1. Independensia Timor-Leste akontese bainhira FRETILIN foti desizaun no halo Proklamasaun iha loron 28
fulan Novembro tinan 1975.
FRETILIN halo desizaun ida ne'e atu defende direito no hakarak povu tomak atu kore an husi kolonialismu
no atu moris hanesa Estado independenti ida. Repúblika Demokrátika de Timor-Leste moris atu responde
ba mehi no direito ida ne'e.
Maibe'e bainhira RDTL moris , forsas Suharto nian mos tama dadaun ona iha Timor-Leste ho invazaun ida
nebe'e hahu tama husi fronteira iha loron 16 fulan Outubro tinan 1975. Iha sorin fali, Portugal hanesa ex-
potensia kolonial mos hasai tiha nia Forsas no nia Administrasaun husi Dili.
Hanesa baze legal ba RDTL, Komité Sentral FRETILIN aprova Konstituisaun ida nebe hakerek atu servi iha
tempo funu nian, tempo ida nebe'e FRETILIN mesak deit maka assumi (simu todan tomak) atu defende ho
ran no ruin Independênsia ida nebe'e nia Proklama tiha ona.
Duranti tinan 24 resistênsia la'o tuir dalan ida neb'e susar tebes. Maibe'e FRETILIN buka estratejia no
tatika atu halibur timur oan tomak atu luta ba Independênsia ida nebe'e atu lori mos Liberdade no
Demokrasia mai ita nia Rai Doben Timor-Leste.
Tanba ne'e iha loron 30 fulan Agosto tinan 1999, povu tomak sai ba vota iha referendum no mayoria bot
tebes hili dalan atu sai duni independenti, atu moris duni iha Estado ida Indepenti ho nia povu tomak atu
moris ho Liberdade no Demokrasia.
Liberdade ho Demokrasia ida neb'e FRETILIN harii ho ran ho isin maka sai substansia no signifikado ida
nakonu ba Independênsia. Atu kompleta ida ne'e importante atu Restaura Independênsia no harii
sosiedade ida hanesa fatin ida nebe'e ema hotu2 iha direitu atu hanoin, atu koalia, atu harii Partidu, atu
partisipa iha vida politika, sosial no ekonómika Estado nian.
Tanba ne'e Assembleia Konstituinti nebe'e simu knar husi votu povu nian aprova Konstituisaun foun atu
loke dalan ba Liberdade no Demokrasia ida ne'e. Konstituisaun foun ida ne'e nunka bele hanesa
Konstituisaun 1975 nian tanba realidade politika, sosial no ekonómika la hanesa ona.
Organizasaun ida nebe'e hakarak hetan kbit atu ukun tenki organiza an hanesa Partido no, tuir eleisaun,
buka manan votu povu nian. Maka la tuir dalan ida ne'e, la iha lejitimidade atu reklama katak reprezenta
povu.
Iha sorin fali, hotu2 hanesa sidadaum nebe'e moris iha Timor-Leste tenki simu no respeita desisizaun oin2
Orgaun soberania sira nian. Liliu, hotu2 tenki respeita konstituisaun no Leis no desizaun mai husi tribunal
sira.
Labele tan buka nafatin argumentu oin2 atu buka razaun ba defende interese nebe'e deit ke la tuir dalan
Konstituisan no Leis.
Tuir dalan politika pratika ita uza nafatin diálogo atu rezolve problemas. Tuir dalan Konstituisaun no Leis,
Estado nia obrigasaun atu defende Povu no atu garanti Paz no Estabilidade. Abrasus.