1.
Uvodna radionica
Dalj, 27.06.2012.

2.
 Ukratko o EU: Povijest, ustroj, institucije
 Sustav korištenja EU sredstava
 IPA program predpristupne pomoći
 Dosadašnja iskustva s korištenjem EU
sredstava u RH
 Regionalna/kohezijska politika EU i strukturni
instrumenti
 Problemi i izazovi

3.
 Osnovne odredbe Europske unije donijete su
nizom ugovora:
◦ Pariški ugovor, potpisan 18. travnja
1951., a stupio na snagu 23. srpnja 1952.,
 osnovana je Europska zajednica za
ugljen i čelik.
 Drţave osnivačice bile su:
Francuska, Njemačka, Italija, Luksembur
g, Belgija i Nizozemska, a Monnet je
imenovan njenim prvim Visokim
Povjerenikom.

4.
 Pojam Europska unija uveden je
Ugovorom o Europskoj uniji – Ugovor iz
Maastrichta (1993)
 Nakon Ugovora o EU, Unija se prikazuje
ujedinjena pod jednim “krovom” s “tri
stupa”.

5.
EU
Sporazumi Zajednička Suradnja u
Uključujući i vanjska i pravosuđu
jedinstveno sigurnosna i
tržište i
jedinstvenu politika unutarnjim
valutu poslovima

6.
 Ugovorom o osnivanju Europske zajednice
osnovano je pet institucija EU-a:
◦ Europska komisija,
◦ Vijeće Europske unije,
◦ Europski parlament,
◦ Sud Europskih zajednica
◦ Europski revizorski sud (nadgleda prihode i
rashode Unije i podjelu proračunskih
sredstava

7.
 Sa sjedištem u Bruxellesu institucija je koja izraţava i
zagovara opći interes Europske zajednice (EZ) i u
svom je radu neovisna od interesa pojedinih drţava
članica Unije.
 EK djeluje kao europsko izvršno tijelo koje ima
isključivo pravo predlaganja novih zakona.
- Provodi zajedničke politike i europsko zakonodavstvo
kroz donošenje provedbenih propisa u suradnji s
Vijećem EU-a
 Uspješnost provedbe zajedničkih propisa na terenu
ovisi o samim drţavama članicama.

8.
 Nakon posljednjeg proširenja Unije EK je
sastavljena prema načelu da svaka drţava
članica ima po jednog predstavnika u toj
instituciji, te danas broji 27 povjerenika.
 EK ima razraĎenu unutarnju upravno-
administrativnu strukturu: podijeljena je na
Opće uprave (engl. Directorates-
General, engl. kratica DGs).
 Svaki povjerenik zaduţen je za odreĎeno
područje i na čelu je one opće uprave, ili više
njih, koja pokriva to područje.

9.
 Vijeće Europske unije (Vijeće EU-a), drugim
nazivom Vijeće ministara ili često samo
Vijeće institucija je u kojoj su zastupljeni
interesi pojedinačnih drţava članica EU
 Vijeće je sastavljeno od po jednog
predstavnika iz svake drţave članice na
ministarskoj razini i uvijek se sastaje u
istom broju
• Npr. kada se raspravlja o poljoprivrednoj
politici, sastaju se ministri poljoprivrede;
kada se radi o pitanju nezakonitih
migracija, ministri unutarnjih poslova i sl.

10.
 1951:Belgija, Francuska, Nje
mačka, Italija, Luksemburg i
Nizozemska (EZUČ)
(1957 EEZ i EURATOM)
 1973:Danska, Irska i Velika
Britanija
 1981:Grčka
 1986:Portugal i Španjolska
 1995:Austrija, Finska i
Švedska
 2004:Cipar, Češka, Estonija,
Litva, Latvija, MaĎarska, Malt
a, Poljska, Slovenija, Slovačk
a,
 2007: Bugarska i Rumunjska
 2013? Hrvatska

11.
Funkcioniranje sustava
korištenja EU sredstava

12.
 Krajnji korisnici / predlagatelji projekata:
TDU, lokalna i područna samouprava te njihova
tijela i
udruţenja, NVO, škole, sveučilišta, instituti, podu
zetnički centri, javne kompanije, agencije koje su
pravna tijela s javnim ovlastima, itd.
 Izvršitelji radova/usluga, nabavljači opreme =
potrošači sredstava: graĎevinske firme, instituti
za edukaciju, konzultantske firme, proizvoĎači
opreme itd.
 Ciljana skupina:
nezaposleni, studenti, poduzetnici, zaposlenici, d
rţavni sluţbenici, itd.

