SlideShare a Scribd company logo
1 of 21
FIZIOLOGIJA
kardiovaskularnog sistema
Uopšte o kretanju krvi
 Kretanje

krvi u sistemu krvnih sudova naziva
se krvotok.Sistem krvinih sudova je zatvoreni
sistem,koji se, počevši od velikih arterijskih
sudova koji polaze iz srca, rasipa u sve sitnije
grane do kapilara,koji se na periferiji i ka srcu
stapaju ponovo u sve veće grane-vene,koje
se krupnim venskim sudovima ulivaju u srce.
 Kardiovaskularni

sistem je transportni sistem

tela.
Srce predstavlja šuplji mišićni organ, koji ima
ulogu pumpe, jer se ritmički kontrahuje što
izaziva neprekidno, tj. kontinuirano kretanje
krvi u dva kruga ili krvotoka.
Razlikuju se veliki i mali krvotok.
SRCE KAO PUMPA
 Srce

je pumpa koja omogućava cirkulaciju
krvi u organizmu.U stavari srce je sačinjeno
iz dve pumpe.Jedna je leva strana srca,koja
pumpa krv iz pluća do tkiva, a druga je desna
strana srca koja pumpa krv koja se vraća iz
tkiva u pluća.
 Svaka strana srca sadrzi dva odeljka
pretkomoru i komoru.
SRČANI CIKLUS
 Srčani

ciklus se sastoji iz dve faze, faze
kontrakcije srca, koja se naziva sistola i faze
dekontrkcije srca, koja se naziva dijastola.
 Za vreme sistole krv se iz srca pumpa, a za
vreme dijastole krv pritiče i srce.
 Trajanje jedne sistole i jedne dijastole čini
srčani ciklus.
 Jedan srčani ciklus traje oko 0,8 s .
VALVULE SRCA
 Svaka

komora ima valvule na ulaznom i na
izlaznom otvoru.
 Valvule srca su takve strukture da dopuštaju
kretanje krvi samo u jednom pravcu.
Mehaničke, zvučne i električne
pojave koje prate rad srca
 Mehaničke

pojave se javljaju usled
kontrakcije i dekontrakcije srca i ogledaju se
u promeni oblika, konzistencije i polozaja
srca u grudnoj duplji.
 Javljaju se četiri srčana tona, od kojih su
najvazniji prvi srčani ton, ili sistolni , i drugi
srčani ton, ili dijastolni.
 Elektične pojave srca ogledaju se u stvaranju
električnih impulsa.
SRČANI MIŠIĆ




Srce kuca zato što se sastoji iz mišićnog tkiva.Sve
srčane ćelije imaju osobinu ritmičnosti, tj.
naizmenično se kontrahuju i dekontrahuju.
Srcane ćelije takodje imaju svojstvo sprovodjenja
razdrazenja.
AUTOMATIZAM SRCA
 Pod

automatizmom srca podrazumeva se
sposobnost srca da se kontrahuje pod
dejstvom impulsa koji se stvaraju u
njemu.Impulsi u srcu stvarjuse u tzv.
Automatskom sistemu srca koji se sastoji iz:
sinoatrijalni ili A-S čvor, A-V čvor, A-V snop
leva i desna grana Hisovog snopa i
Purkinjeove ćelije.
Stvaranje i sprovođenje
nadrazaja (razdrazenja) u srcu


Nadrazaji za rad srca stvaraju se normalno u S-A čvoru.S-A čvor
je predvodnik rada srca i učestalosti stvaranja impulsa u ovom
čvoru određuje frekvenciju rada srca.Posle svakog impulsa koji
se iz S-A čvora rasprostire po čitavom srcu, nastaje jedna srčana
kontrakcija.Iz S-A čvora impulsi se šire putem muskulature
pretkomora do druge grupe ćelija koja se nalazi na granici
pretkomora i komorai čini tzv. Atrioventrikularni čvor ili tzv. A-V
čvor.Od A-V čvora nastavlja se na sledeći deo sprovodnog
sistema, koji se zove A-V snop i koji se grana u dve grane, u levu
i desnu granu Hisovog snopa.Od njega ide do završnog dela
sprovodnog sistema koji šine Purkinjeove ćelije, koje su u
kontaktu sa mišićnim vlaknima komora i putem njih se
razdrazenje prenosi na čitavu muskulaturu komora.
REGULACIJA RADA SRCA






