Prezentacija doktorske disertacije

Informacijsko komunikacijska tehnologija
kao temelj suvremenog sveučilišta
Sveučilište J.J. Strossmayera
u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Poslijediplomski doktorski
studij „Management”

- Doktorska disertacija -
Milan Puvača, dipl.oec. Osijek,
12. travanj 2013.

Sadržaj

2. Empirijska
Magenta razmatranja
Teal
1. Teorijska razmatranja

3. Praktični
primjenjivi model
Green 4. Zaključak
Blue

Informacijsko komunikacijska tehnologija kao temelj suvremenog sveučilišta - doktorska disertacija - Milan Puvača, dip.oec. – Osijek, 12.04.2013.

Osnovni i dodatni
pojmovi

Povijesni razvoj
tehnologije i pristupa

Pretpostavke, izazovi
i mogućnosti

Primijenjeno e-
učenje, preduvjeti

Otpor promjenama

Strategije


Pojmovi Povijest Pristup Pretpostavke
• Ustaljeno Korištenje pojma e-učenje
(eng. e-learning) – od 1999. na seminaru u Los Angelesu.

• E-učenje je pristup edukaciji i razvoju; skup obrazovnih
metoda korištenjem digitalne tehnologije koja omogućuje,
distribuira i obogaćuje učenje.
(Fee, 2009)

• Važnosti kako upotrijebiti tehnologiju spram koja je
tehnologija upotrebljena u obrazovnom procesu.


• Informacijsko komunikacijska tehnologija (IKT):
„hardvera, softvera, mreža i medija za skupljanje,
pohranjivanje, procesuiranje, prosljeđivanje i prezentaciju
informacija (glasovnih, podatkovnih, tekstualnih i slikovnih)“
(The World Bank Group, 2003).

• Visoko obrazovanje – skup fakulteta ili sveučilište u cjelini.
Pojačana dinamika u odnosu na EU.

• Nastavni ili obrazovni proces – tijek usvajanja potrebnog
gradiva za studenta -> profesionalno usavršavanje.


• Autori Billings i Moursund 1988. god. - četiri revolucije u
obrazovanju prema elektroničkom učenju:
• razvoj pismenosti, čitanja i pisanja,
• pojava nastavničkog zvanja,
• razvoj tiskarske tehnologije (ispisa),
• razvoj informacijske tehnologije.


• Prva edukacija neovisna o lokaciji i vremenu 1840. godine u
Velikoj Britaniji; profesor stenografije, poštom.

• 1920. – 1926. prvi oblici planova individualnog učenja –
pojava tehničkih rješenja (profesor Pressey Sveučilište Ohio
State)


• Od 1930tih uspostavljaju se programi obrazovanja (osam
godina) te mehanizmi evaluacije znanja.

• Drugi svjetski rat – primjena tadašnje tehnologije za obuku
vojske.

• 1960. Suppes i Atkinson u Kaliforniji - istraživanja o korištenju
računala u osnovnim školama koji traje do danas – Obrazovni
program za nadarenu mladež, Stanford sveučilište.

• 1963. – 1965. British Computer Society – prvo računalo u
školi u Velikoj Britaniji.


• Apple II i IBM PC - informacijska tehnologija
više nije dostupna samo stručnjacima!

• Kraj devedesetih godina – Blackboard sustav za e-učenje.
• Razvoj Web 2.0 tehnologija, socijalne mreže – dostupnost i
lakoća primjene.


• Razvoj semantičkog weba – smanjenje problema traženja
relevantnih informacija. - „Strojevi su u neznanju!“ (Herman,
2008)

• Upotreba logike socijalnih mreža, povezivanje i obogaćivanje
informacija -> dodatno olakšana komunikacija između
korisnika i stroja.


Obrazovni sustav koji definira predmete,
počinje i završava u određeno vrijeme, a
ima zacrtani dnevni, tjedni i mjesečni
plan izvođenja nastave. Principi
postupnosti.

