2. Reforma registracije privrednih subjekata kao
preduslov i podsticaj države razvoju e-Business-a:
Agencije za privredne registre Republike Srbije
kao referentni model
Branislav Dobrosavljević,
Data services manager
Agencija za privredne registre, Beograd
3. SADRŽAJ:
1. Nacionalni registri – osnova e-Uprave i e-Business-a
2. APR kao model razvoja moderne e-Uprave
3. Zaključci i preporuke za razvoj e-Business-a
4. 1. NACIONALNI REGISTRI – OSNOVA E-UPRAVE I E-BUSINESS-A
• Usklađivanje razvoja e-Uprave i e-Business-a
• Neophodnost izgradnje kompletnog sistema nacionalnih
registara u elektronskoj formi
• Poseban značaj Registra privrednih subjekata APR
• Prednosti principa „svi registri na jednom mestu“
• Interoperabilnost – osobina registara „by design“
5. USKLAĐIVANJE RAZVOJA E-UPRAVE I E-BUSINESS-A
• Postoji prirodna međuzavisnost razvoja e-Uprave (e-Government) i
elektronskog poslovanja (e-Business), posebno iz perspektive primene
savremenih tehnologija (IKT) i modela upravljanja poslovnim procesima, a
najviše u oblasti usluga
• Inovacije u elektronskom poslovanju obično se prvo se primenjuju u
visoko-konkurentnom okruženju velikih preduzeća u ključnim branšama
koje puno investiraju u razvoj (bankarstvo, telekomunikacije, farmacija, itd)
• Ta iskustva se koriste i dalje razrađuju u kapitalnim projektima u javnom
sektoru (e-Uprava), uz razvoj odgovarajuće „dobre prakse“, početnu fazu
standardizacije i zakonsko regulisanje
• Ovo omogućava „povratnu spregu“ na privatni sektor (e-Business),
odnosno široku primenu potvrđenih novih pravila poslovanja i tehničkih
rešenja u segmentu malih i srednjih preduzeća (MSP)
6. NEOPHODNOST IZGRADNJE KOMPLETNOG SISTEMA
NACIONALNIH REGISTARA U ELEKTRONSKOJ FORMI
• Nacionalni registri su šifarnici „državnog informacionog sistema“, koji treba da
izgradimo na bazi poštovanja standarda i pravila koja primenjuju države EU
• Najvažniji nacionalni registri u svim državama su:
- Registar građana, uključujući biračke spiskove
- Registar privrednih društava (i preduzetnika)
- Geografski registri, uključujući registar nekretnina
- Registri finansijskih podataka (finansijski izveštaji, bankarski računi, itd)
• Za efikasan razvoj e-Uprave i e-Business-a neophodno je izgraditi javno
dostupne i interoperabilne elektronske registre i za sve druge potrebe (drugi
statusni registri – udruženja i druga pravna lica; registri raznih vrsta ugovora –
zaloge, lizing, itd; registri posebne namene – npr. registar turizma, i drugi)
• U Srbiji je jedna od glavnih smetnji razvoju e-Uprave i e-Business-a nedostatak
nacionalnih registara, bilo da su oni regulisani zakonom ili ne (adrese, građani)
7. POSEBAN ZNAČAJ REGISTRA PRIVREDNIH SUBJEKATA APR
• Bitan deo Registra privrednih subjekata APR, Registar privrednih društava
(„Register of companies“), kao važan element realizacije „Zakona o privrednim
društvima“, nezaobilazan je izvor podataka o statusnim promenama u
privrednim društvima svih veličina, za državne organe, pravna i fizička lica
• U skladu sa važećim pravilima EU, podaci iz njega treba da budu biti dostupni:
- Na Internet strani registracionog organa
- Po zahtevu korisnika, u elektronskoj ili štampanoj formi (sa ili bez naknade)
- U formi pogodnoj za automatizovanu razmenu podataka, npr. korišćenjem
