SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 29
Baixar para ler offline
GRAĐA ZEMLJE
Minerali
Stene
Podela stena




        Učenik: Milica Grujić
        Profesor: Vera Milićević
GRAĐA ZEMLJE
  Nauka o građi Zemlje, njenom sastavu i istoriji naziva se
  geologija.
 Zemlja ima oblik najsličniji telu koje se zove geoid.

 Sastoji se iz 4 geosfere (koncentrične lopte)

    - litosfera ( Zemljina kora)
    - Zemljin omotač
    - srednji sloj
    - jezgro
LITOSFERA
 Zemljina kora je spoljni stenovit omotač debljine od 8 do 60
  km.
 Razlikuju se dva sloja :

        - SiAl je sloj od lakih elemenata ( Si i Al)
        - SiMa je donji deo kore u kome najviše ima Si i Mg
ZEMLJIN OMOTAČ
   Dopire do dubine od 1200 km.
   U njemu su temperature od 1200 co



                                        SREDNJI SLOJ
                                           U srednjem sloju ima
                                            najviše Fe ( gvožđa) i
                                            alumosilikatne mase u
                                            obliku magme.
ZEMLJINO JEZGRO
 Najviše zadrži gvožđa i nikla.
 Pod velikim je pritiskom i na temperaturi od 5500 Co




   Idući u dubinu od zone neutralne temperature, na svakih 33 m
    temperatura raste za 1Co
MINERALI
 Neorganska jedinjenja koje imaju homogeni sastav.
 Dele se na :

       - pirogene (nastali kristailisanjem)
       - taloženi ( nastali taloženjem ili kristailsanjem rastvora)
       - metamorfni ( nastali preobražajem već postojećih
  minerala u dubini litosfere )
       - sekundarni ( nastali raspadanjem minerala na litosferi )
       - petrogeni ( ulaze u sastav stena )
MORFOLOŠKO – STRUKTURNE OSOBINE MINERALA
Minerali se u stenama mogu javljati u sledećim oblicima :
Kristalnim           Kristalastim               Amorfnim


KRISTALNI OBLICI MINERALA
Oni imaju minerale čije i najsitnije čestice imaju pravilan
  geometrijski oblik tj. oblik pravilnih poliedara.
KRISTALASTI OBLICI MINERALA
 To su minerali čija je unutrašnja građa pravilna, a spoljašnja
  nije.
 To je najčšće slučaj sa mineralima koji su nastali u dubini
  Zemljine kore i nisu imali prostora da se pravilno razviju.
 Imaju vlaknast, listast ili štapićast oblik.



                                        AMORFNI OBLIK MINERALA
                                        To su minerali koji nemaju
                                           pravilnu ni spoljašnju ni
                                           unutrašnju gradju.
                                        Izgled mase je zemljast ili
                                           staklast.
FIZIČKE OSOBINE MINERALA
   1. Tvrdoća minerala
      - je otpor koji mineral pruža ako ga para neki drugi predmet
      - utvrđuje se na osnovu Mosove skale na kojoj su pored
    tvrdoća od 1 do 10 poređani minerali idući od manje otpornih
    ka najotpornijim.

 2. Fiziološka svojstva
   - to su boja, miris i ukus
Npr. : Fe ima tamnu boju, HCl ima slan ukus a glina ima miris zemlje.
3. CEPLJIVOST
   Ovu osobinu poseduju
    minerali čija je kohezija
    razločita u različitim
    pravcima, tako da se mineral
    pri udaru lomi po glatkim i
    ravnim površinama.
                  4. PRELOM
   Dešava se pri udaru minerala
    čija je kohezija ista u svim
    pravcima i takav prelom je
    neravan.
HEMIJSKA SVOJSTVA MINERALA
 Minerali se sastoje najčešće od 2 ili više hemijskih
  elemenata, ali postoje i oni koji se sastoje samo od jednog
  hemijskog elementa.
 To su dijamant, zlato, srebro, platina, živa i grafit.

 Delimo ih na :

   - silikate – soli silicijske kiseline
   - karbonate – soli ugljene kiseline
   - oksidi – jedinjenja koja sadrže O
   - sulfati – soli sumpone kiseline
   - sulfidi – jedninjenja sa sumporom
SILIKATI:
1.FELDSPATI
 Ulaze u sastav stena.
 Pod dejstvom atmosferilija se raspadaju u kaolin, a tvrdoća im
  je 6.
2.KAOLIN
 Ima karakterističan miris.
 Upija vodu , bubri i postaje plastičan.

