Uvod u patologiju i patofiziologiju, razudba, PHD

1. Uvod u patologiju i patofiziologiju
Antonio Kobaš, dr. med.
Dom zdravlja Zagrebačke županije – ispostava Samobor

2. Definicija
PATOLOGIJA (grč. pathos – bol, bolest, patnja + logos – znanost) – znanost o bolestima
◦ proučava strukturalne promjene tj. morfologiju koja se može vidjeti:
a) makroskopski (golim okom) pri pregledu ili razudbi
b) mikroskopski  patohistologija
PATOFIZIOLOGIJA (grč. physis – priroda) – bavi se promjenama funkcija koje nastaju u tijelu ili u
raznim tkivima i organima tijekom bolesti
◦ proučava poremećaj normalne fiziologije
•Kako tijelo reagira na bolest?
•Kako se bolesti razvijaju?
•Kako ti poremećaji uzrokuju promjene normalne građe i funkcije pojedinih organa i tijela?
patološka anatomija

4. Dužnosti patologa i metode rada
•Patolog – liječnik specijalist koji se bavi proučavanjem morfoloških promjena
prouzročenih bolestima
• klinički patolozi – često dio dijagnostičkog tima u bolnicama
• sudski patolozi  sudska medicina
METODE RADA (znanstvene i laboratorijske):
a) razudba (obdukcija)
b) mikroskopska pretraga tkiva
c) intraoperacijska konzultacija
d) mikroskopska pretraga citoloških nalaza
e) specijalne pretrage tkiva

5. a) RAZUDBA / OBDUKCIJA / AUTOPSIJA
• medicinski zahvat koji uključuje vanjski pregled, sekciju i pregled pojedinih organa, organskih sustava i
tjelesnih šupljina mrtvoga tijela
• znanstveni pristup proučavanju bolesti na tijelu preminule osobe
• svrha je pronalaženje uzroka smrti i utvrđivanje svih bolesti
• po završetku se piše razudbeni zapisnik (obdukcijski protokol)
Prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske obdukcija se provodi:
1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela
2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni
medicinski razlozi
3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe
4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a obavezno u slučajevima:
Kada se provodi obdukcija?
a) ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka
b) ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapijskog zahvata
c) ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema osobe u zdravstvenu ustanovu
d) ako je osoba sudjelovala u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom
znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi
e) u slučaju smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja u svrhu liječenja sukladno
posebnome zakonu

6. b) MIKROSKOPSKA PRETRAGA TKIVA
• iz svake patološke promjene uočene na tkivima tijekom
razudbe uzimaju se komadići tkiva za mikroskopski pregled
• brojne bolesti mogu se dijagnosticirati jedino mikroskopskim
pregledom bolesnog tkiva
• priprema tkiva (preparata) za mikroskopiranje:
1) fiksiranje tkiva u fiksativu (formalin)
2) uklanjanje vode iz tkiva – dehidracija (alkohol)
3) uklapanje u parafin – parafinske kocke
4) rezanje na tanke rezove mikrotomom
5) postavljanje na predmetna stakalca i deparafinizacija
(ksilol i alkohol)
6) histokemijsko bojenje (hemalaunom i eozinom)

7. Priprema preparata za mikroskopiranje
a) parafinska kocka sa tkivom koja se reže na tanke listiće mikrotomom
b) mikroskopski preparati obojeni hemalaun – eozinom (HE) spremni za mikroskopiranje
a) b)

8. c) CITOLOŠKA PRETRAGA
• obavlja se nakon uzimanja uzorka stanica iz pojedinih dijelova tijela
I. eksfolijativna citologija
• stanice se sastružu sa sluznica ili površine tijela skalpelom, špatulom,
štapićem s vatom, četkicom…  dobivene stanice se nanesu na
predmetno stakalce i gledaju pod svjetlosnim mikroskopom
• primjena u ginekologiji –”PAPA” razmaz
II. aspiracijska citologija
• stanice se iz tkiva „posišu”, aspiriraju putem šprice
d) BIOPSIJA (grč. bios – život, + opos – promatranje)
• postupak uzimanja uzoraka tkiva živućih bolesnika za mikroskopski pregled u svrhu
postavljanja patohistološke dijagnoze
• vrste:
a) transkutana biopsija iglom
b) incizijska biopsija
c) intraoperacijska kirurška biopsija
d) kiretažna biopsija
e) endoskopska biopsija

9. PAPA-test

11. Kiretaža

12. PATOMORFOLOŠKA (PATOHISTOLOŠKA) DIJAGNOZA
• nakon uzimanja uzorka tkiva, patolog mikroskopom pregledava prethodno pripremljeni uzorak
• patolog prepoznaje znakove neke bolesti ili tumorske tvorbe te postavlja konačnu
patohistološku dijagnozu – PHD nalaz  pravni (legalni) dokument
• dijagnoza se može pisati latinskim ili narodnim jezikom
• PHD je temelj za sve dodatne pretrage i glavna smjernica za buduće terapijske zahvate
• na temelju dijagnoze oblikuje se i prognoza – predviđanje tijeka i ishoda bolesti
• nalazi su podložni reviziji drugih patologa – traženje drugog mišljenja