veb servisa („web service“)
• Cilj povezivanja državnih organa putem veb servisa i srodnih tehnologija treba
da bude realizacija deljenih, odnosno zajedničkih usluga državnih organa
(„shared services“), što će omogućiti da se i vrlo složene usluge isporučuju na
jedinstven način, po mogućstvu što bliže širokom krugu korisnika
Primeri: - „Jednošalterski sistem registracije“ u Agenciji za privredne registre
- „Elektronska usluga registracije vozila u Srbiji“,
u kojoj i APR učestvuje kao izvor podataka o zastupnicima privrednih društava
8. PREDNOSTI PRICIPA „SVI REGISTRI NA JEDNOM MESTU“
• Agencija za privredne registre od osnivanja vodi 3 raznorodna registra, a od
2009. godine taj broj stalno raste, tako da trenutno obuhvata 17 registara, sa
skorom perspektivom da taj broj dostigne i premaši 20
• Model za definisanje i realizaciju principa „svi registri na jednom mestu“ u
Srbiji, kroz postavku APR kao „centralnog registra na nacionalnom nivou“ bili
su registri skandinavskih zemalja (pre svega Norveške); Uspešnost ovog
modela potvrđuje iskustvo niza zemalja EU, a u regionu primer Makedonije.
• Najočiglednije prednosti ovog modela institucionalne organizacije su:
- Koncentracija materijalnih i kadrovskih resursa, znanja i projektnih kapaciteta
- Pojednostavljenje standardizacije internih poslovnih procesa i legislative
- Standardizacija i viši kvalitet usluga (registracija, isporuke podataka) za sve
vrste korisnika
- Lakša realizacija „jednošalterskog sistema“ za veliki broj usluga, itd.
9. INTEROPERABILNOST – OSOBINA REGISTARA „BY DESIGN“
• Imajući u vidu ulogu nacionalnih registara kao „jedinstvenog izvora bitnih
podataka“ za sve korisnike u državi, regionu, EU i šire, od samog početka
osobina svakog registra mora da bude najviši nivo interoperabilnosti
• Da bi se ovo ostvarilo, neophodni su najmanje sledeći preduslovi:
- Zakon koji nedvosmisleno definiše namenu i sadržaj registra
- Primenljiva podzakonska akta koja detaljno regulišu način realizacije registra
- Dovoljni resursi (kadrovski i materijalni, posebno IKT) za razvoj i rad registra
• Već pri projektovanju informacionog sistema registra neophodno je:
- Poštovati pravila povezivanja i razmene podataka između državnih organa
(„Government Interoperability Framework“)
- Imati u vidu tehnologije i pravila već uspostavljenih sistema u e-Upravi
- Izgraditi konzistentan, standardizovan i jednostavan za korišćenje skup veb
servisa, sa katalogom i jasnim pravilima za njihovo aktiviranje i korišćenje
10. 2. APR KAO MODEL RAZVOJA MODERNE E-UPRAVE
• APR - Zakonska osnova, institucionalni principi izgradnje
• APR - Osnovni podaci
• APR – Donatorski projekti
• APR - Rezultati i priznanja
• Iskustvo APR – naučene lekcije
11. APR - ZAKONSKA OSNOVA, INSTITUCIONALNI PRINCIPI IZGRADNJE
a) Ključni zakoni:
• Zakon o Agenciji za privredne registre; Zakon o javnim agencijama
• Zakon o postupku registracije u Agenciji za privredne registre
• Zakon o o privrednim društvima; Zakon o računovodstvu i Zakon o reviziji
• Drugi zakoni koji regulišu rad registara APR
• Zakon o opštem upravnom postupku
b) Podzakonska akta, odluke Vlade Republike Srbije, odluke UO i direktora APR,
drugi interni akti APR koji regulišu rad registara i poslovne procese APR
c) Izgradnja nacionalnih registara kao jedinstvenih, centralizovanih, javnih
