O slideshow foi denunciado.
Utilizamos seu perfil e dados de atividades no LinkedIn para personalizar e exibir anúncios mais relevantes. Altere suas preferências de anúncios quando desejar.

Grčka mitologija

13.099 visualizações

Publicada em

Publicada em: Notícias e política
  • Seja o primeiro a comentar

Grčka mitologija

  1. 1. Grčka mitologija sastoji se od legendi (mitova) obogovima i herojima, a korijen joj je uvjerovanju starih Grka. Grčki bogovi izgledali sukao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovalisu se po tome što su bili besmrtni, više-manjeneranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovatibrzinom svjetlosti, a živjeli su na Olimpu. Ovaizvješda su prvobitno širena usmenompjesničkom tradicijom; danas grčki mitovi supoznati prije svega iz starogrčke književnosti.
  2. 2. 1.Zeus2.Hera3.Had4.Posejdon5.Afrodita6.Apolon7.Artemida8.Atena9.Ares10.Demetra11.Hestija12.Hefest
  3. 3. Zeus u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog,vladar Olimpa, bog neba i grmljavine. Njegova je ženaujedno i njegova sestra Hera, ali imao je vrlo mnogopotomaka s ostalim božicama i smrtnicama. Zeusov je pandanu rimskoj mitologiji Jupiter. Zeus ima osobineindoeuropskog božanstva svjetlosti i neba koje "vedri ioblači", ljuti je gromovnik koji gaĎa munjama; dobri bogkoji daje kišu. Njegova je sveta ptica bila zlatni orao kojeg jeuvijek držao pored sebe, a često je i sam preuzimao orlovoobličje. Poput Zeusa, orao je bio simbol snage, hrabrostii pravde.Zeusovo najdraže drvo bio je hrast, simbol snage. TakoĎersu mu posvećivana maslinova stabla. Olimpija je bilasredište svih onih koji su htjeli častiti svog vrhovnogboga. Ondje su se održavale i poznate Olimpijske igre.Postojao je i Zeusov oltar napravljen od pepela, odostataka žrtvovanih životinja.
  4. 4. Hera u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja,Zeusova žena i sestra; boginja braka. Herin je pandan urimskoj mitologiji Junona = "volooka". Hera je prikazivanaveličanstvenom, često na prijestolju okrunjena polosom,visokom cilindričnom krunom koju su nosile neke velikebožice, a na licu je nosila veo. U ruci je često nosilašipak, simbol plodne krvi i smrti. Prikazivali su da su njezinu kočiju vukli paunovi,životinja koju su Grci upoznali nakon osvajanja AleksandraVelikog. Paun je u renesansi postao njezinim simbolom.Poslije je s Herom bila povezivana ptica kukavica. TakoĎerje bila božica goveda, a zvana je i volookom Herom, zbogkrupnih, tamnih očiju. Hera je često bila štovana, pogotovo u Argu kaoargijska Hera (Hera Argeia), a svetište joj je bilo izmeĎuArga i Mikene gdje su se održavale svečanosti Heraia. UHomerovoj Ilijadi Hera je izrekla da su njezina triomiljena grada Arg, Sparta i Mikena. Njezino je drugosvetište bilo na Samu, a hramovi su se nalazili uOlimpiji, Korintu, Tirinu, Perahori i otoku Delu.
  5. 5. Had u grčkoj mitologiji bog je podzemnog svijeta (koji setakoĎer naziva Had) u grčkoj mitologiji; Kronov i Rejinsin, olimpski bog. TakoĎer se nazivao i Pluton, a to suime preuzeli i stari Rimljani za svoj pandan.Za razliku odmodernih konotacija kao zlog Hada, nekoć je bio prikazivanviše kao pasivan, a ne zao. Njegova je uloga bila daodržava ravnotežu. Prikazivan je s kacigom koju mu je dao Kiklop ikoja ga je činila nevidljivim. Katkad je posuĎivao kacigui bogovima i smrtnicima, primjerice Perzeju. Sjedio je natronu od ebanovine. Hadovo oružje bile su vile sa dva zubakojima je uništavao sve što mu se ne bi svidjelo, baš kaoi Posejdon sa svojim trozubom. Znak njegove moći bio ještap s pticom na vrhu s kojim je vodio sjene mrtvih upodzemlje. Njegova tamna kočija koju su vukla četiripotpuno crna konja uvijek je izazivala strahopoštovanje.TakoĎer je prikazivan s narcisom i čempresom te ključemHada. Uz njega je uvijek bio i Kerber, višeglavi pas kojije čuvao vrata podzemlja. Had je vladao mrtvima, apomagali su mu demoni koji su ga bespogovorno slušali.
