2. GRAĐA ZEMLJE
Nauka o građi Zemlje, njenom sastavu i istoriji naziva se
geologija.
Zemlja ima oblik najsličniji telu koje se zove geoid.
Sastoji se iz 4 geosfere (koncentrične lopte)
- litosfera ( Zemljina kora)
- Zemljin omotač
- srednji sloj
- jezgro
3. LITOSFERA
Zemljina kora je spoljni stenovit omotač debljine od 8 do 60
km.
Razlikuju se dva sloja :
- SiAl je sloj od lakih elemenata ( Si i Al)
- SiMa je donji deo kore u kome najviše ima Si i Mg
4. ZEMLJIN OMOTAČ
Dopire do dubine od 1200 km.
U njemu su temperature od 1200 co
SREDNJI SLOJ
U srednjem sloju ima
najviše Fe ( gvožđa) i
alumosilikatne mase u
obliku magme.
5. ZEMLJINO JEZGRO
Najviše zadrži gvožđa i nikla.
Pod velikim je pritiskom i na temperaturi od 5500 Co
Idući u dubinu od zone neutralne temperature, na svakih 33 m
temperatura raste za 1Co
6. MINERALI
Neorganska jedinjenja koje imaju homogeni sastav.
Dele se na :
- pirogene (nastali kristailisanjem)
- taloženi ( nastali taloženjem ili kristailsanjem rastvora)
- metamorfni ( nastali preobražajem već postojećih
minerala u dubini litosfere )
- sekundarni ( nastali raspadanjem minerala na litosferi )
- petrogeni ( ulaze u sastav stena )
7. MORFOLOŠKO – STRUKTURNE OSOBINE MINERALA
Minerali se u stenama mogu javljati u sledećim oblicima :
Kristalnim Kristalastim Amorfnim
KRISTALNI OBLICI MINERALA
Oni imaju minerale čije i najsitnije čestice imaju pravilan
geometrijski oblik tj. oblik pravilnih poliedara.
8. KRISTALASTI OBLICI MINERALA
To su minerali čija je unutrašnja građa pravilna, a spoljašnja
nije.
To je najčšće slučaj sa mineralima koji su nastali u dubini
Zemljine kore i nisu imali prostora da se pravilno razviju.
Imaju vlaknast, listast ili štapićast oblik.
AMORFNI OBLIK MINERALA
To su minerali koji nemaju
pravilnu ni spoljašnju ni
unutrašnju gradju.
Izgled mase je zemljast ili
staklast.
9. FIZIČKE OSOBINE MINERALA
1. Tvrdoća minerala
- je otpor koji mineral pruža ako ga para neki drugi predmet
- utvrđuje se na osnovu Mosove skale na kojoj su pored
tvrdoća od 1 do 10 poređani minerali idući od manje otpornih
ka najotpornijim.
2. Fiziološka svojstva
- to su boja, miris i ukus
Npr. : Fe ima tamnu boju, HCl ima slan ukus a glina ima miris zemlje.
10. 3. CEPLJIVOST
Ovu osobinu poseduju
minerali čija je kohezija
razločita u različitim
pravcima, tako da se mineral
pri udaru lomi po glatkim i
ravnim površinama.
4. PRELOM
Dešava se pri udaru minerala
čija je kohezija ista u svim
pravcima i takav prelom je
neravan.
11. HEMIJSKA SVOJSTVA MINERALA
Minerali se sastoje najčešće od 2 ili više hemijskih
elemenata, ali postoje i oni koji se sastoje samo od jednog
hemijskog elementa.
To su dijamant, zlato, srebro, platina, živa i grafit.
Delimo ih na :
- silikate – soli silicijske kiseline
- karbonate – soli ugljene kiseline
- oksidi – jedinjenja koja sadrže O
- sulfati – soli sumpone kiseline
- sulfidi – jedninjenja sa sumporom
14. 3.LISKUNI
U stenama se nalazi u obliku tankih listova.
Imaju sedefasti sjaj.