Regulacija rada srca je
trojaka:
Autoregulacija
Nervna regulacija
Humoralna regulacija ili
krvna regulacija
KRETANJE KRVI U SISTEMU
KRVNIH SUDOVA
 KONTINUIRANI

TOK KRVI
 Krv se iz komora ispumpava ritmički samo za
vreme sistole.Medjutim, kroz krvne sudove
krv teče kontinuirano, tj. neisprekidano.
KRVNI PRITISAK


Krvni pritisak je pritisak
krvi na zidove krvnih
sudova.On nastaje
radom srca a odrazava
ga otpor kretanju
krvi.Ukoliko je brzina
kretanja čestica krvi
veća, utoliko je i krvni
pritisak veći.
PULS


Puls je periferni odraz rada srca.Razlikuju se dve
vrste pulsa:arterijski i venski puls.Veći značaj u
svakodnevnoj kliničkoj praksi ima arterijski puls.
KRETANJE KRVI U VENAMA
 Venama

se krv transportuje od periferije
prema srcu i zato se naziva povratna
cirkulacija.Krv se u venama kreće sporo,a
faktori koji izazivaju kretanje krvi su:
 Rad srca
 Usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša
 Kontrakcija skletne muskulature
 Venski zalisci
REGULACIJA CIRKULACIJE
U

organizmu čoveka su veoma razvijeni
mehanizmi koji regulišu cirkulaciju.Regulacija
cirkulacije moze biti:
 Autoregulacija
 Nervna regulacija
 Humoralna regulacija ili regulacija krvlju
 Autoregulacija

cirkulacije se odvija u
pojedinim tkivima i sastoji se u tome da se
snabdevanje pojedinih tkiva krvlju reguliše
prema potrebama tkiva za kiseonikom.
 Nervna regulacija cirkulacije odvija se na taj
način što nervi utiču na širinu krvnih sudova.
Fiziologija kardiovaskularnog sistema

More Related Content

What's hot (20)

SRCE
SRCE SRCE
SRCE
 
Srce
SrceSrce
Srce
 
Srce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudoviSrce, krvni i limfni sudovi
Srce, krvni i limfni sudovi
 
Funkcionalna anatomija srca
Funkcionalna anatomija srcaFunkcionalna anatomija srca
Funkcionalna anatomija srca
 
Aorta I deo
Aorta I deoAorta I deo
Aorta I deo
 
Srce
SrceSrce
Srce
 
Tkiva
Tkiva Tkiva
Tkiva
 
Vegetativni nervni sistem
Vegetativni nervni sistemVegetativni nervni sistem
Vegetativni nervni sistem
 
Arterije
ArterijeArterije
Arterije
 
Sastav krvi
Sastav krviSastav krvi
Sastav krvi
 
Sistem organa za izlucivanje
Sistem organa za izlucivanjeSistem organa za izlucivanje
Sistem organa za izlucivanje
 
Aorta drugi deo
Aorta    drugi deoAorta    drugi deo
Aorta drugi deo
 
Kičmena moždina
Kičmena moždinaKičmena moždina
Kičmena moždina
 
Endokrini sistem ,anatomija i fiziologija
Endokrini  sistem ,anatomija i fiziologijaEndokrini  sistem ,anatomija i fiziologija
Endokrini sistem ,anatomija i fiziologija
 
Periferni nervni sistem
Periferni nervni sistemPeriferni nervni sistem
Periferni nervni sistem
 
Srce i krvotok
Srce i krvotokSrce i krvotok
Srce i krvotok
 
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 ANATOMIJA URINARNI SISTEM ANATOMIJA URINARNI SISTEM
ANATOMIJA URINARNI SISTEM
 
Krv
KrvKrv
Krv
 
Sistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulacijuSistem organa za cirkulaciju
Sistem organa za cirkulaciju
 
Centralni nervni sistem
Centralni nervni sistemCentralni nervni sistem
Centralni nervni sistem
 

Viewers also liked

Viewers also liked (7)

HTA
HTAHTA
HTA
 
Semundja e hipertensionit
Semundja e hipertensionitSemundja e hipertensionit
Semundja e hipertensionit
 
Hipertensioni
Hipertensioni Hipertensioni
Hipertensioni
 
Arterijska hipertenzija
Arterijska hipertenzijaArterijska hipertenzija
Arterijska hipertenzija
 
