SlideShare a Scribd company logo
1 of 31
VREDNOVANJE I
SAMOVREDNOVANJE
DEMOKRATSKE ŠKOLEDEMOKRATSKE ŠKOLE
Sarajevo, 14.-15.02.2015.
Svrha i cilj inicijative
U koje svrhe nam je potrebno da procijenimo demokratičnost škole?
Naš konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve i omogućiti učenje
demokratskih koncepata i vježbanje demokratskih vještina u praksi.
Kulturne norme poboljšanja škole:
1. ZAJEDNIČKI CILJEVI ZNAMO KAMO IDEMO
2. ODGOVORNOST ZA USPJEH MORAMO USPJETI
3. KOLEGIJALNOST ZAJEDNO NA TOME RADIMO
4. STALNO POBOLJŠAVANJE MOŽEMO BITI BOLJI
5. CJELOŽIVOTNO UČENJE UČENJE JE ZA SVAKOGA
6. PREUZIMANJE RIZIKA UČIMO POKUŠAVAJUĆI NEŠTO NOVO
7. POTPORA NEKOME UVIJEK TREBA POMOĆ
8. UZAJAMNO POŠTOVANJE SVAKO IMA NEŠTO ZA PONUDITI
9. OTVORENOST MOŽEMO RAZGOVARATI O NAŠIM RAZLIKAMA
10. SLAVLJE I HUMOR DOBRO SE OSJEĆAMO
ŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZEŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZE
ŠKOLA
PRIKUPLJANJE PODATAKA
ODLUČIVANJEOBRADA
INTERPRETACIJA DISEMINACIJA
Samovrednovanje i vanjsko vredovanje su
dva aspekta koja trebaju pridonijeti
konsolidaciji sistema osiguranja kvalitete
kako bi se doprinijelo stalnom poboljšanju
obrazovne ponude škole.
U koje svrhe nam je potrebno
poboljšanje škole?
Konačni cilj je učinkovitije postići
obrazovne ciljeve!
SAMOVREDNOVANJE ŠKOLESAMOVREDNOVANJE ŠKOLE
samoevaluacija
samoplaniranje i
samorazvoj
međunarodni / europski /
nacionalni standardi / kriteriji
potrebe i interesi lokalne zajednice
ustanova /
organizacija
PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN
NA ŠKOLI
PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN
NA ŠKOLI
PREDPLANIRANJEPREDPLANIRANJE
- informirati - motivirati
- anticipirati i - umanjiti prijetnje
PLANIRANJEPLANIRANJE
- prepoznati razloge - prepoznati teme za vrednovanje
- odrediti prioritetne teme - fokusirati vrednovanje
- odlučiti o publici - prepoznati ograničenja
DOBIVANJE INFORMACIJADOBIVANJE INFORMACIJA
- napraviti instrumente za prikupljanje podataka
- obraditi podatke - formulirati komentare i preporuke
UPOTREBA INFORMACIJAUPOTREBA INFORMACIJA
- oblikovati prosudbe - odlučiti
- izvijestiti - provesti odluke
- nadzirati tekuću provedbu
SAMOVREDNOVANJE ŠKOLESAMOVREDNOVANJE ŠKOLE
Samovrednovanje nije cilj za sebe. Temeljni cilj je pridonijeti stalnom poboljšanju kvalitete
škola (svake škole) i postići obrazovne ciljeve koje slijedi svaka škola unutar općenijiteg
referentnog okvira koji predstavljaju nacionalne obrazovne politike.
Neke europske zemlje postupno se odmiču od sistema vanjskog vrednovanja škola ka
uspostavi sistema osiguranja kvalitete u kojemu vanjsko vrednovanje mijenja svoju kontrolnu
funkciju u funkciju potpore aktivnostima samovrednovanja škole.
U ovom postupnom pomaku perspektive, čak i samovrednovanje nalazi, ili može naći, novo
svrstavanje unutar sistema u kojem:
• Škole postaju temeljna obrazovna jedinica za osiguranje značajki kvalitete sistema.
• Škole dobivaju nužnu potporu za izradu nacrta i provedbu vlastitih planova razvoja i
poboljšanja.
• Definicija ciljeva obrazovnog sistema izravno uključuje škole.
• Škole su opskrbljene nužnim metodološkim alatima za samovrednovanje i učinkovitom
potporom za njegovu provedbu.
• Profesionalno usavršavanja nastavnika se posebice referira na potrebe utvrđene na razini
škole i s pogledom na profesionalno usavršavanje utemeljeno na školi koje uzima u obzir i
potrebu izgraditi nužno znanje i vještine za provedbu samovrednovanja.
• Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole
• Indikator br. 2: Kurikulum
• Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja
• Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje
• Indikator br. 5: Klima u razredu i školi
• Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole
• Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost
nastavnika
• Indikator br. 8: Resursi
• Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom
zajednicom
• Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim
organizacijama i istraživačkim
institucijama
PRIMJER OSIGURANJA KVALITETAPRIMJER OSIGURANJA KVALITETA
OSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJAOSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJA
Pripremni koraci u samovrednovanju:
FILOZOFIJA
Mora se prihvatiti sljedeće:
- Žarište mora biti na učenju i na nastavi
- Povratna informacija je odlučujuća za
stalno poboljšanje
- Ljudi su posvećeni onomu u čemu se
dragovoljno aktivirali
- Suvisla promjena i razvoj dolaze iznutra
DOKAZ
Informacije potrebne za mjerenje uspješnosti:
- Odlučite kakvu informaciju trebate –
dvije vrste:
- Kvantitativne - Objektivne, opći trendovi
- Kvalitativne – Subjektivne, detaljna
informacija
- Odlučite kako prikupiti informacije
KRITERIJI
- Izjave kakve bi stvari trebali biti koje se
koriste kao mjera uspješnosti.
- Kriteriji uspješnosti utvrđuju vezu
između informacija o tome kakve bi
stvari trebale biti i informacija kakve
stvari jesu. Kriteriji su katkada znani
kao pokazatelji.
POSTUPCI
Utvrđuju se fokusiranjem na sljedeće:
- Ciljevi – Za koga je to? Što time dobivaju
učenici / nastavnici?
- Ozračje – Uključiti samovrednovanje u
akcijske planove. Promislite o nalazima.
Osigurajte praćenje.
- Tajnost – Zajamčite ju. Samovrednovanje
se ne fokusira na pojedince.
- Rezultati su samo za unutarnju upotrebu.
- Kritički prijatelj – Pomaže objektivnosti. Pita
ključna pitanja. Nudi savjet i podršku.
PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI
Odlučiti što će biti vrednovano:
• Prepoznati fokus vrednovanja – cijela škola/
razred/pojedinac
• Utvrditi kriterije uspješnosti,
dokaze i alate za
samovrednovanje (instrumentarij)
• Prilagoditi alat kako bi se osiguralo fokusiranje
PODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJAPODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJA
PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI
• Odrediti raspored
• Dati uputstva skupljačima informacija
• Odvojiti vrijeme za prikupljanje
PRIKUPITI INFORMACIJEPRIKUPITI INFORMACIJE
• Razviti metode za prikupljanje, obradu i analiziranje
informacija
• Odvojiti vrijeme za svaki zadatak
• Odvojiti vrijeme za prikupljanje
SLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATISLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATI
PRIKUPLJENE INFORMACIJEPRIKUPLJENE INFORMACIJE
Upotrijebite sljedeće naslove za završni izvještaj:
• Svrha samovrednovanja, upotrebljeni alati,
analiza informacija, zaključci i preporuke
PREDSTAVITI NALAZEPREDSTAVITI NALAZE
PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI
• Predstavite i predajte izvještaj svim zaposlenicima
na razmatranje
• Odvojite vrijeme za određivanje sljedećih koraka u
skladu sa preporukama
• Uzmite u obzir mišljenje zaposlenika i drugih korisnika
PROMISLITE O IZVJEŠTAJUPROMISLITE O IZVJEŠTAJU
• Uspješne stvari su sada učvršćene i integrirane u život
škole
• U sljedećem planiranom razdoblju nastaviti raditi na
nedovršenim stvarima
• Neuspješne stvari se revidiraju ili zamjenjuju novim
akcijskim planovima kako bi se radilo na