13.
 Operativni programi  usvajanje od strane EK  raspisivanje
natječaja za realizaciju projekata (!!! natječajna
procedura, prijave, odabir projekata/izvoĎača – u domeni zemlje
korisnice)
 Dva načina dodjele sredstava:
1. Natječaj za dodjelu sredstava bespovratne pomoći (grant)
1. krajnji korisnik predlaţe projekt na zadanu tematiku
2. natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni
obrazac, priloge (proračun, logička matrica, graĎevinska
dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr.
prema potrebi)
2. Natječaj za realizaciju zadanog projekta
1. izvoĎači se natječu temeljem kriterija (ključna je cijena!)
2. natječajna dokumentacija ovisi o vrsti projekta: usluge
(Terms of Reference), roba (Technical Specifications),
radovi (Bills of Quantities)

14.
Projektni ciklus sheme dodjele nepovratnih
sredstava (grant schema)
PROGRAMIRANJE
priprema godišnjeg plana i
smjernica
EVALUACIJA IDENTIFIKACIJA
završna revizija, ex-post odobrene smjernice,
evaluacija objavljen natječaj
IMPLEMENTACIJA FORMULACIJA
provedba ugovora ocjenjivanje projektnih
prijedloga
FINANCIRANJE
potpisivanje ugovora

15.
Vremenski tijek grant sheme
Procedura traje 12 ili više mjeseci
Objava Poziva
Priprema i potpis ugovora
Zaprimanje i
ocjenjivanje
projektnih prijedloga
90 dana cca 90 dana
cca 6-9
mjeseci

16.
 provedba tek po potpisivanju ugovora (nema
retroaktivnih plaćanja)
 krajnji korisnik samostalno provodi projekt –
pod-ugovaranje prema EU smjernicama (tzv.
PRAG)
 provedba podloţna kontroli EK (duţni čuvati sve
informacije sljedećih 7 godina)
 obveza redovitog izvješćivanja provedbenog
tijela o tehničkoj i financijskoj provedbi
 isplata 80% potpore po zaključivanju
ugovora, 20% po finalnom izvješću (zahtjev za
isplatom)
 Nema kumulativnih plaćanja (iz drugih izvora)

17.
Jedinstveni
CARDS Pretpristupni instrument Strukturni
(2000. – 2004.) programi pomoći pretpristupne fondovi
(2005. – 2006.) pomoći, IPA
(2007. – )
/ Ruralni razvitak Ruralni razvoj EAFRD, EFF
SAPARD (unutar ZPP)
/ Transportna &
Regionalni razvoj ERDF, ESF,
okolišna
Zaštita okoliša i prirodnih Kohezijski fond
infrastruktura
resursa
ISPA
Razvoj ljudskih
Gospodarska i socijalna Phare – gosp. i soc. potencijala ESF
kohezija kohezija
Regionalna i preko-granična
Phare prekogranična Preko-granična
suradnja
suradnja suradnja ERDF
Izgradnja institucija
Phare izgradnja
Demokratska stabilizacija
institucija Pomoć u tranziciji,
Pravosuđe i unutarnji poslovi (twinning, TAIEX, izgradnja institucija ESF (Cilj 1)
tehnička pomoć)

18.
 Integrirani pretpristupni instrument za pomoć zemljama
kandidatkinjama za ulazak u EU (Hrvatska, Turska,
Makedonija) i potencijalnim zemljama kandidatima (Zapadni
Balkan)
 Zamjenjuje Phare, ISPA-u, SAPARD i pretpristupne
instrumente koji su bili namijenjeni Turskoj , kao i CARDS
instrument
 Financijska alokacija (2007.–13.) predloţena od EK: oko 50
milijardi eura za sve zemlje za sedmogodišnje razdoblje
 Izravno priprema zemlje kandidate za korištenje strukturnih
fondova EU
 Operativni programi
 Okvir za usklaĎenost strategija (“National Strategic Reference
Framework”)
19

