1. MeĎunarodni dan ţena (skraćeno Dan ţena)
obiljeţava se 8. oţujka svake godine. Tog dana se
slave ekonomska, politička i društvena dostignuća
pripadnika ţenskog spola. Prvi Dan ţena je obiljeţen
28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je
donijela Socijalistička partija Amerike. IzmeĎu
ostalih vaţnih povijesnih dogaĎaja, njime se
obiljeţava i poţar u tvornici Triangle Shirtwaist u
New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140
ţena.
2. POVIJESNI PREGLED:
Ideja za obiljeţavanjem meĎunarodnog dana ţena
pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze
industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često
dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Ţene
zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno
demonstrirale 8. oţujka 1857. u New Yorku. Tekstilne
radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i
niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te
iste ţene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. oţujka dogaĎali su se i sljedećih godina, od
kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000
ţena marširalo kroz New York traţeći kraće radno
vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Godine 1910. prva meĎunarodna ţenska konferencija
bila je odrţana u Kopenhagenu u organizaciji
Socijalističke Internacionale te ustanovila
'MeĎunarodni dan ţena' na prijedlog slavne njemačke
socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je
MeĎunarodni dan ţena obiljeţen od preko milijun
ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti
dogaĎaji su koincidirali s poţarom u tvornici Triangle
Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere
sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj ţrtava. U
početku prvog svjetskog rata ţene širom Europe su 8.
oţujka 1913. odrţale demonstracije za mir.
3. Demonstracije povodom MeĎunarodnog dana ţena u
Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon
oktobarske revolucije, boljševička feministica
Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8.
oţujka postane drţavni praznik, i tokom sovjetskog
razdoblja se koristio za obiljeţavanje "herojstva
radnica".
MeĎutim, u mnogim komunističkim drţavama taj je
praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao
prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i
poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola,
posluţivši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i
Valentinova u zapadnim drţavama.
U Čehoslovačkoj se Dan ţena za vrijeme
komunističkog reţima pretvorio u parodiju, te je
ukinut nakon baršunaste revolucije. U MaĎarskoj je,
pak, običaj poklanjanja cvijeća ţenama zadrţao i
nakon pada komunizma.
4. Rosa Louise McCauley Parks (4. veljače 1913. – 24.
listopada 2005.), afro-američka aktivistica za ljudska
prava i krojačica koju je američki Kongres proglasio
„majkom modernog Pokreta za ljudska prava.“
Rosa Parks je postala poznata kada je 1. prosinca
1955. godine na zahtjev vozača autobusa odbila
ustupiti svoje mjesto bijelom putniku. Njeno uhićenje
i nakon toga suĎenje zbog graĎanskog neposluha
rezultiralo je bojkotom autobusnog prometa u
Montgomeryju, jednom od najvećih i najuspješnijih
masovnih pokreta protiv rasne segregacije u
povijesti, koje je Martina Luthera Kinga Juniora,
jednog od organizatora bojkota, promoviralo u voĎu
Pokreta za ljudska prava. Uloga Rose Parks u
američkoj povijesti priskrbila joj je status ikone u
američkoj kulturi, a njezini postupci dali su legalitet
pokretu za ljudska prava širom svijeta.