Otporni su na delovanje vode i zato se često talože u pesku i
glini.
18. STENE
Stene su sastavni deo Zemljine kore.
Međusobno se razlikuju po vrsti minerala koji ulaze u njihov
sastav.
Nauka koja je bavi proučavanjem stena naziva se petrologija.
Stene koje se sastoje od samo jednog minerala su retke (
krečnjak – od 1 minerala kalcita ) .
19. STRUKTURA I TEKSTURA STENA
Ovo su važne karakteristike jer od njih zavisi čvrstoća
stene, otpornost na habanje, glačanje, poliranje i slično.
Struktura stena predstavlja oblik zrna minerala i njihove
veličine u steni.
Može biti :
-zrnasta
-porfirska
-kristalasta
-klastična
20. ZRNASTA STRUKTURA
Ovakvu strukturu imaju dubinske magmatske stene.
Odlikuju se zrnima približno iste veličine.
Lako se glačaju i poliraju.
Npr. : Granit se sastoji od zrna minerala liskuna, feldspata i
kvarca.
21. PORFIRSKA STRUKTURA STENA
Karakteristična je za površinske magmatske stene.
Jasno se razlikuju krupna zrna kristala i sitnozrna masa.
Ovakve stene se ne glačaju već ostaju habave.
22. KRISTALASTA STRUKTURA STENA
Ovu strukturu imajuu sedimentne stene koje su nastale iz
nekih drugih raspadnutih stena koje su se taložile u rastvorima.
KLASTIČNA STRUKTURA STENA
Imaju je sedimentne stene koje su nastale od mehaničkih
sedimenata ( od komada raspadnutih stena ).
23. TEKSTURA STENA
Ona pokazuje prostoran raspored minerala u steni.
Masivna tekstura– Imaju je stene čija je cela masa jednolična.
Od ovakvih stena možemo uzimati velike blokove.
24. PARALELNA TEKSTURA
Minerali su poređani u paralelne ravni.
FLUIDALNA TEKSTURA
Minerali su poređani u pralalelne valovite ravni.
MEHURASTA TEKSTURA
Imaju stene nastale naglim hlađenjem pa u sebi sadrže
šupljine.
BREČASTA TEKSTURA
Imaju je stene koje su nevezane, a zatim su se povezale sa
nekim vezivom.
25. PODELA STENA
Magmatske ( površinske i dubinske )
Površinske su nastale hlađenjem lave na površini litosfere.
Struktura ovih stena nije ravnomerna jer zbog naglog hlađenja
zrna nisu očvrsnula jednake veličine. To su
plovućac, trahit, porfir, bazalit.
Dubinske magmatske stene nastaju očvršćavanjem magme u
dubini Zemlje pod visokim pritiskom i temperaturom.
Proces je spor pa zrna jednako očvršćavaju i tekstura je
ravnomerna. To su granit, sijenit i gabro.
26. SEDIMENTNE STENE
Nastale su mehaničkim i hemijskim raspadanjem postojećih
stena.
Taj materijal se transportovao i taložio, pa vremenom i
očvrsnuo.
U njihov sastav ulaze čvrsti minerali poput kvarca i
muskolita, a ređe minerali poput kalcita i gipsa.
27. DELE SE NA :
Šljunčane Prašinaste
- drobina - prašina
- breča - les
- šljunak
- konglomerat
Peščane Glinene
- pesak - glina
- peščar - ilovača
- laporac
28. METAMORFNE STENE
Nastaju metamorfozom magmatskih i sedimentnih stena usled
visokih pritisaka i tempreratura koji vladaju u dubini Zemljine
kore.
Dele se na parastene ( nastale od sedimentnih stena ) i
ortostene ( nastale od magmatskih stena ) .
Prema struturi ih delimo na :
a) kristalaste škriljce
b) masivne metamorfne stene
29. KRISTALASTI ŠKRILJCI
U njih spadaju gnajs, mikašist i filit.
MASIVNE METAMORFNE STENE
U njih spadaju mermer i kvarc.