 Tvrdoca je od 2 – 3 .
3.LISKUNI
 U stenama se nalazi u obliku tankih listova.
 Imaju sedefasti sjaj.

 Otporni su na delovanje vode i zato se često talože u pesku i
  glini.
4.OLIVIN
 Mineral maslinastozelene boje.
 Veoma je postojan.

 Pod dejstvom atmosferilija prelazi u serpentin.
5.SERPENTIN
   Kristališe u obliku listića, a često ima i vlaknasti oblik (azbest).
6.TALK
 Nastaje metamorfozom olivina.
 Ima svetlu boju.

 Tvrdoća je 1.
STENE
 Stene su sastavni deo Zemljine kore.
 Međusobno se razlikuju po vrsti minerala koji ulaze u njihov
  sastav.
 Nauka koja je bavi proučavanjem stena naziva se petrologija.

 Stene koje se sastoje od samo jednog minerala su retke (
  krečnjak – od 1 minerala kalcita ) .
STRUKTURA I TEKSTURA STENA
 Ovo su važne karakteristike jer od njih zavisi čvrstoća
  stene, otpornost na habanje, glačanje, poliranje i slično.
 Struktura stena predstavlja oblik zrna minerala i njihove
  veličine u steni.

 Može biti :
-zrnasta
-porfirska
-kristalasta
-klastična
ZRNASTA STRUKTURA
 Ovakvu strukturu imaju dubinske magmatske stene.
 Odlikuju se zrnima približno iste veličine.

 Lako se glačaju i poliraju.

Npr. : Granit se sastoji od zrna minerala liskuna, feldspata i
  kvarca.
PORFIRSKA STRUKTURA STENA
 Karakteristična je za površinske magmatske stene.

 Jasno se razlikuju krupna zrna kristala i sitnozrna masa.

 Ovakve stene se ne glačaju već ostaju habave.
KRISTALASTA STRUKTURA STENA
   Ovu strukturu imajuu sedimentne stene koje su nastale iz
    nekih drugih raspadnutih stena koje su se taložile u rastvorima.




KLASTIČNA STRUKTURA STENA
    Imaju je sedimentne stene koje su nastale od mehaničkih
     sedimenata ( od komada raspadnutih stena ).
TEKSTURA STENA
 Ona pokazuje prostoran raspored minerala u steni.
 Masivna tekstura– Imaju je stene čija je cela masa jednolična.

Od ovakvih stena možemo uzimati velike blokove.
PARALELNA TEKSTURA
   Minerali su poređani u paralelne ravni.

FLUIDALNA TEKSTURA
   Minerali su poređani u pralalelne valovite ravni.


    MEHURASTA TEKSTURA
       Imaju stene nastale naglim hlađenjem pa u sebi sadrže
        šupljine.

BREČASTA TEKSTURA

   Imaju je stene koje su nevezane, a zatim su se povezale sa
    nekim vezivom.
PODELA STENA
 Magmatske ( površinske i dubinske )
Površinske su nastale hlađenjem lave na površini litosfere.
Struktura ovih stena nije ravnomerna jer zbog naglog hlađenja
  zrna nisu očvrsnula jednake veličine. To su
  plovućac, trahit, porfir, bazalit.

Dubinske magmatske stene nastaju očvršćavanjem magme u
  dubini Zemlje pod visokim pritiskom i temperaturom.
Proces je spor pa zrna jednako očvršćavaju i tekstura je
  ravnomerna. To su granit, sijenit i gabro.
SEDIMENTNE STENE
 Nastale su mehaničkim i hemijskim raspadanjem postojećih
  stena.
 Taj materijal se transportovao i taložio, pa vremenom i
  očvrsnuo.
 U njihov sastav ulaze čvrsti minerali poput kvarca i
  muskolita, a ređe minerali poput kalcita i gipsa.
DELE SE NA :
 Šljunčane         Prašinaste
   - drobina         - prašina
   - breča           - les
   - šljunak
   - konglomerat
 Peščane           Glinene
   - pesak            - glina
   - peščar           - ilovača
                      - laporac
METAMORFNE STENE
 Nastaju metamorfozom magmatskih i sedimentnih stena usled
  visokih pritisaka i tempreratura koji vladaju u dubini Zemljine
  kore.
 Dele se na parastene ( nastale od sedimentnih stena ) i
  ortostene ( nastale od magmatskih stena ) .
 Prema struturi ih delimo na :

 a) kristalaste škriljce

 b) masivne metamorfne stene
KRISTALASTI ŠKRILJCI
   U njih spadaju gnajs, mikašist i filit.




