6. Tumuli
Zemljani humci s grobovima iz starijeg
željeznog doba.
Pored Budinjaka je nalazište s 140 tumula.
Dio Arheološkog parka i „Staze kneževa”.
Žumberački uskoci
U doba osmanlijskih opasnosti
Habsburgovci su poticali naseljavanje
Žumberačke gore vojnicima kako bi kao
dio Vojne krajine služili za obranu od
prodiranja Turaka.
S porodicam ih je bilo oko 5 000.
Dobivali su besplatno zemlju i bili su 20
godina oslobođeni plaćanja poreza, ali su
morali ići u rat. Nakon 1871. godine i
prestanka od ratnih opasnosti bavili su se
poljoprivredom.
7. 96% površine parka čine šume
Rupnica geološko lokalitet s
mozaikom vulkanskih stijena
poput stepenica, na UNESCO-ovoj
mreži geoparkova
8.
9. Rit je povremeno poplavljena nizina. I kada se voda povuče u korita rijeka, tlo ostane močvarno prosječno
100 dana u godini.
Kopački rit je najniži dio Baranje s mnogo prirodnih kanala (rukavci, dunavci). Jezera Kopačko i Sakadaško
povezana su kanalom Čonakut.
Jedno od najpoznatijih močvarnih staništa Europe na više od 100 km2.
Ornitološki rezervat s tisućama jedinki od kojih se neke gnijezde (140 vrsta), a neke vrste (160 vrsta) samo
odmaraju tijekom migracija.
Iza delte Dunava u Crno more, Kopački je rit drugo najveće europsko mrijestilište riba (46 vrsta).
Dunav 2857 km, iza Volge najdulja europska
rijeka.
10.
11. 70% Lonjskog polja čine nizinske poplavne
šume hrasta lužnjaka, „slavonski hrast”
Neprocjenjiva vrijednost jer su najveći
kompleks takvih šuma u Europi
30% Lonjskog polja čine nizinski poplavni
travnjaci.
Tijekom godine su pod vodom 30 do 100 dana.
Jedno od većih mrijestilišta šarana u dunavskom
slijevu, žličarke jedino ovdje pašnjake koriste kao
hranilište.
14. Lovranska Draga – terasasti
vrtovi i tradicijsko graditeljstvo.
Pastirske nastambe – suhozid.
Pašnjaci i proizvodnja sira.
Danas gotovo pusta sela nekada su
imala 600 stanovnika koji su se bavili
stočarstvom i poljoprivredom.
Jezično naslijeđe – vlaški i žejanski jezik nalaze se u Crvenoj knjizi
ugroženih jezika jer danas ima samo tristotinjak govornika.
15. Geomorfološki spomenik
prirode Vela draga
Kanjonska udolina u kojoj
je zbog posebnih
atmosferskih procesa i
erozije stijena stvoreni
impresivni oblici stijena -
vapnenački tornjevi visine
do 100 m.
Alpinizam i slobodno
penjanje od 1931. gd.
16.
17. PP Velebit je uvršten u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a.
Obuhvaća površinu od 2 200 km2, u dužini od 145 km, u sklopu kojega su:
NP Paklenica NP Sjeverni Velebit
Geomorfološki spomenik
Cerovačke špilje
Značajni krajobraz
uvala Zavratnica
Paleontološki spomenik
prirode Velnačka glavica
Posebni rezervat šumske
vegetacije Štirovača
18. Velebitske povijesne ceste – kulturno dobro RH
Terezijana
Cestu je dao izgraditi
austrijski car Josip II.
1786. god., povezivala
Karlobag i Gospić.
Gradnju je vodio graničarski
časnik Filip Vukasović, koji
je gradio i Lujzijanu.
Premužićeva staza
Projektant Ante
Premužić.
Dužine 57 km, gradnja je
trajala od 1930. – 1933. god.
zbog kvalitete i uklopljenosti
u okoliš ona je remek djelo
graditeljstva.
Majstorska cesta
Gradnja je trajala od 1825. do
1832. god.
Dužine 41 km. Gradnju je vodio
graničarski časnik, major Josip Kajetan
Knežić, a cesta je nazvana Majstorskom jer
joj trasa prolazi strmim padinama s brojnim
serpentinama. Promet Beč – Zadar.