Srce (cor)
Srce (cor)Srce (cor)
Srce (cor)
 
Srce (Heart)
Srce (Heart)Srce (Heart)
Srce (Heart)
 
(2012-12-12) HIPERTENSION ARTERIAL (PPT)
(2012-12-12) HIPERTENSION ARTERIAL (PPT)(2012-12-12) HIPERTENSION ARTERIAL (PPT)
(2012-12-12) HIPERTENSION ARTERIAL (PPT)
 

Similar to Fiziologija kardiovaskularnog sistema

Srcekodsisara2 131030074609-phpapp02 (1)
Srcekodsisara2 131030074609-phpapp02 (1)Srcekodsisara2 131030074609-phpapp02 (1)
Srcekodsisara2 131030074609-phpapp02 (1)Natasa Spasic
 
Andrijana nikolic i5 srce
Andrijana nikolic i5 srceAndrijana nikolic i5 srce
Andrijana nikolic i5 srceBiljana Ilic
 
Andrijana nikolic i5 srce
Andrijana nikolic i5 srceAndrijana nikolic i5 srce
Andrijana nikolic i5 srceBiljana Ilic
 
Kardio - respiratorne sinergije pri radu
Kardio - respiratorne sinergije pri raduKardio - respiratorne sinergije pri radu
Kardio - respiratorne sinergije pri raduJohan244492
 

Similar to Fiziologija kardiovaskularnog sistema (8)

Srcekodsisara2 131030074609-phpapp02 (1)
Srcekodsisara2 131030074609-phpapp02 (1)Srcekodsisara2 131030074609-phpapp02 (1)
Srcekodsisara2 131030074609-phpapp02 (1)
 
Srce kod sisara
Srce kod sisaraSrce kod sisara
Srce kod sisara
 
Andrijana nikolic i5 srce
Andrijana nikolic i5 srceAndrijana nikolic i5 srce
Andrijana nikolic i5 srce
 
Andrijana nikolic i5 srce
Andrijana nikolic i5 srceAndrijana nikolic i5 srce
Andrijana nikolic i5 srce
 
Srce (cor)
Srce (cor) Srce (cor)
Srce (cor)
 
circulation
circulationcirculation
circulation
 
Mozdano stablo
Mozdano stabloMozdano stablo
Mozdano stablo
 
Kardio - respiratorne sinergije pri radu
Kardio - respiratorne sinergije pri raduKardio - respiratorne sinergije pri radu
Kardio - respiratorne sinergije pri radu
 