dogovorenim
OSIGURAJTE PRAĆENJEOSIGURAJTE PRAĆENJE
USPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJEUSPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJE
Šta čini školu uspješnom? Koji su uslovi potrebni da
dobijemo općenito dobre rezultate?
• Jasna slika o temeljnim zadacima škole i svijest o njenim ciljevima
Obrazovni ciljevi i njihova bit moraju biti jasni nastavnicima, učenicima, drugim
članovima školske zajednice i roditeljima. Škola mora prodiskutirati obrazovne
ciljeve kako bi ih pojasnila svima, primjerice na sastancima nastavnika
posvećenim planiranju, u školskim brošurama itd. Direktor škole ima najveću
odgovornost za stvaranje i pojašnjenje zajedničkih ciljeva. On mora biti
sposoban voditi diskusiju o obrazovnim ciljevima i stvoriti očekivanja o
postizanju tih ciljeva.
• Jako pedagoško vođstvo
Vođstvo škole (školski odbor i direktor) daju prioritet obrazovanju. Direktor
treba imati jasnu sliku o temeljnim zadacima škole i žarišnim razvojnim
tačkama kurikuluma/NPP. Direktor ima ključnu odgovornost za rast i razvoj
učenika, ali i za profesionalni razvoj školskog osoblja. Stalno se mora odvijati
diskusija, npr. Radi poboljšanja odnosa nastavnika i učenika. Mora se osigurati i
stalno profesionalno usavršavanje osoblja.
JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
Izazov očekivanjima o učenju i kvaliteti učenja
Škola stvara u učenicima očekivanja koja ih aktiviraju i ima
velika očekivanja o rezultatima učenja i postignuću obrazovnih
ciljeva. Nivo zahtjeva je izjednačen i veoma visok.
Uspostavljena je veza između nivoa zahtjeva i učenikovog-
icinog kapacitet učenja. Zadaci učenja i situacije su oblikovani
tako da zahtijevaju intelektualno razmišljanje.
Osiguranje mogućnosti učenja i posvećenosti učenju
Nemir tokom rada u razredu se
smanjuje na minimum kako bi se
osigurala koncentracija. Pridaje se
stalna pažnja faktorima koji
osnažuju učenje, a ti faktori mogu
biti promjenjivi. Školski raspored
je primjereno planiran s aspekta
učenja. Unutrašnjoj motivaciji učenika pridaje se posebna
pažnja.
Neprekidni monitoring učeničkog napretka
Učenički napredak se monitorira sa nivoa škole, razreda i
predmeta. Pedagoški monitoring je središnji dio školskih aktivnosti.
On je temelj odluka o fokusu aktivnosti i razvojnim potrebama. I
metode ocjenjivanja su predmet stalnog razvoja kako bi se pružila
bolja potpora vrednovanju rezultatskih postignuća.
Sigurno i dobro organizirano okruženje
Mir je središnji preduslov djelotvornog učenja. Sve strane moraju
razumjeti i slijediti radna pravila škole.
Učenici trebaju biti uključeni u donošenje i
održavanja školskih pravila. Još važnije
je obratiti pažnju na kvalitetu
odnosa nastavnik - učenik. Dobri
odnosi povećavaju osjećaj sigurnosti.
Školsko okruženje treba biti pozitivno i
ohrabrujuće.
JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
Saradnja između škole i doma
Škola ima dobro organizirane načine komunikacije na nivou
škole, razreda i učenika. Roditelji dobivaju i mentalnu i
tehničku podršku pri pomaganju učenikovom učenju. Roditelji
znaju obrazovne ciljeve škole i diskutiraju o njima sa školom.
Saradnja je međusobna i višestrana.
Stalan razvoj osoblja
Dobra metoda brige o
poboljš anju škole je
organizovati sistemsko
profesionalno usavršavanje
zaposlenika usmjereno ka
cilju. I za ovo je najodgovorniji
direktor.
JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
►Obrasci komunikacije između direktora i
nastavnika i saradnika postaju modeli ponašanja
u procesima socijalizacije u školi.
►Ostvarivanjem demokratskih principa i vrijednosti
u školi učenici stiču znanja o demokratiji i
pripremaju se za život u demokratskom društvu,
na najbolji mogući način.
DEMOKRATSKA KLIMA U ŠKOLI
ŠTA JE DEMOKRATSKO UPRAVLJANJE ŠKOLOM?
Participacija (uključivanje, učešće)
Kao put za stvaranje dobre pedagoške
klime u školi
Nastavnika Učenika Roditelja
Lokalne
zajednice
PLANIRANJE
ORGANIZACIJA
VOĐENJE
KOORDINIRANJE
KONTROLA
ČETIRI FUNKCIJE MENADŽMENTA
►Komunikatora
►Pregovarača
►Motivatora
►Informatora
►Koordinatora
Dakle, savremeni rukovodioci u obrazovanju
treba da budu menadžeri - lideri.
OVE FUNKCIJE SE OBAVLJAJU KROZ ULOGE
NOVE ULOGE EDUKATORA
1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG
2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE
3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE
4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE
5. VOĐE
6. MENADŽERI
7. SAVJETNICI
8. MEDIJATORI (FACILITATORI)
9. RADE U TIMU
10. ISTRAŽIVAČI
NOVE ULOGE EDUKATORA
1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG
2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE
3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE
4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE
5. VOĐE
6. MENADŽERI
7. SAVJETNICI
8. MEDIJATORI (FACILITATORI)
9. RADE U TIMU
10. ISTRAŽIVAČI
ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA
• Kritičko mišljenje
• Interkulturalna osjetljivost/kompetencija
• Rad u manjim grupama i timski rad
• Mirno rješavanje sukoba
• Obrada kontraverznih tema
• Akciona istraživanja
• Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava
• Preuzimanje različitih perspektiva
• Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje
• Razvojno planiranje
• Kroskurikularna suradnja
• Obuka kolega
• Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda
ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA
• Kritičko mišljenje
• Interkulturalna osjetljivost/kompetencija
• Rad u manjim grupama i timski rad
• Mirno rješavanje sukoba
• Obrada kontraverznih tema
• Akciona istraživanja
• Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava
• Preuzimanje različitih perspektiva
• Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje
• Razvojno planiranje
• Kroskurikularna suradnja
• Obuka kolega
• Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda
PRIMJER INDIKATORA OSIGURANJA KVALITETA
Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole
Indikator br. 2: Kurikulum/NPP
Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja
Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje
Indikator br. 5: Klima u razredu i školi
Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole
Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost nastavnika
Indikator br. 8: Resursi
Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom
zajednicom
Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim organizacijama,
INDIKATORI I ATRIBUTI
STATUS ODG NA NIVOU SISTEMA: CILJEVI, ZAKONI I
PROPISI, STRATEŠKI DOKUMENTI/DOKUMENTI
OBRAZOVNE POLITIKE, NASTAVNI PLANOVI I
PROGRAMI, UDŽBENICI
ODG NA NIVOU ŠKOLE: ŠKOLSKA KULTURA,
ODG NA NIVOU RAZREDA: SADRŽAJI I
METODE UČENJA I POUČAVANJA, RAZREDNA
ATMOSFERA
OSPOSOBLJENOSTI UČENIKA/CA ZA DG:
RAZUMIJEVANJE POJMOVA, VJEŠTINE
Vrijednosti
KOGNITIVNE VRIJEDNOSTI
udska i građanska prava
zastupljena u većini udžbenika viših razr Opšta
ljudska i građanska prava
zastupljena u svim znacajnijim
dokumentima;većini udžbenika, nastavnim i
vannastavnim aktivnostima

