e-Business Conference Banja Luka 2014

3. Evropski okvir interoperabilnosti (EIF) i uticaj na e-Business
Tajana Repulec

4. SADRŽAJ
1.Od ministarske deklaracije do EIF-a
2.Pozicioniranje okvira interoperabilnosti
3.Izazovi interoperabilnosti
4.Ključni koncepti iz EIF2.0
5.Interoperabilnost: preduvjet e-Poslovanja
6.Generička arhitektura IT sistema javne uprave
7.Interoperabilnost u EK praksi
8.e-Javna uprava u e-Poslovanju

5. OD MINISTARSKE DEKLARACIJE DO EIF-A
•Ministarska deklaracija o e-Upravi, Malmö, 2009.
•Strategija Europa 2020, 2010.
•Digitalna agenda za Europu, 2010.
•COM(2010) 744 Towards interoperability for European public services
–Evropska strategija interoperabilnosti
–Evropski okvir interoperabilnosti 2.0

6. POZICIONIRANJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI
Izvor: EIF v2.0, slika 1-1
Vladanje
Dizajn
Implementacija
Operacije
Okvir
Smjernice i preporuke
Usluge i alati
Strategija
EIF 2.0
ISA
ICT PSP

7. IZAZOVI INTEROPERABILNOSTI
Građani i poslovni subjekti
•Imaju slobodu raditi, nastaniti se, poslovati gdje žele
•Očekuju od (svojih) Vlada / javne uprave da im osiguraju elektronsku komunikaciju
Vlade / Javna uprava
•Poboljšavaju svoje poslovne procese
•Poboljšavaju svoju ICT infrastrukturu
•Smanjuju administrativna opterećenja i prepreke
•Smanjuju troškove (interne, građana, poslovnih subjekata)
•Efikasnije i efektivnije pružaju usluge

8. KLJUČNI KONCEPTI IZ EIF2.0
•Načela interoperabilnosti
•Konceptualni model pružanja usluga javne uprave
•Razine interoperabilnosti
•Sporazumi o interoperabilnosti
•Vladanje interoperabilnosti (eng. Interoperability governance)

9. INTEROPERABILNOST: PREDUVJET E-POSLOVANJA
Pravna interoperabilnost: zakonska podloga za realizaciju poslovnog procesa
Procesna interoperabilnost: omogućava interoperabilnost na organizacijskoj razini (poslovni procesi)
Semantička interoperabilnost: osigurava da je (poslovno) značenje (semantika) svakog pojedinog podatka jednoznačno definirano
Tehnička interoperabilnost: osigurava da su protokoli razmjene podataka međusobno kompatibilni i da omogućavaju sigurnu razmjenu podataka (npr. web servisi, AS2, http, messaging)

10. GENERIČKA ARHITEKTURA IT SISTEMA
JAVNE UPRAVE
FRONT OFFICE
GRAĐANI
DRŽAVNA TIJELA I
LOKALNA SAMOUPRAVA KOMPANIJE
MIN1 MIN2 MIN3 KOMPANIJA 1 KOMPANIJA 2
G2C G2G G2B
usluga usluga e-Usluga e-Usluga
KONVENCIONALNE USLUGE e-USLUGE
Konvencionalni
kanali:
- pisarnica
- pošta
- šalter
- službenik
- dostavljač
e-Kanali:
- portal
- e-mail
- web-servis
- mobilni uređaj
- EDI
- katalog usluga -
- prava -
· STRATEGIJE
· ZAKONODAVSTVO
· RAZVOJNI
PROGRAMI
· REZULTATI
· STANJA
· GPM KPI’s
BACK OFFICE
REGISTAR REGISTAR REGISTAR REGISTAR
BPM
repozitorij
WEB SERVISI
- podaci -
- pravila -
IZVORNI REGISTRI OSTALI JAVNI REGISTRI
GSB / SOA
FINANSIJE HRM ICT
Modeli postupaka
e-GOV operations
aplikacijska platforma
Elektronski dokumenti
(XML)
Servisne sabirnice
drugih upravnih nivoa
Servisne sabirnice
drugih institucija

11. INTEROPERABILNOST U EK PRAKSI
Upravna područja u kojima EK regulira (direktivama, uredbama…) potrebu za interoperabilnošću:
•Unutrašnje tržište
•Unutrašnji poslovi i pravosuđe
•Carine, oporezivanje i trošarine
•Zdravstvo
•Zdravlje životinja i sigurnost hrane
•Informacije javnog sektora
•Elektronski identitet
•ICT standardizacija
•Evropska statistika
•Javna nabava i e-Račun
•Evropski fondovi

12. E-JAVNA UPRAVA U E-POSLOVANJU
e- Javna uprava svojim inicijativama učestvuje u e-Poslovanju.
e- Javna uprava je i korisnik/potrošač i pružatelj e-Usluga.
e- Javna uprava se transformira iz „čistog” regulatora i inspektora u učesnika na tržištu e-Usluga.
Razvoj e-Javne uprave može imati pozitivan uticaj na razvoj e-Poslovanja.
Vlade koje prepoznaju priliku mogu strategijskim usmjeravanjem svojih aktivnosti i inicijativa u razvoju e-Javne uprave ubrzati razvoj i apsorpciju e-Poslovanja u privatnom sektoru, posebno od strane malog i srednjeg poduzetništva.

13. Hvala na pažnji!