Zasavica sa svojim priobaljem je na predlog Zavoda za zastitu prirode Srbije stavljena pod zastitu drzave kao prirodno dobro I kategorije od izuzetnog znacaja jos 1997. godine. Zasavica se našla na listi prioriteta za nominaciju za Ramsarsko područje, a prema klasifikaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) kao područje upravljanja staništima i vrstama (Habitat and species menagment area) ima IV kategoriju. Od 2001. godine Zasavica je postala član Europark Federacije.

1. Zaštita prirode i održivi razvoj
turizma u Specijalnom rezervatu
prirode Zasavica
Dragica Novaković

2. Karakteristike SRP Zasavica
Vrsta: Specijalni rezervat prirode
(Uredba o zaštiti specijalnog rezervata
prirode “Zasavica”, Službeni glasnik RS,
19/97)
Kategorija: I kategorija, Prirodno dobro od
izuzetnog značaja
Klasifikacija IUCN: IV kategorija, Staništa
i druga upravljana područja (Habitat and
Species Management Area)
Površina: 1825 ha
675 ha režim zaštite II stepena i
zaštitna zona 1150 ha
Međunarodni status:
IBA područje od 2000. godine
Član Europark Federacije od 2001. godine
Ramsarsko područje od 2008. godine

3. Osnovne vrednosti:
 Vodeni i močvarni ekosistemi sa
fragmentima poplavnih šuma i livada
 Različiti tipovi vegetacije i raznovrsnih
životnih zajednica vezanih za vodeni,
močvarni, livadski, šumski i agrikulturni
ekosistem
 Stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta,
od kojih mnoge zaštićene kao prirodne
retkosti ili sa spiskova za Crvenu knjigu
Srbije
 Značajno nalazište vrste ribe Umbra
krameri - mrguda, crnka; endemična vrsta
za Karpatski areal
 Prostor koja je zbog svoje ugroženosti ne
samo prirodna retkost naših voda, već je
prisutna i na IUCN listi globalno
ugroženih životinjskih vrsta
 Važno odmorište i hranilište za prolećne
migrante iz reda barskih ptica, pre svega
Šljukarica (Charadiformes), ali i druge vrste
kao što su bela i crna roda (Ciconia ciconia i
Ciconia nigra)

4. 800 vrsta biljaka
Lokvanjić - Nymphoides peltata
očvarna kopriva-Urtica kioviensis
Aldrovanda vesiculosa
L.
Equisetum maximum Physalis alkekengii

5. 160 vrsta gljiva
remetes vesicolor - Šarena tvrdokoška
Flamulina velotupes - Zimska panjevčic
Auricularia auricula Judae - Judino uvo
Coprinus domesticus Geastrum coronatum-krunasta zvezdača

6. 300 vrsta
insekata
Fam. Odonata - Anax imperator
Fam. Lepidoptera - Vanessa io
Papilio machaon
am. Coleoptera - Carabus violaceus
Fam. Coleoptera - Copris lunaris

7. 16 autohtonih
vrsta riba
m. Centrarchidae - Lepomis gibbosus Fam. Cyprinidae - Carassius carassiu
Mrguda-Umbra
Krameri
am. percidae - Perca fluviatilis Fam. Cyprinidae - Tinca tinca

8. 186 vrsta ptica
Circus macrourus - Platalea leucorodia - čaplja kašikar
stepska eja, (sa roze perjem),
vrlo retka vrsta u Srbiji do sad nezabeleženo u Srbiji
Aegithalos caudatus
Dugorepa senica
Erithacus rubecula –
Alcedo atthis - Vodomar Crvendać

9. Reintrodukcija
evropskog dabra
Nestankom dabra, močvarna
područja na našim prostorima
smanjena su za 10 puta u odnosu
na period kada je dabar bio
prisutan

10. U Specijalnom rezervatu prirode
Zasavica, izgrađen je mini zoo vrt
sa autohtonim životinjskim
vrstama koje predstavljaju
genetički resurs Srbije:
- svinja mangulica
- podolsko goveče
- balkanski magarac
- brdski konj
- balkanska koza
- golovrata kokoš
Sve vrste su obuhvaćene programom
Ministarstva za poljoprivredu
Republike Srbije za očuvanje
životinjskih vrsta, a u skladu sa
Konvencijom o biološkoj
raznovrsnosti koju je potpisalo 179
država.