Nastavni sat, formalni koraci poučavanja.

Oblikovanje procesa učenja i
individualizacije.

Važnost slobode i osobnosti učenika,
grupno učenje, istraživanje i druženje.

„projektne metode” – najkorisnije učenje
kroz rješavanje problema.

Zamjena teza: motivacija za učenje
proizlazi iz „korištenja“ intelekta ->
korištenje intelekta zapravo ovisi o
motivaciji.

• Osnovni metodičko didaktički modeli:
• Biheviorizam – uvjetovani postupci,
• Kognitivizam – misaone strukture,
• Konstruktivizam – proces prikupljanja znanja.

• „e-learning je sredstvo implementacije obrazovanja
koje može biti primijenjeno kroz različite obrazovne
modele (npr. uživo ili udaljeno učenje) te obrazovne
filozofije (npr. biheviorizam ili konstruktivizam).“
(Nichols, A theory for e-learning, 2003)


• Kritike:
• Sir Ken Robinnson
• „Davno napušteni model industrijskog društva upravo je način na koji obrazovanje funkcionira
danas.“ (The RSA, 2010)

• Alvin Toffler
• „industrijska disciplina“, usmjeravanje ka novim pravcima
– „akcijskog učenja“ (učenja temeljenog na rješavanju
konkretnih problema, a ne na apstraktnim pojmovima).

• Bill Gates
• „Općenito u državnim srednjim školama, nastavnicima
se jednostavno kazuje jesu li dobri ili ne, bez pravih analiza.
Podaci se ne prikupljaju. Ravnatelj ima mogućnost
jednom tijekom godine obići nastavu i to uz prethodnu
najavu. Je li to ono kako i suvremene tvrtke funkcioniraju?“
(Jalinat Studios, 2009)


• Standardizacija:
• „Biti sposoban učiti učinkovito je veoma važno za mlade ljude kako bi bili spremni za
svijet odraslih, daljnje napredovanje i poslovnu karijeru.“ - Strateški okviri do 2020.
godine – naglasak na primjeni IKTa u obrazovanju.

• Ministarsko znanosti, obrazovanja i sporta uz potporne agencije
• Agencija za odgoj i obrazovanje,
• Agencija za mobilnost i programe EU te
• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

• Hrvatski kvalifikacijski okvir
• Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije
• „Potrebno je iskoristiti transformacijski potencijal ICT-a i drugih tehnologija u učenju i istraživanju,
posebice u personaliziranom učenju i učenju na daljinu, virtualnom uključivanju u studijske i
istraživačke skupine, stvaranju novih mogućnosti za istraživanje te administriranju obrazovnih i
istraživačkih procesa.“ (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2012, str. 55).


• Infrastruktura:
• 20% pojeftinjenja IKT opreme i usluga u razdoblju između 2008. – 2010.
• cijene usluga širokopojasnog Interneta pale su za preko 50%
• 1.3 milijarde ljudi koristile su mobilni pristup Internetu 2011. godine

• 70% kućanstava u Hrvatskoj posjeduje računalo od čega 76% Internet koristi
najmanje jednom dnevno.

• Obrazovne ustanove umrežene putem
Carneta.

• „…infrastruktura ne predstavlja značajniju
zapreku većoj penetraciji e-učenja…“


• Suvremeni student:
• The Partnership for 21st Learning i Institute for the Future:
• prihvaća nesigurnost,
• uči prilagođavati mišljenje, akcije i stavove na osnovu sadašnjosti,
• stalno uči iz više različitih izvora informacija,
• razumije globalne, mobilne i tehnološke trendove,
• sposoban je raditi u timu,
• sposoban je raditi i rješavati kompleksne nejasne probleme,
• preuzima rizike i kontrolira strahove,
• ima želju za učenje novih vještina,
• otvorenog je uma i
• orijentiran ka budućnosti.