Dječja prava
sadržaji zastupljeni

Pravda i društvena odgovornost

Mir i nenasilno rješavanje sukoba

Interkulturalizam, uvažavanje različitosti

Socijalna inkluzija

da, a u manje od polovine udžbenika nižih razreda
Mogući indikator:
zastupljenost u svim
značajnijim
dokumentima; NPP,
većini udžbenika,
nastavnim i
vannastavnim
aktivnostima
ŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od moguŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od moguććih primjera upitnikaih primjera upitnika
navikava učenike/ce na savjesno izvršavanje školskih obaveza 3,92
pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u školi 3,92
jača spremnost učenika/ca da stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda 3,91
razvija učenički osjećaj odgovornosti za vlastite postupke 3,90
razvija učeničku sposobnost uživljavanja u probleme drugih 3,89
jača učeničku sigurnost pri samostalnom donošenju odluka 3,85
navikava učenike/ce na samokritiku 3,84
pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u društvu 3,80
potiče učenike/ce na poštivanje drugih religija 3,78
potiče učenike/ce na poštivanje drugačijih svjetonazora i kultura 3,67
jača osjećaj nacionalnog ponosa kod učenika/ca 3,59
potiče učenike/ce na poštivanje prava osoba koje pripadaju nacionalnim
manjinama
3,52
razvija učeničku potrebu da pomogne socijalno ugroženim osobama 3,41
potiče učenike/ce na dobrovoljni rad u lokalnoj sredini 3,26
jača kod učenika/ca osjećaj pripadnosti evropskom i globalnom gradjanstvu 3,16
nenasilno rješavanje sporova 3,33
rješavanje zajedničkih problema u saradnji s drugima 3,31
argumentirano zastupanje vlastitog mišljenja i stava 3,21
donošenje odluke uz poštivanje drugačijih mišljenja i stavova 3,12
planiranje i upravljanje svojim vremenom 3,07
kritičko ispitivanje informacija 2,89
OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO GRA[ANSTVO (1-5)OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO GRA[ANSTVO (1-5)
POSJEDOVANJE VJEŠTINAPOSJEDOVANJE VJEŠTINA
GDJE JE NAŠA ŠKOLA?
Škola u kojoj
živi demokratija
Škola koja prihvata
autoritarne vrijednosti
Otvorena vrata
- zatvoren duh
Otvorena vrata
- otvoren duh
‘’Ja znam najbolje’’
‘’Svi smo odgovorni
za donošenje odluka’’