11. Prvi koraci vezani za razvoj turizma
započeti su proglašenjem Zasavice za
Specijalni rezervat prirode 1997. god.
Centralno mesto Rezervata, vizitorski
centar otvoren je 2003. godine.
Od iste godine u upotrebi je turistički
brod Umbra kojim se plovi kroz
najlepši deo Rezervata od Valjevca ka
Šumarevoj ćupriji u dužini od 7 km.
Turističku ponudu Rezervata čine
odmor, rekreacija, plovidba rekom,
foto safari, sportski ribolov i uživanje
u prirodi.

12. Zbog prisustva reliktnih, endemičnih i
retkih biljnih i životinjskih vrsta
područje je interesantno i pogodno za
naučna i stručna istraživanja.
U Rezervatu se tradicionalno održavaju
Međunarodni volonterski kamp i
Istraživački kampovi.
Zastupljen je i đački turizam sa
akcentom na obrazovanju u prirodi.

13. Na prostoru Sremske Mitrovice
nekada se nalazio Sirmium, centar
provincije Panonia Secunda i jedna od
četiri prestonice Rimskog carstva.
Sirmium predstavlja polaznu tačku
kulturne rute koja promoviše antičko
nasleđe u našoj zemlji
(Itinerarium Romanum Serbia –
Putevi kulture rimskih imperatora)

14. Blizina Nacionalnog parka
Fruška gora omogućava
povezivanje sličnih turističkih
ponuda vezanih za eko turizam,
kao i komplementarnih ponuda
vezanih npr. za kulturni
turizam i posetu brojnim
manastirima.

15. Jedan od glavnih nedostataka turističkog
proizvoda jeste pomanjkanje odgovarajućih
objekata za smeštaj turista i ukupne
turističke infrastrukture.
Turističke aktivnosti je potrebno dalje
razvijati i dopuniti novim aktivnostima
kako bi ponuda bila privlačna različitim
tržišnim segmentima, ne samo eko-turistima.
Razvoj turizma ovog područja planiran je:
Prostornim planom opštine Sremska Mitrovica,
Projektom “Zasavički Eko Krug”,
Programom razvoja eko-turističkog centra
Zasavica
Planom upravljanja turizmom za Specijalni
rezervat prirode Zasavica

16. Prostorni plan opštine Sremska
Mitrovica
Predviđena su planska rešenja za grad sa
okruženjem (NP Fruška gora, SRP
Zasavica, obale Save, salaši, koridor 10)
kao idealna destinacija za vikend turizam.
Kao osnovne turističke zone definisane su:
Grad Sirmium
Fruška gora,
Bara Zasavica
Reke Sava, Bosut i Drina.

17. Projekat “Zasavički Eko Krug”
Eko-Wet “Eko Oko Rezervata”
Eko-Ed Kamp “Umbra”
Eko park “Europark safari”
Eko rekreacija i zabava “Zasavički
kotlić”
Eko-Seoski turizam
Mačvansko-sremski Gastro fest
Eko Wedd-Eko venčanje
Berza genetičkih resursa “Slow food”
Eko festival “Venac od lokvanja”

18. Program razvoja eko-
turističkog centra Zasavica
Izgradnja u užoj zoni:
-Etno muzej
-Novi vizitorski centar (Villa rustica
romana)
-Auto kamp
-Parking
-Pristan za turističke brodove
-Staze kroz prirodu
-Mesto za takmičenje ribolovaca

19. Plan upravljanja turizmom za
Specijalni rezervat prirode
Zasavica
Petogodišnji plan investicija u životnu
sredinu i razvoj turizma u periodu od
2005. do 2010. godine
U periodu od 1997. do 2007. godine,
povećan je broj posetilaca sa 600 na
4000 posetilaca godišnje, a prihod od
turizma sa 1.100 € godišnje na 11.450 €.
Planirano je da se broj turista do 2012.
godine poveća na 10.000, a do 2021.
godine na 20.000 godišnje.