MASIVNE METAMORFNE STENE
   U njih spadaju mermer i kvarc.

Mais conteúdo relacionado

Mais procurados (20)

Spoljasnje sile 1
Spoljasnje sile 1Spoljasnje sile 1
Spoljasnje sile 1
 
Fizička geografija
Fizička geografijaFizička geografija
Fizička geografija
 
Minerali i stijene
Minerali i stijene Minerali i stijene
Minerali i stijene
 
Efekat staklene bašte
Efekat staklene bašteEfekat staklene bašte
Efekat staklene bašte
 
Vreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementiVreme, klima i klimatski elementi
Vreme, klima i klimatski elementi
 
Постанак и унутрашња грађа Земље
Постанак и унутрашња грађа ЗемљеПостанак и унутрашња грађа Земље
Постанак и унутрашња грађа Земље
 
Jednacine hemijskih reakcija
Jednacine hemijskih reakcijaJednacine hemijskih reakcija
Jednacine hemijskih reakcija
 
Kлиматски елементи
Kлиматски елементиKлиматски елементи
Kлиматски елементи
 
Atmosfera
AtmosferaAtmosfera
Atmosfera
 
Eolski reljef
Eolski reljefEolski reljef
Eolski reljef
 
Spoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemljeSpoljasnje sile zemlje
Spoljasnje sile zemlje
 
Postanak i unutrasnja gradja zemlje
Postanak i unutrasnja gradja zemljePostanak i unutrasnja gradja zemlje
Postanak i unutrasnja gradja zemlje
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Kraska erozija
Kraska erozijaKraska erozija
Kraska erozija
 
реке европе
реке европереке европе
реке европе
 
Mineralma gradja zemljine kore
Mineralma gradja zemljine koreMineralma gradja zemljine kore
Mineralma gradja zemljine kore
 
Abrazija
AbrazijaAbrazija
Abrazija
 
4. Jugoistočna Azija
4. Jugoistočna Azija4. Jugoistočna Azija
4. Jugoistočna Azija
 
Источна Азија
Источна АзијаИсточна Азија
Источна Азија
 
Kontinentalna klima
Kontinentalna klimaKontinentalna klima
Kontinentalna klima
 

Destaque (8)

Postanak i unutrašnja građa zemlje, stene
Postanak i unutrašnja građa zemlje, stenePostanak i unutrašnja građa zemlje, stene
Postanak i unutrašnja građa zemlje, stene
 
Energetika - Saša Stojanović
Energetika - Saša StojanovićEnergetika - Saša Stojanović
Energetika - Saša Stojanović
 
Rudarstvo Tanja Gagić
Rudarstvo Tanja GagićRudarstvo Tanja Gagić
Rudarstvo Tanja Gagić
 
Uticaj pušenja na psihofizičko zdravlje
Uticaj pušenja na psihofizičko zdravljeUticaj pušenja na psihofizičko zdravlje
Uticaj pušenja na psihofizičko zdravlje
 
Atmosfera
AtmosferaAtmosfera
Atmosfera
 
Pušenje i zdravlje
Pušenje i zdravljePušenje i zdravlje
Pušenje i zdravlje
 
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistema
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistemaZagađivanje i zaštita morskih ekosistema
Zagađivanje i zaštita morskih ekosistema
 
Чланковити црви
Чланковити црвиЧланковити црви
Чланковити црви
 

Semelhante a Zemlja stene-minerali

Minerali i kristalna resetka
Minerali i kristalna resetkaMinerali i kristalna resetka
Minerali i kristalna resetkaAndrija Simic
 
Stene rude i fosilna goriva
Stene rude i fosilna gorivaStene rude i fosilna goriva
Stene rude i fosilna gorivaswag messiah
 
ZEMNOALKALNI METALI - Danilo Sekulic, Milica Ivic
ZEMNOALKALNI METALI - Danilo Sekulic, Milica IvicZEMNOALKALNI METALI - Danilo Sekulic, Milica Ivic
ZEMNOALKALNI METALI - Danilo Sekulic, Milica IvicDaniloSekulicDanilo
 