elektronskih baza podataka, po principima otvorenosti i interoperabilnosti
d) Izgradnja APR kao centralnog elektronskog registra - institucije koja na
nacionalnom nivou dosledno realizuje princip „svi registri na jednom mestu“
12. APR – OSNOVNI PODACI (1)
• Agencija za privredne registre (APR) osnovana je na osnovu reformskih zakona
iz 2004. godine, i počela je da radi od početka 2005. godine;
• Informacioni sistem Agencije izgrađen je kroz više faza složenog IT projekta,
zaokruženog 2006. godine, administriranog od strane Svetske banke i
finansiranog iz donacije Kralјevine Švedske i drugih donatora
• APR vodi, kao poverene poslove, sledeće registre:
• Registar privrednih subjekata (privredna društva i preduzetnici);
• Registar udruženja i Registar stranih udruženja;
• Registar finansijskih izveštaja i podataka o bonitetu;
• Registar turizma (sa više centralnih evidencija);
• Registar finansijskog lizinga;
• Registar založnog prava na pokretnim stvarima i pravima;
• Registar stečajnih masa, i druge,
kao jedinstvene, centralizovane, visoko-raspoložive elektronske baze podataka
• Pregled registara možete naći na sledećem slajdu, a njihove datume početka
rada na Internet stranici Agencije za privredne registre: www.apr.gov.rs
13.
14. APR – OSNOVNI PODACI (2): FAZE RAZVOJA
• Prioriteti APR u prvim godinama rada (2004.-2006. godine) bili su:
– Pojednostavlјenje i ubrzanje procesa registracije kroz brzu reformu;
– Puna raspoloživost podataka iz registara na Internetu;
– Uspostavlјanje regionalne i međunarodne saradnje (ECRF, EBR), itd.
• U drugoj fazi razvoja (2007.-2009. godine) težište je pomerno ka:
– Uspostavlјanju bliže saradnje sa najvažnijim partnerima u javnom sektoru –
uspostavljanje “jednošalterskog sistema registracije” (JŠS);
– Kvalitetu podataka, višem nivou obrade i isporuke podataka;
– Trajnom rešenju smeštaja, priprema i početak uvođenja novih registara, itd.
• U trećoj fazi razvoja (2010.-2012. godine), prioriteti su bili:
– Prošrenje broja registara - zaokruživanje sistema nacionalnih registara u APR;
– Interoperabilnost: Unapređenje JŠS kroz punu automatizaciju procesa;
povezivanje veb servisima sa većim brojem partnera u javnom i privatnom sektoru;
• U tekućoj fazi razvoja (od 2013. godine), klјučni razvojni prioriteti APR su:
– Efikasno uvođenje kvalitetnih, široko-korišćenih elektronskih usluga, kako same
„elektronske registracije“, tako i usluga isporuka podataka za sve vrste korisnika;
– Učešće u kapitalnim nacionalnim projektima reforme javnog sektora baziranim na
IKT, kao i dalјe unapređenje međunarodne saradnje i učešće u EU projektima.
15. ŠTA JE „JEDNOŠALTERSKI SISTEM DONEO KORISNICIMA
NSZ FPIO RZZO NBS RZS
Агенција за привредне регистре
Корисник услуга АПР – после ЈШС
Корисник услуга јавног сектора - без ЈШС
16. “JEDNOŠALTERSKI SISTEM REGISTRACIJE”
U INFORMACIONOM SISTEMU APR
Register of Leasing
Register of Pledges Portal 1
Permanent Electronic
Archive
Temporary
Electronic
Archive
Part1 - Tax Office
Part2 -Pension Fund
Part3 –HealthInsurance
Part4
….
Part N
WAN
Regional
Offices
Operators
LAN
Operators
New DMS
e-Archive
Portal 2
Internet
G2C
G2B
G2G
All New Modules
Registration Form
Part1 - SBRA
DMS
Register of Business
Subjects
Tax Office
Employ.office
Pension Fund
Health.Insur.