• Suvremeni nastavnik:
• Glavna postavka modernog obrazovanja i promjene sustava proizlazi iz stava
gdje nastavnik treba priznati da ne zna sve. (@Google Talks, 2011)

• Neosporan autoritet, suradnik,

• „prohodan” komunikacijski kanal,

• „shvaćanje tehnologije kao svakodnevne
potrebe te njeno efikasnije korištenje
unutar obrazovnog procesa“.


Potencijal Cjelina Otpor Strategije

• „Dobar sustav za e-učenje je kombinacija tehnologije koja radi,
razumljivog sadržaja i učinkovitog obrazovnog procesa.“ (Fee, 2009)


• Omogućavanje:
 Personalizacija i nadogradnja obrazovanja,
 Uspostava vodstva,
 Podržavanje profesionalnog usavršavanja,
 Uspostava obrazovanja izvan škole,
 Poboljšanje procjene znanja i izvješćivanja,
 Razvoj, mjerenje i nadzor IKT vještina,
 Kvalitetnije pristupanje i korištenje informacija o studentu,
 Učinkovitija uporaba i dostupnost nastavnih materijala,
 Automatizacija poslovnih procesa,
 Osiguranje pouzdane infrastrukture.


• „predavač u prosjeku kaže 100-200 riječi u minuti.
Student čuje, 50 – 100,
• u prosječnom predavanju (ex catedra) studenti su pažljivi tek 40%
vremena,
• studentima u pamćenju ostaje 70% onoga što su čuli u prvih 10 minuta
predavanja, a 20% onoga što čuju u zadnjih deset minuta,
• korištenje vizualnih pomagala podiglo je zadržavanje informacija sa 14%
na 38%.”, Sveučilište Kolumbija u SADu.


• MERLOT, otvorena zajednica za Nedostatak pristupa (infrastrukture)
informatičku podršku visokom
obrazovanju: „…strah, nesigurnost i
sumnja.“ Otpor promjenama

• Implicitni i odgođeni otpor prilikom
Nedostatak vremena
uvođenja IKT u visoko obrazovanje.

Nedostatak treninga

Nedostatak tehničke podrške


• Porterovih „5 konkurentskih sila”: analizirati postojeće stanje e-
• Konkurencija učenja na ustanovi
• Kupci
• Dobavljači definirati misiju i principe
• Novi igrači na tržištu uvođenja e-učenja

• Zamjene (postojećeg proizvoda)
odabrati viziju
• „Informacijsko komunikacijska tehnologija
primijenjena u nastavi trebala bi zauzimati
opisati temeljne odrednice
centralno mjesto u strategijama visokih takvog uvođenja,
učilišta.“
• „Samo na taj način sveučilišta u Velikoj osmisliti strateške ciljeve i
planirane aktivnosti uz
Britaniji nastavit će rasti kao glavna hodogram
međunarodna sila na tom području.“,
(JISC, 2011.) omogućiti mehanizam praćenja
ostvarivanja strategije.



Ilustracija skrivenih prepreka koje stoje na putu uspješne implementacije sustava za e-učenje
izvor: Holmes & Gardner, 2006, str.169.


Sadržaj

1. Teorijska
razmatranja
Magenta Teal
2. Empirijska razmatranja

3. Praktični
primjenjivi model
Green 4. Zaključak
Blue


Opis Hipoteze Metodologija Izazovi
• Dosadašnja istraživanja - prikazi zatečenog stanja, većinom uključeni
isključivo studenti.
• Obuhvaćanje domaćeg Sveučilišta J.J. Strossmayera i inozemne okoline kao
pondera. Sve razine obrazovnog procesa.

Inozemne
institucije

Dosadašnja Lokalno
istraživanja sveučilište

Empirijsko
istraživanje


H: Postoji dokaziva spona između primjene informacijsko komunikacijske
tehnologije na Sveučilištu i osiguranja dodatne kvalitete te prepoznatljivosti
u europskim okvirima.

• PH1: Prihvaćanje IKTa olakšat će studentima svakodnevno usavršavanje
unutar obrazovnog programa, a time i konkurentnost na tržištu rada.