19.
Dostupne svim IPA
1. Pomoć u tranziciji i zemljama
izgradnja institucija
2. Prekogranična
suradnja
Samo za zemlje
kandidatkinje
(priprema za
3. Regionalni razvoj strukturne i
4. Razvoj ljudskih poljoprivredne
fondove EU)
resursa
5. Ruralni razvoj
20

20.
 3 operativna programa koji pripremaju Hrvatsku za
korištenje Strukturnih fondova:
◦ OP Regionalna konkurentnost - priprema za ERDF
Prioriteti:
1. UnaprjeĎenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja
2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
3. Tehnička pomoć
◦ OP Zaštita okoliša
◦ OP Promet
Priprema za
Kohezijski fond
21

21.
Sustav upravljanja IPA-om
Duţnosnik nadleţan za
Tijelo nadleţno za reviziju
akreditaciju
MFIN
Ivan Šuker, mfin
Sveukupna koordinacija, posebno
programiranje, praćenje provedbe, evaluacija Financijsko upravljanje programom IPA
programa IPA
Nacionalni koordinator programa Nacionalni duţnosnik za
IPA ovjeravanje
SDURF
Koordinator za komponente III i IV
SDURF
Komponenta 2 Komponenta 3
Komponenta 1
Prekogranična Regionalni razvoj Komponenta 5
Pomoć u tranziciji i Komponenta 4
suradnja Ruralni razvoj
jačanje institucija Razvoj ljudskih
potencijala
Nadleţno tijelo: Nadleţno tijelo:
Nadleţno tijelo:
MRRŠVG MPRRR
SDURF Nadleţna tijela:
MGRIP
Provedba: SAFU Provedba:
Provedba: SAFU MZOŠ
MZSS MPRRR -
SAPARD Agencija
Provedba:
HZZ
Regionalna ASO
Okoliš konkurentnost
Promet
Nadleţna tijela: Nadleţna tijela:
Nadleţno tijelo: MZOPUG
MMPI MGRIP
MRRŠVG MZOŠ
Provedba: MRRŠVG
Provedba:
HŢ Infrastruktura Hrvatske vode
SAFU Provedba:
FZOEU SAFU
SAFU

22.
 Pitanje učinkovitosti Kohezijske politike
◦ rastući jaz u blagostanju meĎu regijama
◦ reformom politike nastojalo se izravnije potaknuti
gospodarski rast (Lisabonska strategija) i smanjiti
administrativnu sloţenost procedura
 Neke zemlje uspješnije od drugih
◦ učinak ne ovisi (samo) o sredstvima
◦ uspjeh ovisi o angaţmanu drţavne uprave i
ukupnoj strategiji razvoja
 Visoki administrativni troškovi, koji doduše
mogu biti dugoročno isplativi
◦ prilika za reformu pristupa razvoju i nacionalnu
praksu upravljanja proračunskim sredstvima

23.
 Odgovarajući kadrovski kapaciteti
 Stručnost svih sudionika (acquis, pravila
kohezijske politike, engleski jezik)
 Fleksibilnost sustava (brojnost
sudionika, sloţenost procedura, “n+ ” pravilo)
 Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna
proračunska sredstva
 Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima
 Inovativni projekti su riskantniji…
 Razmjena informacija i iskustava

24.
 Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada
◦ provedba uvelike tek predstoji
◦ ulaskom u EU, bitno veća sredstva!
 U tijeku jačanje administrativne sposobnosti
◦ izazov paralelnih programa i priprema
◦ izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih
 Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu
strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF)
 Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih
tijela (stupovi trţišta, provoditelji politika itd.)
◦ projekti financirani EU sredstvima  jačanje sustava
privlačenja ulaganja, poslovne klime, savjetodavnih
usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog
transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog
razvoja itd.