GRAĐA ZEMLJINE KORE MINERALI I STIJENE.pptx
GRAĐA ZEMLJINE KORE MINERALI I STIJENE.pptxGRAĐA ZEMLJINE KORE MINERALI I STIJENE.pptx
GRAĐA ZEMLJINE KORE MINERALI I STIJENE.pptxradmila10
 

Semelhante a Zemlja stene-minerali (7)

Minerali i kristalna resetka
Minerali i kristalna resetkaMinerali i kristalna resetka
Minerali i kristalna resetka
 
Lezista
LezistaLezista
Lezista
 
Stene rude i fosilna goriva
Stene rude i fosilna gorivaStene rude i fosilna goriva
Stene rude i fosilna goriva
 
Kvarc
Kvarc Kvarc
Kvarc
 
ZEMNOALKALNI METALI - Danilo Sekulic, Milica Ivic
ZEMNOALKALNI METALI - Danilo Sekulic, Milica IvicZEMNOALKALNI METALI - Danilo Sekulic, Milica Ivic
ZEMNOALKALNI METALI - Danilo Sekulic, Milica Ivic
 
GRAĐA ZEMLJINE KORE MINERALI I STIJENE.pptx
GRAĐA ZEMLJINE KORE MINERALI I STIJENE.pptxGRAĐA ZEMLJINE KORE MINERALI I STIJENE.pptx
GRAĐA ZEMLJINE KORE MINERALI I STIJENE.pptx
 
Metali
MetaliMetali
Metali
 

Mais de Vera Milićević

Mais de Vera Milićević (20)

Nove Tehnologije u obrazovanju 2017.ppt 2
Nove Tehnologije u obrazovanju 2017.ppt 2Nove Tehnologije u obrazovanju 2017.ppt 2
Nove Tehnologije u obrazovanju 2017.ppt 2
 
Obnovljive energije (konkurs)
Obnovljive energije (konkurs)Obnovljive energije (konkurs)
Obnovljive energije (konkurs)
 
Rimska arhitektura
Rimska arhitekturaRimska arhitektura
Rimska arhitektura
 
Drvo kao građevinski materijal (domaći rad učenika)
Drvo kao građevinski materijal (domaći rad učenika)Drvo kao građevinski materijal (domaći rad učenika)
Drvo kao građevinski materijal (domaći rad učenika)
 
Proizvodi od drveta
Proizvodi od drvetaProizvodi od drveta
Proizvodi od drveta
 
Portfolio
PortfolioPortfolio
Portfolio
 
Izrada makete 1
Izrada makete 1Izrada makete 1
Izrada makete 1
 
Materijali u maketarstvu
Materijali u maketarstvuMaterijali u maketarstvu
Materijali u maketarstvu
 
Milutin Milanković
Milutin MilankovićMilutin Milanković
Milutin Milanković
 
Kako osvojiti naklonost ljudi
Kako osvojiti naklonost ljudiKako osvojiti naklonost ljudi
Kako osvojiti naklonost ljudi
 
Reciklaža u kućnoj varijanti
Reciklaža u kućnoj varijantiReciklaža u kućnoj varijanti
Reciklaža u kućnoj varijanti
 
Izložba povodom Dana škole: Praistorija na tlu Srbije
Izložba povodom Dana škole: Praistorija na tlu SrbijeIzložba povodom Dana škole: Praistorija na tlu Srbije
Izložba povodom Dana škole: Praistorija na tlu Srbije
 
Zašto je kriv toranj u Pizi?
Zašto je kriv toranj u Pizi?Zašto je kriv toranj u Pizi?
Zašto je kriv toranj u Pizi?
 
Blog u nastavi
Blog u nastaviBlog u nastavi
Blog u nastavi
 
Voda (korelacija više predmeta)
Voda (korelacija više predmeta)Voda (korelacija više predmeta)
Voda (korelacija više predmeta)
 
Maturanti G41
Maturanti G41Maturanti G41
Maturanti G41
 
Maketa u foto kolažu
Maketa u foto kolažuMaketa u foto kolažu
Maketa u foto kolažu
 