• PH2: IKT u nastavi pojednostavit će izvođenje nastavnog programa.

• PH3: IKT primijenjena u administraciji rasteretit će studentske službe, a
nastavnom osoblju generirati dodatno vrijeme.

• PH4: Uočene zapreke za uvođenje IKTa zanemarive su u odnosu na
prednosti koje pruža primjena IKTa u obrazovnom procesu.

Anketni
upitnik

Intervju s
korektivnom
i kontrolnom
funkcijom



• Otvoreni i zatvoreni pristup sustavu Limesurvey.
• Prilagođene Internet poveznice: www.efos.hr/mpuvaca
• Neformalna poznanstva, poslovni kontakti, socijalne mreže, studentski zborovi.
• Većina zatvorenih pitanja, Likretova skala.
• Uobičajene statističke metode:
• deskriptivne statističke analize (prikazane grafikonima) te
• induktivne statističke metode (prikazane tablicama).


• Pretpostavke:
• Objektivnost,

• Osnovna informatička pismenost,

• Minimalno poznavanje tematike,

• Stabilnost platforme za prikupljanje podataka,

• Odgovarajući modeli otvorenog i zatvorenog istraživanja.


• Ograničenja:
• Nalaženje ispitanika,

• 15% ispitanika započelo je ispunjavati anketni upitnik,

• Vremensko razdoblje ispitnih rokova,

• Provjera IP adrese posjetitelja stranica,

• Neažurni kontakt podaci nastavničkih stranica,

• 3% ispitanika poslalo je popratnu poruku uz odgovore, a dva ispitanika su
odbila sudjelovati zbog ne razumijevanja terminologije (iako je ista bila
objašnjenja u svakom pojedinom pitanju).


Inozemstvo Studenti Nastavnici Osoblje
Država Broj različitih Broj ispitanika Udio
• 15% ispitanika - Sveučilišta
1. Albanija 2 3 10,34%
studentski otpor problem 2. Cipar 1 2 6,90%
uvođenja sustava za e-učenje. 3. Danska 1 2 6,90%
4. Njemačka 3 3 10,34%
5. Mađarska 1 2 6,90%
• 48% - nedostatak 6. Moldavija 2 4 13,79%
vremena za pripremu 7. Poljska 1 2 6,90%
8. Srbija 1 3 10,34%
sadržaja za e-učenje. 9. Rumunjska 2 3 10,34%
10. Slovenija 1 2 6,90%
11. Turska 1 1 3,45%
• 44% - tehnički problemi. 12. Velika Britanija 1 2 6,90%
UKUPNO 17 29 100%

• Prema χ2 testu postojanje značajne razlike u odgovorima Danskih ispitanika u
odnosu na ostale u inozemnom uzorku.

• „Neka naprave to jednostavno (razvojni inžinjeri e-learning sustava) te
posredstvom dobrih i ispitanih standarda umjesto konstantnog ponovnog i sve
kompliciranijeg otkrivanja kotača.“.

Studenti Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku prema
• U prosjeku, 7,29 studenata sastavnicama

sa svake sastavnice. Strojarski fakultet
Umjetnička akademija
Odjel za kulturologiju
Odjel za matematiku
• Ukupno 124 upitnika. Odjel za kemiju
Odjel za biologiju
Odjel za fiziku
Učiteljski fakultet
• „zašto bi ja rekao moje ideje??“ Prehrambeno-tehnološki fakultet
Pravni fakultet
Poljoprivredni fakultet
Medicinski fakultet
• „provođenje teorije u konkretne Katolički bogoslovni fakultet
Građevinski fakultet
akcije“. Filozofski fakultet
Elektrotehnički fakultet
Ekonomski fakultet
0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0%


• Zatvoreni krug ispitanika,

• odabrano je ukupno 78 ispitanika u uzorak (4,5 po sastavnici), stopa povrata
iznosila je 58%.

• „Mala mogućnost susreta i razmjene mišljenja i ideja. Samo na osobnu inicijativu,
ne sustavno i planski.”