Knežić je pao u nemilost Beča jer je
izgradnja bila preskupa.
19. Mirila
Od naselja do groblja trebalo je nositi preminule
po teškom terenu i na velike udaljenosti. Iako su
se nosači izmjenjivali morali su se odmoriti. Pri
tome su tijelo preminulog smjeli odložiti na tlo
samo na određenom mjestu – mirilu. Položeni se
mrtvac „izmjerio“ po dužini tijela i mjera bi se
zabilježila s dvije kamene ploče, pa se tek nakon
pokapanja mrtvaca izrađivalo mirilo. Mirila
označavaju kult prema pokojniku jer su se
štovala više od samog groba.
Nematerijalna kulturna dobra RH
Pisani kamen
Epigrafski spomenik u šumi Begovača pored
vrela Begovača. Nastao između 1. i 4. st. Na
njemu piše na latinskom jeziku (u prijevodu):
„Dogovorom o granici između Ortoplina i
Parentina, Ortoplinima je dopušten pristup živoj
vodi širine pet stotina koraka.“
20.
21. Stijene (strmci) 162
m iznad mora.
Telašćica najsigurnija prirodna
luka na Jadranu. Usijeca se 8
km u Dugi otok.
Jezero Mir, ispunjeno morskom
vodom. Temperatura mora od
33o C ljeti do ispod 0o C zimi.
22. 256 vrsta ptica (65% svih vrsta ptica u RH). Od toga se čak 102
vrste ptica gnijezde, 87 vrsta zimuje.
U vrijeme seoba preleti ga 1 000 000 preletnica.
24. Utemeljio dr. fra Jure Radić (1920.–
1990.), franjevac i znanstvenik
25.
26. Od 2017. god. mobilna aplikacija za
Android i iOS Parkovi Hrvatske
Službeni mobilni vodič kroz 8 NP i 11
PP u Hrvatskoj.
1172 ucrtane staze i lokacije te
sadržaje za 283 atrakcije i 889
aktivnosti.
Odmah nakon instaliranja aplikacija
preuzima tekst i slike o svim
parkovima i nakon toga je spremna za
offline način rada
Potrebno je uključiti Bluetooth jer 379
beacona prijenosnika vam šalju
informaciju kada se približite
određenoj zanimljivoj lokaciji
27. LITERATURA I IZVORI FOTOGRAFIJA
https://www.parkovihrvatske.hr/
https://magazin.hrt.hr/379277/besplatna-mobilna-aplikacija-parkovi-hrvatske
https://digitalno.hr/2017/03/16/mobilna-aplikacija-parkovi-hrvatske/
http://prirodahrvatske.com/2018/06/19/kopacki-rit
https://pp-kopacki-rit.hr/floarafaunaen.html/
http://www.pp-lonjsko-polje.hr/new/hrvatski/priroda_nizinske_poplavne_sume.html
http://mraclin.hr/turopoljska-svinja-u-beckim-novinama-1898/
http://www.pp-lonjsko-polje.hr/new/hrvatski/priroda_izvorne_pasmine.html
http://istrapedia.hr/hrv/2784/uckarski-zvoncic-tommasinijev/istra-a-z/
http://visit-lika.com/page/zavratnica-najljepsi-fjord-u-sjevernom-dijelu-jadrana
https://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/12512-reportaza-brusane-vazno-mjesto-od-
svehrvatskog-znacaja.html
https://pp-velebit.hr/kulturna-bastina/velebitske-povijesne-ceste
http://pppv.azo.hr/cms/home/pp-telaica
http://rawfood-cruise.com/hr/top-destinacije/dugi-otok/
http://mne-mpa.org/crvene-alge-platamuni/
http://www.niobioinformatics.in/seaweed/taxonomy/Laurencia%20obtusa.htm
http://www.pp-vransko-jezero.hr/hr/opcenito/
https://www.vecernji.hr/vijesti/plavi-rak-i-more-prijete-ocuvanju-vranskog-jezera-1057040
https://www.vecernji.hr/vijesti/smrznulo-se-vransko-jezero-i-u-ledu-zarobilo-uginule-ptice-
376150
http://www.pp-vransko-jezero.hr/hr/informacije-za-ribice/