More Related Content

What's hot

презентація ''віл снід''
презентація  ''віл снід''презентація  ''віл снід''
презентація ''віл снід''
123456__qwerty
 
Drugi svetski rat 1939 1941.
Drugi svetski rat 1939   1941.Drugi svetski rat 1939   1941.
Drugi svetski rat 1939 1941.
andjelan1
 
Napredovanje ucenika u toku godine i
Napredovanje ucenika u toku godine   iNapredovanje ucenika u toku godine   i
Napredovanje ucenika u toku godine i
Gordana Janevska
 
70271485-Metodika-nastave-početnog-čitanja-i-pisanja.docx
70271485-Metodika-nastave-početnog-čitanja-i-pisanja.docx70271485-Metodika-nastave-početnog-čitanja-i-pisanja.docx
70271485-Metodika-nastave-početnog-čitanja-i-pisanja.docx
ssuser7d7a6e
 

What's hot (20)

Upitnik
UpitnikUpitnik
Upitnik
 
протокол ради профылактики
протокол ради профылактикипротокол ради профылактики
протокол ради профылактики
 
САРАДЊА ПОРОДИЦЕ И ШКОЛЕ
САРАДЊА ПОРОДИЦЕ И ШКОЛЕСАРАДЊА ПОРОДИЦЕ И ШКОЛЕ
САРАДЊА ПОРОДИЦЕ И ШКОЛЕ
 
Положення про вимоги щодо ведення та перевірки зошитів з математики
Положення про вимоги щодо ведення та перевірки зошитів з математикиПоложення про вимоги щодо ведення та перевірки зошитів з математики
Положення про вимоги щодо ведення та перевірки зошитів з математики
 
презентація ''віл снід''
презентація  ''віл снід''презентація  ''віл снід''
презентація ''віл снід''
 
Kako napraviti kristale od soli (ionski kristali) (1)
Kako napraviti kristale od soli (ionski kristali) (1)Kako napraviti kristale od soli (ionski kristali) (1)
Kako napraviti kristale od soli (ionski kristali) (1)
 
Drugi svetski rat 1939 1941.
Drugi svetski rat 1939   1941.Drugi svetski rat 1939   1941.
Drugi svetski rat 1939 1941.
 
3.roditeljski 1.b
3.roditeljski 1.b3.roditeljski 1.b
3.roditeljski 1.b
 
Dan ružičastih majica
Dan ružičastih majicaDan ružičastih majica
Dan ružičastih majica
 
2022 Kombinovani test sa resenjem
2022 Kombinovani test sa resenjem2022 Kombinovani test sa resenjem
2022 Kombinovani test sa resenjem
 
Ugljenik
UgljenikUgljenik
Ugljenik
 
Мотивација ученика за учење-презентација.ppt
Мотивација ученика за учење-презентација.pptМотивација ученика за учење-презентација.ppt
Мотивација ученика за учење-презентација.ppt
 
Развојни план 2019/20. - 2023/24. год.
Развојни план 2019/20. - 2023/24. год.Развојни план 2019/20. - 2023/24. год.
Развојни план 2019/20. - 2023/24. год.
 
у туђим ципелама, чос
у туђим ципелама, чосу туђим ципелама, чос
у туђим ципелама, чос
 
Zima
ZimaZima
Zima
 
Napredovanje ucenika u toku godine i
Napredovanje ucenika u toku godine   iNapredovanje ucenika u toku godine   i
Napredovanje ucenika u toku godine i
 
70271485-Metodika-nastave-početnog-čitanja-i-pisanja.docx
70271485-Metodika-nastave-početnog-čitanja-i-pisanja.docx70271485-Metodika-nastave-početnog-čitanja-i-pisanja.docx
70271485-Metodika-nastave-početnog-čitanja-i-pisanja.docx
 
Opisno Ocjenjivanje
Opisno OcjenjivanjeOpisno Ocjenjivanje
Opisno Ocjenjivanje
 
Критерії оцінювання. 3 - 4 клас НУШ
Критерії оцінювання. 3 - 4 клас НУШКритерії оцінювання. 3 - 4 клас НУШ
Критерії оцінювання. 3 - 4 клас НУШ
 
Kriteriji ocjenjivanja plakata i projekata v1
Kriteriji ocjenjivanja plakata i projekata v1Kriteriji ocjenjivanja plakata i projekata v1
Kriteriji ocjenjivanja plakata i projekata v1
 

Similar to Vrednovanje i samovrednovanje 5

Najvažnije zadaće nastavnika - Kako organizirati i voditi nastavni sat?
Najvažnije zadaće nastavnika - Kako organizirati i voditi nastavni sat?Najvažnije zadaće nastavnika - Kako organizirati i voditi nastavni sat?
Najvažnije zadaće nastavnika - Kako organizirati i voditi nastavni sat?
Trgovacka skola - Zagreb
 
Nastavne strategije za uspjesno ucenje
Nastavne strategije za uspjesno ucenjeNastavne strategije za uspjesno ucenje
Nastavne strategije za uspjesno ucenje
tijanappvc popovic
 
5_Metode-aktivnog-učenja-i-evaluacija.pptx
5_Metode-aktivnog-učenja-i-evaluacija.pptx5_Metode-aktivnog-učenja-i-evaluacija.pptx
5_Metode-aktivnog-učenja-i-evaluacija.pptx
MerlinaTolevska1
 

Similar to Vrednovanje i samovrednovanje 5 (20)

Najvažnije zadaće nastavnika - Kako organizirati i voditi nastavni sat?
Najvažnije zadaće nastavnika - Kako organizirati i voditi nastavni sat?Najvažnije zadaće nastavnika - Kako organizirati i voditi nastavni sat?
Najvažnije zadaće nastavnika - Kako organizirati i voditi nastavni sat?
 