  6. 6. Posejdon u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa;Kronov i Rejin sin, Zeusov brat. Posejdonov je pandan urimskoj mitologiji Neptun. Posejdon je prikazivan u svojojkočiji koju su vukli nilski konji ili obični konji koji sumogli jahati po moru. Bio je prikazivan i s dupinima te sribama trozupkama. Njegova je palača bila na oceanskom dnu,sazdana od koralja i dragulja. Posejdon i Apolonuvrijedili su Zeusa i poslani su služiti kralju Laomedonu.On im je zapovjedio da sagrade velik zid oko grada iobećao da će ih dobro nagraditi, ali to nije i ispunio. Dabi se osvetio, prije Trojanskog rata, Posejdon je poslaomorsko čudovište da napadne Troju (čudovište je poslijeubio Heraklo). U Homerovoj Ilijadi Posejdon je bio nastrani Ahejaca, a katkad je i sam sudjelovao u borbiprotiv Trojanaca. No, u 20. pjevanju ipak je spasio Enejuod Ahileja.U Odiseji Posejdon mrzi Odiseja jer jeoslijepio njegova sina Kiklopa Polifema. Stoga je poslaona njegovu posadu oluju i odgodio Odisejev povratak naItaku.
  7. 7. Afrodita u grčkoj mitologiji božica jeljubavi, ljepote, požude i spolnosti. Afroditin je pandanu rimskoj mitologiji Venera, a u egipatskoj Hathor.Tradicionalna etimologija Afroditina imena povezuje ga sgrčkom riječi aphros = "pjena", tako je Afrodita "roĎena umorskoj pjeni". Vjerojatnije je da je ime feničkogporijekla. Od životinja joj je posvećen slavuj, a odbiljaka ruža. Zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijamakojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih božica.Ni bogovi niti ljudi nisu joj mogli odoljeti. Osimtoga, imala je i više pomoćnika i pomoćnica: Harite(boginje ljupkosti i ljepote), Hore (boginje godišnjihdoba), Peitu (boginju udvaranja i ljubavnognagovora), Himena (boga ženidbe) i Erosa, mladog bogaljubavi čijim ljubavnim strelicama nitko nije mogaoumaknuti. Budući da ljubav u životima bogova i ljudi ima jakovažnu ulogu, Afrodita je bila vrlo cijenjena.
  8. 8. Apolon u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine,proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.Zeusov je i Letin sin te Artemidin brat blizanac. Epitet muje Feb (Phoebos). Apolon je bog medicine, liječenja istreličarstva, ali i nositelj smrtne pošasti.TakoĎer je bogproroštva i kolonizacije. VoĎa je Muza (Apollon Musagetes) tepritom i bog glazbe i poezije. Pjevale su mu se himne zvanepeani. Bio je zaštitnik brojnih proročišta i hramova, aposebno se ističu Delfi i Del. Poslije je preuzeo iidentitet Helija kao bog sunca (Apollon Helios). Ljudi su gapoštovali jer je bio bog svjetlosti i Sunca bez čega životne bi bio moguć, a takoĎer i zato što je bio bog sklada iljepote, koji čine život smislenim. Ideal je grčkogakurosa, skladnog, razvijenog i lijepog mladića. Apolon ještitio ljude, liječio ih, brinuo se za njih, nagraĎivaodobro i kažnjavao zlo.
  9. 9. Artemida je božica Mjeseca te je stoga Apolonova sestrablizanka. Budući da nosi luk i strijele, s vremenom jepostala i božica zvijeri i lova. Zaštitnica jedjevojaka, kojima šalje brzu smrt, ali spašava ih takoĎerkad zatreba. Mladićima donosi slavu i čast. Artemidu štujukao djevičansku božicu okuženu nimfama te kao božicusvadbe i poroĎaja, što je razlog zbog kojeg nevjesteArtemidi posvećuju svoj pojas. Najčešće je prikazivana smjesečevom krunom u kosi te s jelenjom kožom oko ramena.Posvećeni su joj lovački psi i sva zvjerad. Artemida je gospodarica zvijeri, božica divljači ilova, koju pjesnici, mitografi i likovni umjetnici redovnopredočuju kao lijepu djevojku naoružanu lukom istrijelama, praćenu košutom, katkad veprom i psom. Čestoje odjevena u kratku suknju, bosonoga je i u streljačkojpozi. Homer ju je u Ilijadi prikazao djevojačkog izgleda.
  10. 10. Atena boginja jecivilizacije, mudrosti, snage, pravednograta, tkanja, metalurgije i obrta. Posebice je važnakao boginja mudrosti i inteligencije te lukavosti(grč. metis). Atenin je pandan u rimskoj mitologijiMinerva, boginja mudrosti. Atena je žene naučilapresti i tkati, a muškarce lončarstvu te izgradnjibrodova i bojnih kola. Atenino je ime moždalidijskoga porijekla. Moguće je da je složenicaizvedena od tirenskoga ati = majka i imena hurijskebožice Hannahannah uobičajeno skraćivanog na Ana.Atena je prikazivana s egidom, štitom od kozje kožekoji joj je poklonio njezin otac Zeus (Atenaegidonoša). Tako ju je prikazao i Fidija upoznatome kipu od zlata i bjelokosti.U njezinu sudruštvu Nika, božica pobjede, i sova, često naramenu, kao simbol mudrosti