Fiziologija kardiovaskularnog sistema

  • 2. Uopšte o kretanju krvi  Kretanje krvi u sistemu krvnih sudova naziva se krvotok.Sistem krvinih sudova je zatvoreni sistem,koji se, počevši od velikih arterijskih sudova koji polaze iz srca, rasipa u sve sitnije grane do kapilara,koji se na periferiji i ka srcu stapaju ponovo u sve veće grane-vene,koje se krupnim venskim sudovima ulivaju u srce.
  • 3.  Kardiovaskularni sistem je transportni sistem tela. Srce predstavlja šuplji mišićni organ, koji ima ulogu pumpe, jer se ritmički kontrahuje što izaziva neprekidno, tj. kontinuirano kretanje krvi u dva kruga ili krvotoka. Razlikuju se veliki i mali krvotok.
  • 4.
  • 5. SRCE KAO PUMPA  Srce je pumpa koja omogućava cirkulaciju krvi u organizmu.U stavari srce je sačinjeno iz dve pumpe.Jedna je leva strana srca,koja pumpa krv iz pluća do tkiva, a druga je desna strana srca koja pumpa krv koja se vraća iz tkiva u pluća.  Svaka strana srca sadrzi dva odeljka pretkomoru i komoru.
  • 6. SRČANI CIKLUS  Srčani ciklus se sastoji iz dve faze, faze kontrakcije srca, koja se naziva sistola i faze dekontrkcije srca, koja se naziva dijastola.  Za vreme sistole krv se iz srca pumpa, a za vreme dijastole krv pritiče i srce.  Trajanje jedne sistole i jedne dijastole čini srčani ciklus.  Jedan srčani ciklus traje oko 0,8 s .
  • 7.
  • 8. VALVULE SRCA  Svaka komora ima valvule na ulaznom i na izlaznom otvoru.  Valvule srca su takve strukture da dopuštaju kretanje krvi samo u jednom pravcu.
  • 9.
  • 10. Mehaničke, zvučne i električne pojave koje prate rad srca  Mehaničke pojave se javljaju usled kontrakcije i dekontrakcije srca i ogledaju se u promeni oblika, konzistencije i polozaja srca u grudnoj duplji.  Javljaju se četiri srčana tona, od kojih su najvazniji prvi srčani ton, ili sistolni , i drugi srčani ton, ili dijastolni.  Elektične pojave srca ogledaju se u stvaranju električnih impulsa.
  • 11. SRČANI MIŠIĆ   Srce kuca zato što se sastoji iz mišićnog tkiva.Sve srčane ćelije imaju osobinu ritmičnosti, tj. naizmenično se kontrahuju i dekontrahuju. Srcane ćelije takodje imaju svojstvo sprovodjenja razdrazenja.
  • 12. AUTOMATIZAM SRCA  Pod automatizmom srca podrazumeva se sposobnost srca da se kontrahuje pod dejstvom impulsa koji se stvaraju u njemu.Impulsi u srcu stvarjuse u tzv. Automatskom sistemu srca koji se sastoji iz: sinoatrijalni ili A-S čvor, A-V čvor, A-V snop leva i desna grana Hisovog snopa i Purkinjeove ćelije.
  • 13. Stvaranje i sprovođenje nadrazaja (razdrazenja) u srcu  Nadrazaji za rad srca stvaraju se normalno u S-A čvoru.S-A čvor je predvodnik rada srca i učestalosti stvaranja impulsa u ovom čvoru određuje frekvenciju rada srca.Posle svakog impulsa koji se iz S-A čvora rasprostire po čitavom srcu, nastaje jedna srčana kontrakcija.Iz S-A čvora impulsi se šire putem muskulature pretkomora do druge grupe ćelija koja se nalazi na granici pretkomora i komorai čini tzv. Atrioventrikularni čvor ili tzv. A-V čvor.Od A-V čvora nastavlja se na sledeći deo sprovodnog sistema, koji se zove A-V snop i koji se grana u dve grane, u levu i desnu granu Hisovog snopa.Od njega ide do završnog dela sprovodnog sistema koji šine Purkinjeove ćelije, koje su u kontaktu sa mišićnim vlaknima komora i putem njih se razdrazenje prenosi na čitavu muskulaturu komora.
  • 14. REGULACIJA RADA SRCA     Regulacija rada srca je trojaka: Autoregulacija Nervna regulacija Humoralna regulacija ili krvna regulacija
  • 15. KRETANJE KRVI U SISTEMU KRVNIH SUDOVA  KONTINUIRANI TOK KRVI  Krv se iz komora ispumpava ritmički samo za vreme sistole.Medjutim, kroz krvne sudove krv teče kontinuirano, tj. neisprekidano.
  • 16. KRVNI PRITISAK  Krvni pritisak je pritisak krvi na zidove krvnih sudova.On nastaje radom srca a odrazava ga otpor kretanju krvi.Ukoliko je brzina kretanja čestica krvi veća, utoliko je i krvni pritisak veći.
  • 17. PULS  Puls je periferni odraz rada srca.Razlikuju se dve vrste pulsa:arterijski i venski puls.Veći značaj u svakodnevnoj kliničkoj praksi ima arterijski puls.
  • 18. KRETANJE KRVI U VENAMA  Venama se krv transportuje od periferije prema srcu i zato se naziva povratna cirkulacija.Krv se u venama kreće sporo,a faktori koji izazivaju kretanje krvi su:  Rad srca  Usisavajuće dejstvo srca i grudnog koša  Kontrakcija skletne muskulature  Venski zalisci
  • 19. REGULACIJA CIRKULACIJE U organizmu čoveka su veoma razvijeni mehanizmi koji regulišu cirkulaciju.Regulacija cirkulacije moze biti:  Autoregulacija  Nervna regulacija  Humoralna regulacija ili regulacija krvlju
  • 20.  Autoregulacija cirkulacije se odvija u pojedinim tkivima i sastoji se u tome da se snabdevanje pojedinih tkiva krvlju reguliše prema potrebama tkiva za kiseonikom.  Nervna regulacija cirkulacije odvija se na taj način što nervi utiču na širinu krvnih sudova.