Statistic.Office
National Bank
Enterprises
Banks
SMES
Municipalities
G2C
G2B
G2G
Information Hub /
Additional security
DFI
Integrated
Registers
One Stop
Shop
Register of Public Media
Register of associations
Register of Foreign
associations
Other new registers
………
18. APR - DONATORSKI PROJEKTI
Menadžment Agencije nije brojan, ali je složan, i „linije upravljanja“ funkcionišu
po principima „dobro organizovanog preduzeća“:
Uporedo sa savladavanjem obimnog svakodnevnog posla, precizno se planiraju,
realizuju i prate složeni razvojni projekti, ne samo razvoj novih registara, već i:
Razvojni projekti - realizovani:
• (2004-2006) Osnivanje Agencije – švedska donacija, projekat sa ključnom IKT
komponentom, administriran od strane Svetske banke
• (2008-2010) Kapitalan razvojni projekat iz donacije Republike Koreje (KOICA)
• (2013) Učešće sa Institutom „Mihajlo Pupin“ u EU FP7 projektu „LOD2“ –
objavljivanje podataka na nacionalnom „Open data“ portalu (CKAN)
Projekti u toku:
• Obuka i početna faza implementacije ITIL-a (PROFID - švedska donacija)
• Informacioni sistem Registra lica sa privremenim ograničenjima prava
(norveška donacija)
19. APR – REZULTATI I PRIZNANJA (1)
Rezultati:
• Uspešno realizovana reforma registracije u Srbiji
(uspostavljen, održavan i dinamično razvijan rad sistema registara, uz stalan
uporedni rast obima posla i kvaliteta usluga za sve vrste korisnika, kako u
procesima registracije, tako i u procesima isporuke podataka i realizacije
„deljenih usluga“ – rezultati vidljivi i u „Doing business“-u Svetske banke)
• Velika posećenost Internet strane APR i rastući obim korišćenja usluga APR
• Očuvani važni principi samofinansiranja i „ćutanja administracije“;
• Najviše ocene u svim anketama koje se tiču kvaliteta usluga javnog sektora
(NALED/IPSOS) i izveštajima (NALED, FIC, World Bank/IFC, EU/OECD)
Priznanja:
• Punopravno članstvo i učešće u organima međunarodnih organizacija: CRF, IACA,
ECRF (European Commerce Registers Forum), EBR (European Business Register)
• Međunarodno priznanje kroz mogućnost prezentiranja rezultata APR na uglednim
međunarodnim sklupovima (ECRF, CRF, World Bank – IFC, itd)
• Nagrada NALED-a „Reformator godine“ direktoru APR (2009), itd.
20. APR – REZULTATI I PRIZNANJA (2)
Rezultat reforme registracije – Broj registrovanih privrednih društava u Srbiji:
... u godinama posle 2008., uprkos krizi, zadržan je nivo od oko 11.000 registrovanih
Internet stranica APR je jedna od najposećenijih u javnom sektoru Srbije:
Oko 1.000.000 pregledanih dokumenata dnevno
Oko 70.000 poseta na dnevnom nivou
21. ISKUSTVO APR – NAUČENE LEKCIJE
• Pre započinjanja radikalne reforme u javnom sektoru, kao što je reforma
sistema registracije (ili npr. aktuelna reforma inspekcijskog sistema u Srbiji)
potrebno je u najranijoj fazi obezbediti što širi konsenzus u vezi osnovnih
principa reforme, u okviru Vlade i svih zainteresovanih institucija
• S obzirom da takva reforma uključuje kompetencije nekoliko ministarstava ,
neophodno je da Vlada oformi međuresorno telo koje će biti zaduženo da prati i
upravlja celinom reforme, i da obezbedi konzistentnost u regulativi i u
implementaciji odgovarajućeg Akcionog plana
• Dakle, ne očekujte od tehnologije (IT) da vam razreši probleme koji se nalaze na
političkom, organizacionom ili semantičkom nivou!