20. Očuvanje ekosistema, retkih i endemičnih vrsta
Rezervata
Ključni problemi: Aktivnosti:
 Problem odlaganja smeća  Uvođenje zabrana i rigoroznijih kazni
 Krivolov za prekršaje
 Neplanska seča šume  Održavanje optimalnog vodnog režima
 Upotreba hemijskih sredstava koja izgradnjom crpnih stanica
dovodi do eutrofikacije  Održavanje kanalske mreže kroz
 Turističke aktivnosti izmuljivanje i uklanjanje biomase na
suženim delovima reke i u priobalju

21. Razvoj kvalitetnog sistema upravljanja zaštićenim
područjem
Ključni problemi: Aktivnosti:
 Problem odgovornosti koji proističe iz  Osnivanje razvojne agencije za
vlasničke strukture teritorije Rezervata turizam sa ciljem da se razvije
Zasavica kvalitetan sistem upravljanja
 Pokret gorana kao upravljač područja područjem, posetiocima, ljudskim
nema potrebna ovlašćenja, ali ni resursima i sl.
mogućnosti (finansijske, kadrovske)

22. Uspostavljanje partnerstva sa širokim krugom zainteresovanih
interesnih grupa da bi se podstaklo njihovo aktivno učešće u
razvoju održivog turizma
Ključni problemi: Aktivnosti:
 Nisu predviđene adekvatne mere za  Ostvarivanje saradnje sa lokalnom
učešće lokalnog stanovništva zajednicom, institucijama i
 Nepovezanost sa sličnom ili organizacijama na nacionalnom i
komplementarnom turističkom međunarodnom nivou
ponudom  Povezivanje sa upravljačima drugih
 Nedostatak međunarodne saradnje zaštićenih područja, radi razmene
iskustava i predstavljanja jedinstvene
turističke ponude

23. Održivi razvoj turizma u zaštićenom području uz adekvatnu
turističku infrastrukturu
Ključni problemi: Aktivnosti:
 Neadekvatna turistička infrastruktura  Prvom fazom razvoja Rezervata
(nedostatak turističke signalizacije, predviđa se izgradnja odgovarajuće
objekata za smeštaj u blizini infrastrukture koja će dati određene
Rezervata, odgovarajućeg vizitorskog ekonomske efekte
centra, staza kroz prirodu)  Razvoj seoskog turizma

24. Podrška lokalnoj privredi kroz aktivnosti povezane sa razvojem
održivog turizma u zaštićenom prirodnom dobru i okolini
Ključni problemi: Aktivnosti:
 Nedostatak lokalne inicijative u  Podrška u osnivanju malih i srednjih
razvoju različitih formi turističkih preduzeća koja će doprineti održivom
usluga (turističke agencije, prodavnice, razvoju turizma
objekti za ishranu i smeštaj)  Promocija lokalnih proizvoda (kroz
 Nedovoljna promocija lokalnih izradu suvenira, proizvodnju hrane i sl.)
proizvoda

25. Razvoj programa obuke i unapređenja svesti za osoblje
zaštićenog područja i lokalno stanovništvo
Ključni problemi: Aktivnosti:
 Nedostatak obučenih kadrova  Nastaviti sa edukacijom i podizanjem
 Nizak nivo svesti lokalnog nivoa svesti lokalnog stanovništva
stanovništva o značaju zaštićenog kako bi se minimizirali negativni
područja uticaju čoveka na prirodu
 Unaprediti informativne aktivnosti
(PR služba, prezentacije, sajmovi)
 Razviti obuke za zaposlene u
zaštićenom području (vodiče, rendžere,
animatore), kao i menadžere zadužene
za održivi razvoj turizma

26. Razvoj pažljivo osmišljenog koncepta organske poljoprivredne
proizvodnje
Ključni problemi: Aktivnosti:
 Nizak nivo svesti lokalnog  Povezivanje malih proizvođača
stanovništva o prednostima i značaju lokalnih organskih proizvoda
uzgajanja i očuvanja autohtonih vrsta  Očuvanje autohtonih sorti
 Nekontrolisana upotreba hemijskih  Saradnja sa Ministarstvom
sredstava u poljoprivredi poljoprivrede, odnosno regionalnim
centrima i lokalnom samoupravom

27. Korišćenje različitih izvora za finansiranje razvojnih
projekata
Ključni problemi: Aktivnosti:
 Nedostatak finansijske podrške  Različiti oblici državne pomoći kroz
(dosadašnji projekti realizovani uz subvencije, povoljne kamate na kredite,
pomoć sponzora-lokalnih poslovnih poreske olakšice i sl.
ljudi i članova i prijatelja)  Povezivanje sa sličnim područjima radi
zajedničkog konkurisanja za
finansiranje projekata

28. www.zasavica.org.
rs