O slideshow foi denunciado.
Utilizamos seu perfil e dados de atividades no LinkedIn para personalizar e exibir anúncios mais relevantes. Altere suas preferências de anúncios quando desejar.

Medicinska virologija

Medicinska virologija za srednje medicinske škole - sve o virusima

  • Entre para ver os comentários

Medicinska virologija

  1. 1. Antonio Kobaš, dr.med. DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR
  2. 2. Uvod VIRUS (lat. otrov) – metabolički inaktivne zarazne čestice •nisu stanice jer nemaju stanične dijelove – jezgru, citoplazmu, organele •potpuno ovise o metabolizmu stanice napadnutog organizma – umnožavaju se samo unutar žive stanice domaćina •sadrže samo jednu vrstu nukleinske kiseline – DNK ili RNK
  3. 3. Morfologija i građa virusa oblici: ◦ kuglasti – većina virusa patogenih za ljude ◦ štapićasti ◦ kvadratni ◦ elipsoidni ◦ poput punoglavca – s glavom i repom (npr. bakteriofagi) •veličina virusa je između 20 - 300 nm (10-9m) – vidljivi su elektronskim mikroskopom
  4. 4. Građa virusa a) nukleinska kiselina (DNK ili RNK) b) kapsida – proteinski omotač • sastoji se od kapsomera • nositelj je virusnih antigena • osigurava simetriju čestice • važna za adherenciju na stanicu domaćina • N.K. + kapsida – nukleokapsida • neki virusi sadrže ovojnicu • građena od matriks proteina, lipida i glikoproteinskih izdanaka  antigeni
  5. 5. Umnožavanje / replikacija virusa •odvija se isključivo u živoj stanici domaćina • koriste energiju i druge stanične metabolite domaćina za sintezu vlastitih strukturnih čestica •Stadiji replikacije virusa: 1) pričvršćivanje za stanicu domaćina (adsorpcija) – ovisno o staničnim receptorima 2) prodiranje (penetracija) – prolazak kroz staničnu membranu 3) razgradnja kapside – razgradnjom proteinskog ovoja dolazi do aktivacije virusne nukl. kiseline 4) biosinteza – virus koristi stanične mehanizme sinteze proteina i nukl. kiselina za sintezu vlastitih 5) sastavljanje virusnih čestica – u citoplazmi st. domaćina dolazi do stvaranja nukleokapside 6) izlazak iz stanice - lizom (pucanjem st. membrane domaćina) ili pupanjem (virusi s ovojnicom) • za vrijeme umnožavanja virusa nastaju promjene na površini i u unutrašnjosti stanice domaćina • uklopine / inkluzijska tjelešca – promjene na zahvaćenim stanicama vidljive svjetlosnim mikroskopom • npr. Negrijeva tjelešca (bjesnoća), Guarnijerieva tjelešca (velike boginje), Cowdry A (herpes)
  6. 6. Tumorogeni i teratogeni virusi •neki virusi mogu stimulirati stanične funkcije i potaknuti staničnu proliferaciju te diobu stanica  tumorogeni virusi • DNK tumorogeni virusi – npr. papilomavirus bradavice, kondilomi, rak vrata maternice • RNK tumorogeni virusi – tumori vezivnog i limfatičnog tkiva (virusi sarkoma i leukemije) •neki virusi mogu prouzročiti oštećenja za vrijeme embrionalnog razvoja  teratogeni virusi • npr. virus rubele i citomegalovirus • TORCH ili TORCHES kratica je za pet, ali i više (kongenitalnih) infekcija koje su opasne ako se dogode za trudnoće, jer mogu uzrokovati smrt ili teške bolesti ploda i komplikacije u novorođenčadi koja obole prijenosom infekcije putem posteljice ◦ T - Toksoplazmoza (uzročnik Toxoplasma gondii) ◦ O - Ostale infekcije (to mogu biti: hepatitis B, sifilis, Varicella-zoster infekcije, Parvovirus B19, HIV i druge) ◦ R - Rubella (uzročnik Rubella virus) ◦ C - Citomegalovirusna infekcija (uzročnik Cytomegalovirus) ◦ HE - HErpes (uzročnici - humani herpes simplex virusi - HSV 1 i 2) ◦ S - Sifilis (uzročnik - bakterija iz roda spirocheta - Treponema pallidum)
  7. 7. TORCH infekcija
  8. 8. Viroidi i prioni VIROIDI - infektivne čestice koje se sastoje samo od jednolančanog RNK, a nemaju kapsidu ◦ uzrokuju bolesti biljaka PRIONI – infektivne čestice građene samo od bjelančevina (nemaju nukleinsku kiselinu) ◦ vrlo otporni na djelovanje meganičkih, kemijskih i fizikalnih činitelja ◦ uzrokuju bolesti središnjeg živčanog sustava ljudi (Creutzfeldt-Jakobova bolest) i životinja (goveđa spongioformna encefalopatija – „kravlje ludilo”)
  9. 9. Laboratorijska dijagnostika virusnih infekcija a) IZRAVNA • poželjno je uzeti uzorak za dijagnostiku u što ranijoj fazi bolesti – najveća količina uzročnka • uzorci su različiti, ovisno o lokalizaciji virusne infekcije – bris nazofarinksa, kože i drugih sluznica, krv, likvor, stolica, urin i drugi sekreti I. Izdvajanje (izolacija) virusa iz nekog uzorka • Uzeti materijal se ucijepi / pokusnim životinjama (danas rijetko) /u oplođena kokošja jaja (uzgoj influeze) / staničnu kulturu (najčešće)/ te se u njima promatraju promjene svojstvene određenim virusima • danas se za izdvajanje i identifikaciju virusa najčešće koriste stanične kulture – proizvodnja cjepiva • STANIČNA KULTURA se sastoji od: a. krute faze – stanice različitih tkiva ljudskog ili životinjskog podrijetla b. tekuće faze – minimalni esencijalni medij (MEM)  puferi, vitamini, aminokiseline, šećeri… • prisutnost virusa u staničnoj kulturi očituje se stvaranjem morfoloških promjena, koje su svojstvene određenim porodicama virusa – citopatski učinak (stvaranje inkluzijskih tjelešaca) • neki humanopatogeni virusi (influenza, mumps, rabies, KME) imaju svojstvo aglutinacije eritrocita – postupci hemadsorpcije • dokaz i identifikacija virusa provode se molekularnim metodama (PCR) b) NEIZRAVNA • dokazivanje specifičnih protutijela iz krvi ili CSLa • uzorke treba uzeti u akutnom stadiju bolesti – što ranije

×