• Ovo pravilo se ne odnosi samo na inicijalnu fazu reforme (i uspostavljanja
odgovarajućeg informacionog sistema), već i na svaki sledeći korak u razvoju koji
predstavlja bitnu promenu (kao što je bilo uvođenje „jednošalterskog sistema
registracije“ u Srbiji)
22. 3. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (1)
• U Srbiji je upravo započeo proces intenzivnijeg izdavanja i šireg korišćenja
„kvalifikovanih elektronskih sertifikata“, inicirano novim zakonima (za sada
poreskim, a od 1.1.2015. i primena novog Zakona o računovodstvu, koji predviđa
elektronsko podnošenje finansijskih izveštaja u APR)
• Može se očekivati da će ovo da inicira dinamičan rast ponude „elektronskih
servisa“ u okviru e-Uprave, što će pozitivno delovati i na mogućnost da privatni
sektor unapredi sve aspekte svog elektronskog poslovanja
• Zalažemo se za preispitivanje uloge i mogućnosti „javno-privatnog partnerstva“
(„Public-private partnership“ - PPP) u oboj oblasti, posebno kada se radi o
sufinansiranju i zajedničkom radu na kapitalnim projektima e-Uprave koji će
bitno doprineti razvoju e-Business-a (primer: „nacionalna e-mail adresa“)
• Mislimo da u ovom smislu inicijativa prema Vladi može da dođe i sa strane
privatnog sektora (npr. privredna komora ili druge strukovne organizacije)
23. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (2)
ŠTA JOŠ MOŽE DA UČINI VLADA:
• Da donese i realizuje program razvoja e-Uprave i e-Business-a na nivou države, što
podrazumeva ne samo Zakone (npr. za elektronske arhive) i akcione planove, već i
obezbeđivanje odgovarajuće „institucionalne infrastrukture“ za vođenje projekata,
odnosno programa i portfolija vezanih za razvoj e-Uprave
• Postoji niz primera u Evropi i svetu na koje se u ovom smislu možemo ugledati
(iz prve ruke smo upoznali sjajne primere Republike Koreje i Gruzije):
Zajednički imenitelj svima je postojanje centralnog tela za operativno upravljanje
celinom razvoja e-Uprave (neposredno) i e-Business-a (posredno, kroz definisanje
zakona, standarda i obezbeđivanje drugih preduslova za elektronsko poslovanje)
• Pri donošenju zakona treba više da se vodi računa o svim modalitetima primene, za
šta je najbolje rešenje da se nacrti svih podzakonskih akata pripreme pre donošenja
zakona (setite se samo natezanja sa početkom primene „Zakona o elektronskom
potpisu” i „Zakona o elektronskom dokumentu“!)
i ... kao u svemu, trebaće nam svima malo sreće sa okolnostima na koje ne možemo
da utičemo (pre svega svetska ekonomska i politička kriza)
24. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA RAZVOJ E-BUSINESS-A (3)
• Na kraju, treba se setiti da elektronsko poslovanje svoje
osnovne ciljeve postiže kroz „izbacivanje nepotrebne
papirologije“ (engl. „red tape“)
• E-Uprava i e-Business se, grubo gledano, mogu podeliti u
tri faze:
- Inicijalna faza: Elektronska prijava/zahtev ili ponuda
- Faza isporuke: Elektronsko rešenje/potvrda ili račun
- Faza plaćanja: Elektronsko plaćanje
• APR kao pouzdan izvor zvaničnih podataka o kupcima i
dobavljačima, koji su neophodni za automatizaciju
izdavanja elektronskih računa, može odigrati ključnu
ulogu u njihovoj široj primeni
• Posebno je važno što će ovi podaci uskoro biti raspoloživi
u još pogodnijoj formi (veb servisi, napredna pretraži-vanja
na novom „Portalu za usluge“ APR), pod vrlo
povoljnim uslovima, najširem krugu korisnika.