25.
 NUTS podjela u svrhu maksimalnog iskorištavanja
sredstava Strukturnih fondova
 Planirati korištenje EU sredstava temeljem
ograničenog broja programa
 Osigurati proračunska sredstva i provedbene
kapacitete
 Jasna i jednostavna provedbena struktura
 Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU kao
pripremu za Strukturne fondove
 Jačati stručnost i učinkovitost uprave
 Informirati moguće korisnike
 Zaliha projekata (eng. Project pipeline)

26.
 EC financirani projekti
NATIONAL &
EC DEVELOPMENT moraju biti sukladni s :
POLICY & COUNTRY
SECTOR POLICIES
STRATEGIES  EC razvojnim
politikama i državnim
strategijama
 Vladinim programima
GOVERNMENT PRIORITIES AND
PROGRAMMES OF  Nacionalnom
PROGRAMMES NON STATE ACTORS
razvojnom politikom
 Projekti usklađeni sa
regionalnim
strateškim
PROJECT PROJECT PROJECT dokumentima
28

27.
Strateški okvir za razvoj 2006 – 13
Pretpristupno partnerstvo (nacionalni razvojni ciljevi i prioriteti)
(politički okvir)
Nacionalni program za pridruţivanje
Višegodišnji indikativni Europskoj uniji
planski dokument
Strateški okvir za usklaĎenost
Višegodišnji indikativni strategija 2007-13
financijski okvir (za IPA komponente III i IV)
Operativni programi
promet
okoliš
regionalna konkurentnost
razvoj ljudskih potencijala
29

28.
SF
Nacionalni Strateški Referentni Okvir (NSRF)
Operativni programi (predviđeni Akcijskim planom)
OP COMP
OP ENV
IROP
OP TRANS
OP HR
OP CBC
OP TA
NUTS II regija
ŽRS 1 ŽRS 2 ŽRS 3…
Odbori za selekciju i
pradenje provedbe
ROP
ROP ROP…

29.
NACIONALNI REFERENTNI OKVIR
Kao strateški ciljevi u okviru pridruţivanja i članstva
Republike Hrvatske u Europskoj uniji prepoznati
su:
◦ Brţi ekonomski razvoj temeljen na trţišnom
povezivanju i institucionalnoj reformi;
◦ Veća zaposlenost – brţe kreiranje radnih mjesta;
◦ Promocija odrţivog razvoja.
31

30.
NOVI SUSTAV UPRAVLJANJA REGIONALNIM RAZVOJEM:
INSTITUCIJE I DOKUMENTI NA KOJIMA ĆE SE TEMELJITI
NOVA REGIONALNA POLITIKA
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEŠKI OKVIR ZA
RAZVOJ RH (2006-2013)
STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA
NACIONALNO PARTNERSKO
VIJEĆE
NACIONALNE SEKTORSKE SMJERNICE
MRRŠVG
NACIONALNI STRATEŠKI REFERENTNI OKVIR
UPRAVA ZA INTEGRIRANI REGIONALNI NACIONALNA AGENCIJA ZA
RAZVOJ REGIONALNI RAZVOJ
OPERATIVNI PROGRAMI
PARTNERSKO VIJEĆE ŠIRIH REGIJA
RAZVOJNI PRIORITETI ŠIRIH REGIJA
ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKO PARTNERSKO VIJEĆE ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA
AKCIJSKI PLAN SUKLADNO ŽUPANIJSKOJ RS
ŽUPANIJSKA RAZVOJNA AGENCIJA

31.
REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE
Planski
Strategija regionalnog razvoja RH dokumenti
središnje razine
( u skladu
s Financijskom
Smjernice financiranja regionalnog razvoja RH perspektivnom
EU)
Županijska razvojna strategija - planski dokument regionalne
razine
Jedinica područne (regionalne) samouprave donosi
županijsku razvojnu strategiju – suradnja s gradovima i
dugim jedinicama JLS
33

32.
 Zakon o RR (NN 153/9)
Zakon o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske, donesen 29. prosinca 2009. godine
zbog potrebe usklaĎivanja nacionalnog
zakonodavstva s propisima Europske unije na
području reguliranja djelatnosti u
regionalnom razvoju, sustavno rješava
problematiku regionalnog razvoja na
drţavnom teritoriju.
34

33.
Zakon o regionalnom razvoju:
•Definira osnovni koncept i principe regionalnog razvoja
•Definiranje i primjenu osnovnih strateških planskih dokumenata
regionalnog razvoja
•Institucionalni okvir i upravljačku strukturu regionalnog razvoja
•Operativnu osnovu provedbe razvojnih instrumenata predviđenih
zakonom
•Izvore financiranja provedbe regionalne razvojne politike
•Metodologiju praćenja i vrednovanja regionalne razvojne politike
RH
35

34.
Na 59. sjednici odrţanoj 4. lipnja 2010.
godine, Vlada RH usvojila je prijedlog Strategije
regionalnog razvoja RH 2011.-2013. godine
36

