Skiofite – biljke senke; ne podnose puno dnevno osvetljenje, primer
šumske biljke. Povećanje intenziteta svetlosti ne utiče na fotosintezu, na
max vrednostima se ona zaustavlja
Heliofite – biljne vrste koje rastu u uslovima pune dnevne svetlosti. Ne
podnose zasenčenost. Povećanje intenziteta svetlosti dovodi do povećanja
intenziteta fotosinteze
• Višak energije
štetno deluje na
biljku
• Oštećenje
membrana
• Denaturacija
proteina, enzima,
PSII
• Stvaranje slobodnih
radikala kiseonika
Visoka koncentracija kiseonika smanjuje
intenzitet fotosinteze
Pospešuje se fotofosforilacija (glavni
problem)
remeti se transport elektrona,
fotofosforilacija,, neki enzimi Kalvinovog
ciklusa
Niska koncentracija kiseonika utiče na
narušavanje procesa disanja čime se
posredno remeti fotosinteza
Kod biljaka umerenih zona (C3 biljke) optimalna tačka je
oko 25°C, maksimum je oko 40°C
Biljke sušnih i izuzetno toplih predela (C4 i CAM) su
prilagođene da vrše fotosintezu na mnogo višim t
U uslovima vodnog deficita naglo se
smanjuje intenzitet fotosinteze
• Suša
• Visok intenzitet sunčevog zračenja
• Visoke temperature
• Zatvaranje stoma danju
• Rubisco ima veći afinitet za O2 nego za
CO2
problemi
• Niska koncentracija CO2, visoka
koncentracija O2
• Pojava fotorespiracije – nepotrebno
trošenje ATP-a dobijenog u svetloj fazi
• Nemogućnost fotosintetiasnja u mraku
posledice
• C4 fotosinteza
• CAM fotosintezarešenje
Većina hidrofita, mezofita i kserofita
Fotosintetičko tkivo – mezofil – palisadne ćelije
Stome danju otvorene, noću zatvorene
Primarni akceptor atmosferskog CO2 je RuBP
Prvi enzim Rubisco
Prvi stabilni produkt je – PGA
(fosfoglicerat)
Visok nivo fotorespiracije
Za 1 molekul glukoze utroši se 12 molekula
NADPH+H+ i 18 molekula ATP-a
Samo kod tropskih biljaka, ponekad kod mezofita
Mnogo manja ili zanemarljiva fotorespiracija
Za 1 molekul glukoze utroši se 12 molekula NADPH+H+ i 30
molekula ATP-a
Dvostruka fiksacija CO2
Jedinstvena Kranc anatomija lista: ćelije mezofila
(palisadne ć.) raspoređene u obliku venca oko krupnih
ćelija sare provodnog snopića
“Zamka za CO2 “ - Primarni akceptor atmosferskog
CO2 je PEP (fosfoenolpiruvat) u ćelijama kružnog
mezofila
Sekundarni akceptor CO2 je RuBP u ćelijama sare
provodnog snopića
Prvi enzim je PEP karboksilaza
Prvi stabilni produkt je oksalsirćetna
kiselina (OOA)
Kada je spoljašnja temperatura visoka, stome se zatvaraju da bi se
sprečio gubitak vode iz biljke.
Time se sprečava i difuzija CO2, a raste koncentracija O2 u ćeliji
Dolazi do FOTORESPIRACIJE tj. Rubisko počinje da vezuje O2 i time
usporava fotosintezu. Jer se troši ATP
U ćelijama kružnog palisadnog tkiva dolazi do vezivanja CO2 na PEP
kiselinu i stvaranja jabučne kiseline (malat). Malat sadrži 4 C atoma
Malat se posle toga transportuje u ćelije sare provodnog snopića i
raspada se na PEP i CO2.
U ovim ćelijama RuBP ponovo fiksira CO2 i nastavlja se Kalvinov ciklus
BIOLOŠKI SMISAO: prostorno su odvojene ćelije koje sadrže Rubisco
od kiseonika koji se nalazi u intercelularima mezofila
Tako se stvara odnosno povećava koncentracija CO2 te C4 biljke imaju
"jaču" i "bržu" fotosintezu nego C3 biljke u uslovima više temperature
(tropska i suptropska klima)
Primeri C4 biljaka:
kukuruz
šećerna trska
sirak
CAM biljke – sukulente, kserofite
Stome noću zatvorene, danju otvorene
Palisadne ćelije sa velikim vakuolama
Za 1 molekul glukoze utroši se 12 molekula
NADPH+H+ i 39 molekula ATP-a
Dvostruka fiksacija CO2
Primarni akceptor atmosferskog CO2 je PEP
(fosfoenolpiruvat) - noću
Sekundarni akceptor CO2 je RuBP – danju
Prvi enzim je PEP karboksilaza
Prvi stabilni produkt je oksalsirćetna
kiselina (OOA)
Tokom noći, dok su im stome otvorene i mali
su gubitci vode, one prikupljaju CO2 i u obliku
malata ga čuvaju u velikim vakuolama
Po danu, malat prelazi u strome hloroplasta,
razlaže se na piruvat i CO2, fiksira ga RuBP i
nastavlja se Kalvinov ciklus
BIOLOŠKI SMISAO: vremenski su odvojeni
procesi asimilacije i redukcije CO2 da bi se
sačuvala voda
Primeri biljaka :
Bryophyllum
ananas
žednjaci (Sedum)
Literatura
Branka M. Stevanović, Milorad M.
Janković – EKOLOGIJA BILJAKA, 2001,
NNK International, Beograd
Craig Savage - Photosynthesis Part 5:
C4 and CAM -
https://www.youtube.com/watch?v=Dq38MpYO
b8w&list=PL7F691D356A2544A7&index=21
http://www.majordifferences.com/2014/0
4/difference-between-c3-c4-and-cam-
plants.html#.ViDUQCv8yZg