05-skole-bez-suradnika.pptx
05-skole-bez-suradnika.pptx05-skole-bez-suradnika.pptx
05-skole-bez-suradnika.pptx
 
05-skole-bez-suradnika.pdf
05-skole-bez-suradnika.pdf05-skole-bez-suradnika.pdf
05-skole-bez-suradnika.pdf
 
Nastavne strategije za uspjesno ucenje
Nastavne strategije za uspjesno ucenjeNastavne strategije za uspjesno ucenje
Nastavne strategije za uspjesno ucenje
 
Pu podgorica
Pu podgoricaPu podgorica
Pu podgorica
 
Preduzetnicko ucenje
Preduzetnicko ucenjePreduzetnicko ucenje
Preduzetnicko ucenje
 
Vodic za certificiranje
Vodic za certificiranjeVodic za certificiranje
Vodic za certificiranje
 
Subjektivni i objektivni_cimbenici_vrednovanja-skup_za_pripravnike,osijek_4.1...
Subjektivni i objektivni_cimbenici_vrednovanja-skup_za_pripravnike,osijek_4.1...Subjektivni i objektivni_cimbenici_vrednovanja-skup_za_pripravnike,osijek_4.1...
Subjektivni i objektivni_cimbenici_vrednovanja-skup_za_pripravnike,osijek_4.1...
 
11. izvjesce o virtualnoj ucionici xi
11. izvjesce o virtualnoj ucionici xi11. izvjesce o virtualnoj ucionici xi
11. izvjesce o virtualnoj ucionici xi
 
Evaluation – 1 (2).ppt
Evaluation – 1 (2).pptEvaluation – 1 (2).ppt
Evaluation – 1 (2).ppt
 
5_Metode-aktivnog-učenja-i-evaluacija.pptx
5_Metode-aktivnog-učenja-i-evaluacija.pptx5_Metode-aktivnog-učenja-i-evaluacija.pptx
5_Metode-aktivnog-učenja-i-evaluacija.pptx
 
Izvjestaj frontalna vu pov os
Izvjestaj frontalna vu pov osIzvjestaj frontalna vu pov os
Izvjestaj frontalna vu pov os
 
03. izvjesce o virtualnoj ucionici rn iii.
03. izvjesce o virtualnoj ucionici rn iii.03. izvjesce o virtualnoj ucionici rn iii.
03. izvjesce o virtualnoj ucionici rn iii.
 
Poslovna ekonomija 1
Poslovna ekonomija 1Poslovna ekonomija 1
Poslovna ekonomija 1
 
01. izvjesce o virtualnoj ucionici rn I
01. izvjesce o virtualnoj ucionici rn I01. izvjesce o virtualnoj ucionici rn I
01. izvjesce o virtualnoj ucionici rn I
 
08. izvjesce o virtualnoj ucionici viii.
08. izvjesce o virtualnoj ucionici viii.08. izvjesce o virtualnoj ucionici viii.
08. izvjesce o virtualnoj ucionici viii.
 
05. izvjesce o virtualnoj ucionici v.
05. izvjesce o virtualnoj ucionici v.05. izvjesce o virtualnoj ucionici v.
05. izvjesce o virtualnoj ucionici v.
 
02. izvjesce o virtualnoj ucionici ii.
02. izvjesce o virtualnoj ucionici ii.02. izvjesce o virtualnoj ucionici ii.
02. izvjesce o virtualnoj ucionici ii.
 
Izvjesce frontalna virtualna ucionica pov ss
Izvjesce frontalna virtualna ucionica pov ssIzvjesce frontalna virtualna ucionica pov ss
Izvjesce frontalna virtualna ucionica pov ss
 
Razvoj kompetencija učitelja za 21. stoljeće
Razvoj kompetencija učitelja za 21. stoljećeRazvoj kompetencija učitelja za 21. stoljeće
Razvoj kompetencija učitelja za 21. stoljeće
 

More from Milan Petković (9)

Ja volim...
Ja volim...Ja volim...
Ja volim...
 
Do you speak english
Do you speak englishDo you speak english
Do you speak english
 
Sprechen sie deutsch
Sprechen sie deutschSprechen sie deutsch
Sprechen sie deutsch
 
Kako škola srađuje sa NVO World Vision
Kako škola srađuje sa NVO World VisionKako škola srađuje sa NVO World Vision
Kako škola srađuje sa NVO World Vision
 
Poremećaji u ishrani
Poremećaji u ishraniPoremećaji u ishrani
Poremećaji u ishrani
 
Instrument za eksternu evaluaciju 9
Instrument za eksternu evaluaciju 9Instrument za eksternu evaluaciju 9
Instrument za eksternu evaluaciju 9
 
Demokratske vrijednosti 2
Demokratske vrijednosti 2Demokratske vrijednosti 2
Demokratske vrijednosti 2
 
Skolska kultura i klima 3
Skolska kultura i klima 3Skolska kultura i klima 3
Skolska kultura i klima 3
 
O projektu demo. skole 1
O projektu demo. skole 1O projektu demo. skole 1
O projektu demo. skole 1
 