35.
To su:
 Vijeće za regionalnu razvojnu politiku
 Partnersko vijeće za regionalni razvoj Republike Hrvatske
 Ministarstvo nadleţno za regionalni razvoj
 Agencija za regionalni razvoj Republike
 Ostala središnja tijela drţavne uprave (resorna ministarstva)
 Partnersko vijeće statističke regije
 Ţupanijsko partnersko vijeće
 Jedinica područne (regionalne) samouprave
 Ţupanijska razvojna agencija.
37

36.
 Stavka od oko 308 milijardi EUR u
financijskoj perspektivi 2007. – 2013.
 Sredstva za nerazvijene i problematične
regije i zemlje članice EU
 Sufinanciranje javnih projekata i razvojnih
programa, odobrenih od strane
nacionalnih ili regionalnih vlasti
 Dio pravila utvrĎuje Europska komisija
(EK): alokacija za pojedine ZČ, programi
korištenja sredstava, provedba
projekata, financijska
kontrola, izvješćivanje

37.
 Proizvodna ulaganja (mala i srednja poduzeća)
 nova i/ili zadrţana radna mjesta
 Istraţivanje i razvoj  dodana vrijednost
proizvodnje
 Informacijsko društvo  kvaliteta
ţivota, poslovna klima, administrativna
učinkovitost
 Ljudski kapital  zaposlenost i produktivnost
 Socijalna uključenost  jednakost šansi
 Osnovna infrastruktura  povećanje ţivotnog
standarda, okolišna odrţivost, trans-europska
energetska, telekomunikacijska i transportna
mreţa

38.
Nadodavanje
 Nacionalna sredstva se ne zamjenjuju onima iz EU
N+ pravilo:
 rok za ugovaranje EU sredstava (n+2 ili n+3) (n=godina
za koju su alocirana sredstva)
 EU sufinancira ukupne ili javne troškove ulaganja
pogodne za sufinanciranje (eligible expenditure), i to ex
post!
Razina sufinanciranja
 od 50% do 80 % ukupnih troškova
 najudaljenija područja i manji grčki otoci do 85%
 Kod profitabilnih ulaganja – od10 % do 50 %
 (poduzeća i infrastruktura)

39.
ČINJENICE O STRUKTURNOM
FONDOVIMA

40.
STRUKTURNI FONDOVI / ČINJENICE
Naši ključni problemi
• nemamo kadrova obučenih za pisanje i provedbu projekata
• nemamo strategiju niti viziju razvoja, RRA priprema županijsku
razvojnu strategiju, mali input općina i gradova
• nacionalni referentni okvir nije usuglašen niti spreman
• javnost, a time i poduzetnici, lokalna samouprava od Vlade
redovno dobijaju netočne informacije o datumu pristupanja EU
• lokalne samouprave nisu upoznate od ministarstava o procesu
pripreme nacionalnog referentnog okvira
• Vlada ne ulaže ni približno dovoljno u informiranje Hrvatske
47

41.
Naši ključni problemi
• Sadašnji stupanj (de)centralizacije Republike Hrvatske i prihodi
koje ostvaruju jedinice regionalne i lokalne samouprave ne
omogućavaju uključivanje u veći broj projekata u okviru EU
programa
• Kada se povlače sredstva iz pretpristupnih fondova, dio troškova
koje snosi EU korisniku se isplaćuje unaprijed. Kod sredstava iz
strukturnih fondova postoji jedna velika razlika: korisnik mora
samostalno financirati cijeli projekt, a tek po njegovom završetku
dobiva dio novca nazad.
48

42.
STRUKTURNI FONDOVI / ČINJENICE o ISKORIŠTENOSTI
STRUKTURNI FONDOVI ISKORIŠTENOST
EU27 prosjek 87%
RUMUNJSKA
Ušla u Europsku uniju 1.1.2007, te godine iskoristila samo 21,2%
strukturnih fondova. Ukoliko Hrvatska iskoristi samo toliko posto to će
značiti bačenih 300 milijuna kuna!!!!
49

43.
Hrvoje Dolenec, drţavni tajnik Središnjeg drţavnog ureda za
razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a
"Ono što je Hrvatskoj bila i jest najveća boljka
je priprema projekata”
50

44.
Problemi i izazovi