2. Efekat staklene bašte je
zagrevanje koje se dešava kada
određeni gasovi u Zemljinoj
atmosferi zadrže toplotu. Ti gasovi
propuštaju svetlost, ali zadržavaju
toplotu, poput staklenih zidova
staklene bašte, a otuda potiče i
ovaj naziv. Sunčeva svetlost pada
na Zemljinu površinu gde se
energija apsorbuje i zatim zrači
nazad u atmosferu kao toplota. U
atmosferi, molekuli hvataju deo
toplote, a ostatak se oslobodi u
svemir. Što se više gasova sa
efektom staklene bašte
koncentriše u atmosferi, više
toplote ostaje zarobljeno u
molekulima. Gasovi koji najviše
doprinose ovom fenomenu su
ugljen-dioksid i metan.
3. Sunce emituje energiju raznih
talasnih dužina, dobar deo
toga stigne do Zemljine
površine, doprinosi stvaranju i
održavanju svog života na
Zemlji, a deo tog zračenja
potom biva emitovan u svemir
i priroda je u ravnoteži. Ako
nešto zadrži deo tog zračenja,
ravnoteža se kvari i nastaju
problemi. To nešto su gasovi
staklene bašte, a problemi koji
nastaju nazivaju se globalno
zagrevanje.
5. Efekat nastaje na sličan način kao
u stakleniku, gde Sunčevi zraci
vidljivog i ultraljubičastog dela
spektra prodiru kroz staklo i greju
tlo ispod stakla. Tlo potom
emituje infracrveno zračenje koje
ne može proći kroz staklo,
zadržava se unutra i tlo ostaje
zagrejano. Usled toga je u
staklenicima mnogo toplije nego
izvan njih. Razlog koji dovodi do
efekta staklene bašte, usled kojeg
dolazi do zagrevanja površine
Zemlje drugačiji je od onog u
staklenoj bašti, gde do zagrevanja
dolazi usled smanjene cirkulacije
vazduha i mešanja zagrejanog
vazduha, a ne zbog same
apsorbcije Sunčevog zračenja.
7. Posledice:
• Porast temperature za
1,5 — 4,5 °C na 100 —
150 godina
• Topljenje polarnog leda
• Porast nivoa mora
• Povećanje isparavanja
mora i, takođe, povećanje
oblačnosti
8. Smatra se da je zbog ekstremnog povećanja
temperatura živi svet na Zemlji sve ugroženiji. Sve više
izumiru razne biljne i životinjske vrste. Mnogima može
izgledati nerealno da će biti nečeg lošeg u tome što će
na planeti biti malo toplije, međutim globalni porast
temperature bi mnogo uticao na uslove života na našoj
planeti, a možda bi čak doveo do toga da život ljudi na
planeti više i ne bude moguć.
Ljudska aktivnost ostavlja velike rane na našoj planeti.
Korišćenjem sve većeg broja različitih hemijskih jedinjenja u
svakodnevnom životu ljudi su promenili sastav gasova u
atmosferi naše planete. Ova promena hemijskog sastava
atmosfere dovela je do toga da, umesto da propušta toplotu
odbijenu sa površine, atmosfera počne da zadržava odbijenu
toplotu. Na ovaj način se cela atmosfera sve više zagreva. Ako
ljudi ne shvate ovu situaciju ozbiljno posledice globalnog
zagrevanja mogu postati bitan faktor u našim životima.