Vrednovanje i samovrednovanje 5

  • 2. Svrha i cilj inicijative U koje svrhe nam je potrebno da procijenimo demokratičnost škole? Naš konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve i omogućiti učenje demokratskih koncepata i vježbanje demokratskih vještina u praksi. Kulturne norme poboljšanja škole: 1. ZAJEDNIČKI CILJEVI ZNAMO KAMO IDEMO 2. ODGOVORNOST ZA USPJEH MORAMO USPJETI 3. KOLEGIJALNOST ZAJEDNO NA TOME RADIMO 4. STALNO POBOLJŠAVANJE MOŽEMO BITI BOLJI 5. CJELOŽIVOTNO UČENJE UČENJE JE ZA SVAKOGA 6. PREUZIMANJE RIZIKA UČIMO POKUŠAVAJUĆI NEŠTO NOVO 7. POTPORA NEKOME UVIJEK TREBA POMOĆ 8. UZAJAMNO POŠTOVANJE SVAKO IMA NEŠTO ZA PONUDITI 9. OTVORENOST MOŽEMO RAZGOVARATI O NAŠIM RAZLIKAMA 10. SLAVLJE I HUMOR DOBRO SE OSJEĆAMO
  • 3. ŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZEŠKOLA KAO OBJEKT ANALIZE ŠKOLA PRIKUPLJANJE PODATAKA ODLUČIVANJEOBRADA INTERPRETACIJA DISEMINACIJA
  • 4. Samovrednovanje i vanjsko vredovanje su dva aspekta koja trebaju pridonijeti konsolidaciji sistema osiguranja kvalitete kako bi se doprinijelo stalnom poboljšanju obrazovne ponude škole.
  • 5. U koje svrhe nam je potrebno poboljšanje škole? Konačni cilj je učinkovitije postići obrazovne ciljeve!
  • 6. SAMOVREDNOVANJE ŠKOLESAMOVREDNOVANJE ŠKOLE samoevaluacija samoplaniranje i samorazvoj međunarodni / europski / nacionalni standardi / kriteriji potrebe i interesi lokalne zajednice ustanova / organizacija
  • 7. PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN NA ŠKOLI PROCES SAMOVREDNOVANJA TEMELJEN NA ŠKOLI PREDPLANIRANJEPREDPLANIRANJE - informirati - motivirati - anticipirati i - umanjiti prijetnje PLANIRANJEPLANIRANJE - prepoznati razloge - prepoznati teme za vrednovanje - odrediti prioritetne teme - fokusirati vrednovanje - odlučiti o publici - prepoznati ograničenja DOBIVANJE INFORMACIJADOBIVANJE INFORMACIJA - napraviti instrumente za prikupljanje podataka - obraditi podatke - formulirati komentare i preporuke UPOTREBA INFORMACIJAUPOTREBA INFORMACIJA - oblikovati prosudbe - odlučiti - izvijestiti - provesti odluke - nadzirati tekuću provedbu
  • 8. SAMOVREDNOVANJE ŠKOLESAMOVREDNOVANJE ŠKOLE Samovrednovanje nije cilj za sebe. Temeljni cilj je pridonijeti stalnom poboljšanju kvalitete škola (svake škole) i postići obrazovne ciljeve koje slijedi svaka škola unutar općenijiteg referentnog okvira koji predstavljaju nacionalne obrazovne politike. Neke europske zemlje postupno se odmiču od sistema vanjskog vrednovanja škola ka uspostavi sistema osiguranja kvalitete u kojemu vanjsko vrednovanje mijenja svoju kontrolnu funkciju u funkciju potpore aktivnostima samovrednovanja škole. U ovom postupnom pomaku perspektive, čak i samovrednovanje nalazi, ili može naći, novo svrstavanje unutar sistema u kojem: • Škole postaju temeljna obrazovna jedinica za osiguranje značajki kvalitete sistema. • Škole dobivaju nužnu potporu za izradu nacrta i provedbu vlastitih planova razvoja i poboljšanja. • Definicija ciljeva obrazovnog sistema izravno uključuje škole. • Škole su opskrbljene nužnim metodološkim alatima za samovrednovanje i učinkovitom potporom za njegovu provedbu. • Profesionalno usavršavanja nastavnika se posebice referira na potrebe utvrđene na razini škole i s pogledom na profesionalno usavršavanje utemeljeno na školi koje uzima u obzir i potrebu izgraditi nužno znanje i vještine za provedbu samovrednovanja.
  • 9. • Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole • Indikator br. 2: Kurikulum • Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja • Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje • Indikator br. 5: Klima u razredu i školi • Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole • Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost nastavnika • Indikator br. 8: Resursi • Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom zajednicom • Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim organizacijama i istraživačkim institucijama PRIMJER OSIGURANJA KVALITETAPRIMJER OSIGURANJA KVALITETA
  • 10. OSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJAOSNOVNI MODEL I FAZE SAMOVREDNOVANJA Pripremni koraci u samovrednovanju: FILOZOFIJA Mora se prihvatiti sljedeće: - Žarište mora biti na učenju i na nastavi - Povratna informacija je odlučujuća za stalno poboljšanje - Ljudi su posvećeni onomu u čemu se dragovoljno aktivirali - Suvisla promjena i razvoj dolaze iznutra DOKAZ Informacije potrebne za mjerenje uspješnosti: - Odlučite kakvu informaciju trebate – dvije vrste: - Kvantitativne - Objektivne, opći trendovi - Kvalitativne – Subjektivne, detaljna informacija - Odlučite kako prikupiti informacije KRITERIJI - Izjave kakve bi stvari trebali biti koje se koriste kao mjera uspješnosti. - Kriteriji uspješnosti utvrđuju vezu između informacija o tome kakve bi stvari trebale biti i informacija kakve stvari jesu. Kriteriji su katkada znani kao pokazatelji. POSTUPCI Utvrđuju se fokusiranjem na sljedeće: - Ciljevi – Za koga je to? Što time dobivaju učenici / nastavnici? - Ozračje – Uključiti samovrednovanje u akcijske planove. Promislite o nalazima. Osigurajte praćenje. - Tajnost – Zajamčite ju. Samovrednovanje se ne fokusira na pojedince. - Rezultati su samo za unutarnju upotrebu. - Kritički prijatelj – Pomaže objektivnosti. Pita ključna pitanja. Nudi savjet i podršku.
