim glagolom? • Izbjegavam li glagole kao što su znati, razumjeti, učiti, biti upoznat s, biti izložen, biti svjestan ? • Jesam li uključio ishode učenja sukladno razinama Bloomove taksonomije? • Jesu li moji ishodi učenja mjerljivi? • Da li su svi ishodi u skladu s ciljevima i sadržajem kolegija? • Jesam li koristio samo jedan glagol po ishodu u učenja?
  18. 18. Definiranje ishoda za učenike Sastavnica dobro definiranog ishoda učenja treba sadržavati: • Postupak (čin) – opis zadatka kojemu težimo izražen radnim glagolom (Bloom). • Sadržaj – specificira predmet, temu prema kojem treba izvršiti čin • Kriterij koji definira prihvatljivu razinu učinka očekivanu od učenika koju je mogude mjeriti i ocjenjivati.
  19. 19. Radionica Definiranje ishoda učenja za nastavne cjeline i nastavne jedinice projekta po definiranim ciklusima (modulima) Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
  20. 20. Tijek radionice 1/3 1. Uvod u tematiku. 2. Samostalno definiranje ishoda učenja za nastavnu cjelinu po modulima (svaki član grupe definira ishode za jednu cjelinu modula – informacije, komunikacija...). 3. Pojedinačno izlaganje čitanje ishoda. 4. Analiza i objedinjavanje ishoda unutar grupe. 5. Međusobno izlaganje ishoda za cjelinu sve grupe.
  21. 21. Tijek radionice 2/3 1. Izlaganje ishoda pojedine grupe ostalim grupama. 2. Analiza i objedinjavanje ciljeva za sve grupe.
  22. 22. Tijek radionice 3/3 1. Uvod u tematiku. 2. Samostalno definiranje ishoda učenja za nastavne jedinice po modulima (svaki član grupe definira ishode za jednu nastavnu jedinicu). 3. Pojedinačno izlaganje čitanje ishoda. 4. Analiza i objedinjavanje ishoda nastavne jedinice unutar grupe. 5. Međusobno izlaganje ishoda za cjelinu sve grupe.
  23. 23. Zahvaljujem na suradnji! Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

×