  11. 11. Ares je bio bog ratovanja koje je samo sebi svrhom,radovao se smrti i junaka i običnih smrtnika. Radovali suga miris krvi, borba, zveket oružja, jauci. Aresa nijezanima uzrok rata, čak ni ishod, bitno je bilo samoratovanje. Mrzio je ostale bogove, a i svoje roditelje, aposebice božicu Atenu. Smatran je i praocem Amazonki,plemena ratobornih žena.Ares je prikazivan u četveropregu s četiri pastuhaosedlana zlatnim sedlom koja rigaju vatru. Nosio jebakreni oklop, kacigu i koplje ili eventualno štit. Njegove su svete ptice orao, djetlić i strvinar.Najdraža mu je životinja bio pas te su crni psići čestobili žrtvovani njemu u čast u Sparti. Katkad je prikazivani sa zmijom. Dim i Fob (Deimos i Phobos) bili su njegovadjeca s Afroditom, a označavali su užas i strah.TakoĎer je uz njega bio i Kidem, demon zveketa bitke.
  12. 12. Demetra u grčkoj mitologiji boginja jezemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejinaje i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka.Demetrin je pandan u rimskoj mitologiji Cerera. Antički sunarodi smatrali da je identična Izidi u egipatskojmitologiji. Demetra je Zeusu rodila kćer Perzefonu. Kad seona igrala s nimfama na livadi, pod njom se otvorilazemlja te se iz ponora pojavio Had i oteo je. Had ju jeduboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta.Demetra je čula krik svoje kćeri i potrčala u pomoć, aliveć je bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet danabez hrane i pića, sve dok joj Helije nije otkrio što se sPerzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na Olimp izatražila od Zeusa da joj pomogne. Za to se vrijeme Hadoženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna šipka (kad binetko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nijemogao vratiti na zemlju).
  13. 13. Hestija u grčkoj mitologiji božica je ognjišta i doma;Kronova i Rejina kći. Hestijin je pandan u rimskojmitologiji Vesta, zaštitnica grada Rima. Hestija jeZeusova, Posejdonova, Hadova, Demetrina i Herina sestra,najstarija od tri Rejine i Kronove kćeri. Izvorno je bilajedna od dvanaest olimpskih bogova, ali svoje je mjestodala u korist Dionizu koji će čuvati svetu olimpsku vatru.Odmah nakon roĎenja, Kron je progutao svoju djecu zbogproročanstva svojih roditelja da će ga njegovo dijetesvrgnuti. Kron nije uspio progutati Zeusa kojeg je skrilanjegova majka. On je na posljetku natjerao Krona dapovrati svu djecu te ga je svrgnuo. Hestiju je Reja prvarodila, a Kron ju je posljednju povratio, stoga se za njukaže da je prva i posljednja, najvažnija inajbeznačajnija, najstarija i najmlaĎa.
  14. 14. Hefest u grčkoj mitologiji bog je kovač, zaštitnikobrtnika, kipara, metalurga i vatre. Hefestov je pandan urimskoj mitologiji Vulkan. Danas se na atenskoj Agorinalazi hram posvećen bogu Hefestu koji je ujedno i jedanod najočuvanijih hramova posvećenih starogrčkimbožanstvima.Hefestovi su simboli kovački čekić i par kliješta, akatkad drži i sjekiru. Bio je prilično ružan, što je bioili od roĎenja ili nakon pada. TakoĎer je bio ihrom, hodao je sa štapom, a često ga se prikazivalo snogama okrenutim naopačke.U umjetnosti je često prikazivan hromim naginjući se nadsvoj nakovanj. Njegov je lik odražavao niži stupanjtrovanja arsenom čija je posljedica bila šepavost i rakkože. Arsen je dodavan bronci da bi je učvrstio, a od teje bolesti patila većina kovača brončanog doba.Hefest i Afrodita imali su dogovoren brak, a to seAfroditi nije svidjelo.
  15. 15. •Historija za 6. osnovne škole,Edis Dervišagić iHadžija Hadžiabdić,“Bosanska knjiga“ Sarajevo 2009.•Bilješke profesora Hadžije Hadžiabdića i EdisaDervišagić o „Grčkoj Mitologiji“Web stranica:•http://hr.wikipedia.org•http://www.google.ba

×