  • 11. PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI Odlučiti što će biti vrednovano: • Prepoznati fokus vrednovanja – cijela škola/ razred/pojedinac • Utvrditi kriterije uspješnosti, dokaze i alate za samovrednovanje (instrumentarij) • Prilagoditi alat kako bi se osiguralo fokusiranje PODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJAPODUZIMANJE SAMOVREDNOVANJA
  • 12. PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI • Odrediti raspored • Dati uputstva skupljačima informacija • Odvojiti vrijeme za prikupljanje PRIKUPITI INFORMACIJEPRIKUPITI INFORMACIJE • Razviti metode za prikupljanje, obradu i analiziranje informacija • Odvojiti vrijeme za svaki zadatak • Odvojiti vrijeme za prikupljanje SLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATISLOŽITI, ANALIZIRATI I INTERPRETIRATI PRIKUPLJENE INFORMACIJEPRIKUPLJENE INFORMACIJE Upotrijebite sljedeće naslove za završni izvještaj: • Svrha samovrednovanja, upotrebljeni alati, analiza informacija, zaključci i preporuke PREDSTAVITI NALAZEPREDSTAVITI NALAZE
  • 13. PRIPREMNI KORACIPRIPREMNI KORACI • Predstavite i predajte izvještaj svim zaposlenicima na razmatranje • Odvojite vrijeme za određivanje sljedećih koraka u skladu sa preporukama • Uzmite u obzir mišljenje zaposlenika i drugih korisnika PROMISLITE O IZVJEŠTAJUPROMISLITE O IZVJEŠTAJU • Uspješne stvari su sada učvršćene i integrirane u život škole • U sljedećem planiranom razdoblju nastaviti raditi na nedovršenim stvarima • Neuspješne stvari se revidiraju ili zamjenjuju novim akcijskim planovima kako bi se radilo na dogovorenim OSIGURAJTE PRAĆENJEOSIGURAJTE PRAĆENJE
  • 14. USPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJEUSPJEŠNA ŠKOLA I SAMOVREDNOVANJE Šta čini školu uspješnom? Koji su uslovi potrebni da dobijemo općenito dobre rezultate? • Jasna slika o temeljnim zadacima škole i svijest o njenim ciljevima Obrazovni ciljevi i njihova bit moraju biti jasni nastavnicima, učenicima, drugim članovima školske zajednice i roditeljima. Škola mora prodiskutirati obrazovne ciljeve kako bi ih pojasnila svima, primjerice na sastancima nastavnika posvećenim planiranju, u školskim brošurama itd. Direktor škole ima najveću odgovornost za stvaranje i pojašnjenje zajedničkih ciljeva. On mora biti sposoban voditi diskusiju o obrazovnim ciljevima i stvoriti očekivanja o postizanju tih ciljeva. • Jako pedagoško vođstvo Vođstvo škole (školski odbor i direktor) daju prioritet obrazovanju. Direktor treba imati jasnu sliku o temeljnim zadacima škole i žarišnim razvojnim tačkama kurikuluma/NPP. Direktor ima ključnu odgovornost za rast i razvoj učenika, ali i za profesionalni razvoj školskog osoblja. Stalno se mora odvijati diskusija, npr. Radi poboljšanja odnosa nastavnika i učenika. Mora se osigurati i stalno profesionalno usavršavanje osoblja.
  • 15. JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO Izazov očekivanjima o učenju i kvaliteti učenja Škola stvara u učenicima očekivanja koja ih aktiviraju i ima velika očekivanja o rezultatima učenja i postignuću obrazovnih ciljeva. Nivo zahtjeva je izjednačen i veoma visok. Uspostavljena je veza između nivoa zahtjeva i učenikovog- icinog kapacitet učenja. Zadaci učenja i situacije su oblikovani tako da zahtijevaju intelektualno razmišljanje. Osiguranje mogućnosti učenja i posvećenosti učenju Nemir tokom rada u razredu se smanjuje na minimum kako bi se osigurala koncentracija. Pridaje se stalna pažnja faktorima koji osnažuju učenje, a ti faktori mogu biti promjenjivi. Školski raspored je primjereno planiran s aspekta učenja. Unutrašnjoj motivaciji učenika pridaje se posebna pažnja.
  • 16. Neprekidni monitoring učeničkog napretka Učenički napredak se monitorira sa nivoa škole, razreda i predmeta. Pedagoški monitoring je središnji dio školskih aktivnosti. On je temelj odluka o fokusu aktivnosti i razvojnim potrebama. I metode ocjenjivanja su predmet stalnog razvoja kako bi se pružila bolja potpora vrednovanju rezultatskih postignuća. Sigurno i dobro organizirano okruženje Mir je središnji preduslov djelotvornog učenja. Sve strane moraju razumjeti i slijediti radna pravila škole. Učenici trebaju biti uključeni u donošenje i održavanja školskih pravila. Još važnije je obratiti pažnju na kvalitetu odnosa nastavnik - učenik. Dobri odnosi povećavaju osjećaj sigurnosti. Školsko okruženje treba biti pozitivno i ohrabrujuće. JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
  • 17. Saradnja između škole i doma Škola ima dobro organizirane načine komunikacije na nivou škole, razreda i učenika. Roditelji dobivaju i mentalnu i tehničku podršku pri pomaganju učenikovom učenju. Roditelji znaju obrazovne ciljeve škole i diskutiraju o njima sa školom. Saradnja je međusobna i višestrana. Stalan razvoj osoblja Dobra metoda brige o poboljš anju škole je organizovati sistemsko profesionalno usavršavanje zaposlenika usmjereno ka cilju. I za ovo je najodgovorniji direktor. JAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVOJAKO PEDAGOŠKO VOĐSTVO
  • 18. ►Obrasci komunikacije između direktora i nastavnika i saradnika postaju modeli ponašanja u procesima socijalizacije u školi. ►Ostvarivanjem demokratskih principa i vrijednosti u školi učenici stiču znanja o demokratiji i pripremaju se za život u demokratskom društvu, na najbolji mogući način. DEMOKRATSKA KLIMA U ŠKOLI