Izrada makete
Izrada makete Izrada makete
Izrada makete
 
Izrada makete
Izrada maketeIzrada makete
Izrada makete
 
Staklo
Staklo Staklo
Staklo
 

Zemlja stene-minerali

  • 1. GRAĐA ZEMLJE Minerali Stene Podela stena Učenik: Milica Grujić Profesor: Vera Milićević
  • 2. GRAĐA ZEMLJE  Nauka o građi Zemlje, njenom sastavu i istoriji naziva se geologija.  Zemlja ima oblik najsličniji telu koje se zove geoid.  Sastoji se iz 4 geosfere (koncentrične lopte) - litosfera ( Zemljina kora) - Zemljin omotač - srednji sloj - jezgro
  • 3. LITOSFERA  Zemljina kora je spoljni stenovit omotač debljine od 8 do 60 km.  Razlikuju se dva sloja : - SiAl je sloj od lakih elemenata ( Si i Al) - SiMa je donji deo kore u kome najviše ima Si i Mg
  • 4. ZEMLJIN OMOTAČ  Dopire do dubine od 1200 km.  U njemu su temperature od 1200 co SREDNJI SLOJ  U srednjem sloju ima najviše Fe ( gvožđa) i alumosilikatne mase u obliku magme.
  • 5. ZEMLJINO JEZGRO  Najviše zadrži gvožđa i nikla.  Pod velikim je pritiskom i na temperaturi od 5500 Co  Idući u dubinu od zone neutralne temperature, na svakih 33 m temperatura raste za 1Co
  • 6. MINERALI  Neorganska jedinjenja koje imaju homogeni sastav.  Dele se na : - pirogene (nastali kristailisanjem) - taloženi ( nastali taloženjem ili kristailsanjem rastvora) - metamorfni ( nastali preobražajem već postojećih minerala u dubini litosfere ) - sekundarni ( nastali raspadanjem minerala na litosferi ) - petrogeni ( ulaze u sastav stena )
  • 7. MORFOLOŠKO – STRUKTURNE OSOBINE MINERALA Minerali se u stenama mogu javljati u sledećim oblicima : Kristalnim Kristalastim Amorfnim KRISTALNI OBLICI MINERALA Oni imaju minerale čije i najsitnije čestice imaju pravilan geometrijski oblik tj. oblik pravilnih poliedara.
  • 8. KRISTALASTI OBLICI MINERALA  To su minerali čija je unutrašnja građa pravilna, a spoljašnja nije.  To je najčšće slučaj sa mineralima koji su nastali u dubini Zemljine kore i nisu imali prostora da se pravilno razviju.  Imaju vlaknast, listast ili štapićast oblik. AMORFNI OBLIK MINERALA To su minerali koji nemaju pravilnu ni spoljašnju ni unutrašnju gradju. Izgled mase je zemljast ili staklast.
  • 9. FIZIČKE OSOBINE MINERALA  1. Tvrdoća minerala - je otpor koji mineral pruža ako ga para neki drugi predmet - utvrđuje se na osnovu Mosove skale na kojoj su pored tvrdoća od 1 do 10 poređani minerali idući od manje otpornih ka najotpornijim.  2. Fiziološka svojstva - to su boja, miris i ukus Npr. : Fe ima tamnu boju, HCl ima slan ukus a glina ima miris zemlje.
  • 10. 3. CEPLJIVOST  Ovu osobinu poseduju minerali čija je kohezija razločita u različitim pravcima, tako da se mineral pri udaru lomi po glatkim i ravnim površinama. 4. PRELOM  Dešava se pri udaru minerala čija je kohezija ista u svim pravcima i takav prelom je neravan.
  • 11. HEMIJSKA SVOJSTVA MINERALA  Minerali se sastoje najčešće od 2 ili više hemijskih elemenata, ali postoje i oni koji se sastoje samo od jednog hemijskog elementa.  To su dijamant, zlato, srebro, platina, živa i grafit.  Delimo ih na : - silikate – soli silicijske kiseline - karbonate – soli ugljene kiseline - oksidi – jedinjenja koja sadrže O - sulfati – soli sumpone kiseline - sulfidi – jedninjenja sa sumporom
  • 12. SILIKATI: 1.FELDSPATI  Ulaze u sastav stena.  Pod dejstvom atmosferilija se raspadaju u kaolin, a tvrdoća im je 6.
  • 13. 2.KAOLIN  Ima karakterističan miris.  Upija vodu , bubri i postaje plastičan.  Tvrdoca je od 2 – 3 .
  • 14. 3.LISKUNI  U stenama se nalazi u obliku tankih listova.  Imaju sedefasti sjaj.  Otporni su na delovanje vode i zato se često talože u pesku i glini.
  • 15. 4.OLIVIN  Mineral maslinastozelene boje.  Veoma je postojan.  Pod dejstvom atmosferilija prelazi u serpentin.
  • 16. 5.SERPENTIN  Kristališe u obliku listića, a često ima i vlaknasti oblik (azbest).
  • 17. 6.TALK  Nastaje metamorfozom olivina.  Ima svetlu boju.  Tvrdoća je 1.
  • 18. STENE  Stene su sastavni deo Zemljine kore.  Međusobno se razlikuju po vrsti minerala koji ulaze u njihov sastav.  Nauka koja je bavi proučavanjem stena naziva se petrologija.  Stene koje se sastoje od samo jednog minerala su retke ( krečnjak – od 1 minerala kalcita ) .
  • 19. STRUKTURA I TEKSTURA STENA  Ovo su važne karakteristike jer od njih zavisi čvrstoća stene, otpornost na habanje, glačanje, poliranje i slično.  Struktura stena predstavlja oblik zrna minerala i njihove veličine u steni.  Može biti : -zrnasta -porfirska -kristalasta -klastična
  • 20. ZRNASTA STRUKTURA  Ovakvu strukturu imaju dubinske magmatske stene.  Odlikuju se zrnima približno iste veličine.  Lako se glačaju i poliraju. Npr. : Granit se sastoji od zrna minerala liskuna, feldspata i kvarca.
  • 21. PORFIRSKA STRUKTURA STENA Karakteristična je za površinske magmatske stene. Jasno se razlikuju krupna zrna kristala i sitnozrna masa. Ovakve stene se ne glačaju već ostaju habave.
  • 22. KRISTALASTA STRUKTURA STENA  Ovu strukturu imajuu sedimentne stene koje su nastale iz nekih drugih raspadnutih stena koje su se taložile u rastvorima. KLASTIČNA STRUKTURA STENA  Imaju je sedimentne stene koje su nastale od mehaničkih sedimenata ( od komada raspadnutih stena ).
  • 23. TEKSTURA STENA  Ona pokazuje prostoran raspored minerala u steni.  Masivna tekstura– Imaju je stene čija je cela masa jednolična. Od ovakvih stena možemo uzimati velike blokove.
  • 24. PARALELNA TEKSTURA  Minerali su poređani u paralelne ravni. FLUIDALNA TEKSTURA  Minerali su poređani u pralalelne valovite ravni. MEHURASTA TEKSTURA  Imaju stene nastale naglim hlađenjem pa u sebi sadrže šupljine. BREČASTA TEKSTURA  Imaju je stene koje su nevezane, a zatim su se povezale sa nekim vezivom.
  • 25. PODELA STENA  Magmatske ( površinske i dubinske ) Površinske su nastale hlađenjem lave na površini litosfere. Struktura ovih stena nije ravnomerna jer zbog naglog hlađenja zrna nisu očvrsnula jednake veličine. To su plovućac, trahit, porfir, bazalit. Dubinske magmatske stene nastaju očvršćavanjem magme u dubini Zemlje pod visokim pritiskom i temperaturom. Proces je spor pa zrna jednako očvršćavaju i tekstura je ravnomerna. To su granit, sijenit i gabro.
  • 26. SEDIMENTNE STENE  Nastale su mehaničkim i hemijskim raspadanjem postojećih stena.  Taj materijal se transportovao i taložio, pa vremenom i očvrsnuo.  U njihov sastav ulaze čvrsti minerali poput kvarca i muskolita, a ređe minerali poput kalcita i gipsa.
  • 27. DELE SE NA : Šljunčane Prašinaste - drobina - prašina - breča - les - šljunak - konglomerat Peščane Glinene - pesak - glina - peščar - ilovača - laporac
  • 28. METAMORFNE STENE  Nastaju metamorfozom magmatskih i sedimentnih stena usled visokih pritisaka i tempreratura koji vladaju u dubini Zemljine kore.  Dele se na parastene ( nastale od sedimentnih stena ) i ortostene ( nastale od magmatskih stena ) .  Prema struturi ih delimo na :  a) kristalaste škriljce  b) masivne metamorfne stene
  • 29. KRISTALASTI ŠKRILJCI  U njih spadaju gnajs, mikašist i filit. MASIVNE METAMORFNE STENE  U njih spadaju mermer i kvarc.