  • 19. ŠTA JE DEMOKRATSKO UPRAVLJANJE ŠKOLOM? Participacija (uključivanje, učešće) Kao put za stvaranje dobre pedagoške klime u školi Nastavnika Učenika Roditelja Lokalne zajednice
  • 21. ►Komunikatora ►Pregovarača ►Motivatora ►Informatora ►Koordinatora Dakle, savremeni rukovodioci u obrazovanju treba da budu menadžeri - lideri. OVE FUNKCIJE SE OBAVLJAJU KROZ ULOGE
  • 22. NOVE ULOGE EDUKATORA 1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG 2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE 3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE 4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE 5. VOĐE 6. MENADŽERI 7. SAVJETNICI 8. MEDIJATORI (FACILITATORI) 9. RADE U TIMU 10. ISTRAŽIVAČI
  • 23. NOVE ULOGE EDUKATORA 1. EKSPERTI ZA SADRŽAJ I PRENOŠENJE ISTOG 2. KONTINUIRANO SE PROFESIONALNO NADGRAĐUJU I UČE 3. EVALUIRAJU I SEBE I SVOJE KOLEGE 4. STRATEŠKI PLANIRAJU I UTIČU NA MJERE JAVNE POLITIKE 5. VOĐE 6. MENADŽERI 7. SAVJETNICI 8. MEDIJATORI (FACILITATORI) 9. RADE U TIMU 10. ISTRAŽIVAČI
  • 24. ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA • Kritičko mišljenje • Interkulturalna osjetljivost/kompetencija • Rad u manjim grupama i timski rad • Mirno rješavanje sukoba • Obrada kontraverznih tema • Akciona istraživanja • Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava • Preuzimanje različitih perspektiva • Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje • Razvojno planiranje • Kroskurikularna suradnja • Obuka kolega • Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda
  • 25. ZNANJA I VJEŠTINE EDUKATORA • Kritičko mišljenje • Interkulturalna osjetljivost/kompetencija • Rad u manjim grupama i timski rad • Mirno rješavanje sukoba • Obrada kontraverznih tema • Akciona istraživanja • Zastupanje i prezentovanje svog mišljenja/stava • Preuzimanje različitih perspektiva • Praćenje, vrednovanje i samovrednovanje • Razvojno planiranje • Kroskurikularna suradnja • Obuka kolega • Osvještavanje vlastitih stereotipa i predrasuda
  • 26. PRIMJER INDIKATORA OSIGURANJA KVALITETA Indikator br. 1: Prioriteti i razvojni plan škole Indikator br. 2: Kurikulum/NPP Indikator br. 3: Proces poučavanja i učenja Indikator br. 4: Praćenje, vrednovanje i izvještavanje Indikator br. 5: Klima u razredu i školi Indikator br. 6: Rukovodstvo i menadžment škole Indikator br. 7: Kompetencije i motivisanost nastavnika Indikator br. 8: Resursi Indikator br. 9: Saradnja sa roditeljima i lokalnom zajednicom Indikator br. 10: Saradnja sa profesionalnim organizacijama,
  • 27. INDIKATORI I ATRIBUTI STATUS ODG NA NIVOU SISTEMA: CILJEVI, ZAKONI I PROPISI, STRATEŠKI DOKUMENTI/DOKUMENTI OBRAZOVNE POLITIKE, NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI, UDŽBENICI ODG NA NIVOU ŠKOLE: ŠKOLSKA KULTURA, ODG NA NIVOU RAZREDA: SADRŽAJI I METODE UČENJA I POUČAVANJA, RAZREDNA ATMOSFERA OSPOSOBLJENOSTI UČENIKA/CA ZA DG: RAZUMIJEVANJE POJMOVA, VJEŠTINE
  • 28. Vrijednosti KOGNITIVNE VRIJEDNOSTI udska i građanska prava zastupljena u većini udžbenika viših razr Opšta ljudska i građanska prava zastupljena u svim znacajnijim dokumentima;većini udžbenika, nastavnim i vannastavnim aktivnostima  Dječja prava sadržaji zastupljeni  Pravda i društvena odgovornost  Mir i nenasilno rješavanje sukoba  Interkulturalizam, uvažavanje različitosti  Socijalna inkluzija  da, a u manje od polovine udžbenika nižih razreda Mogući indikator: zastupljenost u svim značajnijim dokumentima; NPP, većini udžbenika, nastavnim i vannastavnim aktivnostima
  • 29. ŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od moguŠKOLSKA KULTURA (1-5) – jedan od moguććih primjera upitnikaih primjera upitnika navikava učenike/ce na savjesno izvršavanje školskih obaveza 3,92 pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u školi 3,92 jača spremnost učenika/ca da stanu u obranu osobe kojoj se nanosi nepravda 3,91 razvija učenički osjećaj odgovornosti za vlastite postupke 3,90 razvija učeničku sposobnost uživljavanja u probleme drugih 3,89 jača učeničku sigurnost pri samostalnom donošenju odluka 3,85 navikava učenike/ce na samokritiku 3,84 pobuđuje interes učenika/ca za zbivanja u društvu 3,80 potiče učenike/ce na poštivanje drugih religija 3,78 potiče učenike/ce na poštivanje drugačijih svjetonazora i kultura 3,67 jača osjećaj nacionalnog ponosa kod učenika/ca 3,59 potiče učenike/ce na poštivanje prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama 3,52 razvija učeničku potrebu da pomogne socijalno ugroženim osobama 3,41 potiče učenike/ce na dobrovoljni rad u lokalnoj sredini 3,26 jača kod učenika/ca osjećaj pripadnosti evropskom i globalnom gradjanstvu 3,16
  • 30. nenasilno rješavanje sporova 3,33 rješavanje zajedničkih problema u saradnji s drugima 3,31 argumentirano zastupanje vlastitog mišljenja i stava 3,21 donošenje odluke uz poštivanje drugačijih mišljenja i stavova 3,12 planiranje i upravljanje svojim vremenom 3,07 kritičko ispitivanje informacija 2,89 OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO GRA[ANSTVO (1-5)OSPOSOBLJENOST UČENIKA/CA ZA DEMOKRATSKO GRA[ANSTVO (1-5) POSJEDOVANJE VJEŠTINAPOSJEDOVANJE VJEŠTINA
  • 31. GDJE JE NAŠA ŠKOLA? Škola u kojoj živi demokratija Škola koja prihvata autoritarne vrijednosti Otvorena vrata - zatvoren duh Otvorena vrata - otvoren duh ‘’Ja znam najbolje’’ ‘’Svi smo odgovorni za donošenje odluka’’