• „Poticanje istraživačke, a ne "copy/paste" komponente IKTa.”

• „Nedostaje samo malo odlučnosti fakulteta da primora sve nastavnike da vode i
ovakvu vrstu nastave.“


• zaposlenici studentske referade, općih poslova ili dekanata i tajništva pojedine
ustanove.

• Najteža skupina za prikupljanje odgovora. Prosljeđivanje upitnika informatičkoj
službi.

• uzorak od 27 ispitanika, sa stopom povrata od 56%.

• 100% ispitanika odgovorilo kako svakodnevno koristi IKT u poslovanju.


Usporedbe Analiza hipoteza
Možete li reći da svakodnevno koristite IKT u Vašem poslovanju/obrazovanju?
100%
100% 93%
85%
90%
80%
70% 61%
60%
50%
39%
40%
30%
15%
20%
7%
10% 0%
0%
da ne da ne da ne da ne
inozemstvo studenti nastavnici admin. teh. osoblje


Kolika je, prema Vašem mišljenju, razina korištenja IKTa u obrazovanju na Vašem
Fakultetu?
80,0%

70,0%

60,0%

50,0%

40,0%

30,0%

20,0%

10,0%

0,0%
inozemstvo studenti nastavnici admin. teh.
osoblje

Nedovoljna Loša Dobra Vrlo dobra Odlična


Koji su najčešći problemi s kojima se susrećete prilikom korištenja IKT alata u
obrazovanju?

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%
inozemstvo studenti nastavnici admin. teh.
osoblje

tehnički problemi otpori u korištenju kod nastavnika
otpori u korištenju kod studenata nedostatak vremena za pripremu takve vrste nastave
kompliciranost sustava koji se upotrebljava na ustanovi


Uvođenje jedinstvenog informatičkog sustava za
e-učenje na fakultet je:

nemam mišljenje

studenti
odlično rješenje za sve razine
obrazovnog procesa
dobra ideja

dovoljno je postojeće
nastavnici
nepotrebno

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00% 60,00%


Kakva je prema vašem mišljenju kontaktnost i komunikacija između Sveučilišta i
pojedine Sastavnice (Fakulteta)?

odlična

vrlo dobra

admin.teh.osoblje
dobra
nastavnici

dovoljna

nedovoljna

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00%


• Komunikacija
• najzastupljeniji kanal jednosmjeran – mrežne stranice i oglasna ploča.

• Pravilnik o studiranju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku: „...objavljuje se
najkasnije jedan dan prije održavanja ispita na internetskim stranicama i
oglasnoj ploči nositelja studija.“

• dvosmjeran komunikacijski kanal - kontakt uživo, odnosno konzultacije ili
komunikacija elektroničkom poštom.

• Svi drugi istraženi načini komunikacije, a posebice razmjena informacija
putem LMS sustava ustanove, pokazuje velik potencijal za daljnji razvoj.


a) IKT u obrazovanju neizostavna je b) Primjenom IKT u poslovanju i
komponenta suvremenog Sveučilišta. obrazovanju Sveučilište / Fakultet može
70,00% osigurati konkurentsku prednost na tržištu.
60,00% 70,00%
50,00% 60,00%
50,00%
40,00%
40,00%
30,00%
30,00%
20,00% 20,00%
10,00% 10,00%
0,00% 0,00%
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

c) Sustav za e-učenje može značajno olakšati
inozemstvo nastavnici studenti admin.teh. d) Informatički nastavnici
inozemstvo sustav (LMS) može pomoći u
studenti admin.teh.
nastavni proces i nastavniku donijeti dodatno povezivanju Sveučilišta / Fakulteta s
raspoloživo vrijeme. gospodarstvom i društvenom okolinom.
70,00% 70,00%
60,00% 60,00%
50,00% 50,00%
40,00% 40,00%
30,00% 30,00%
20,00% 20,00%
10,00% 10,00%
0,00% 0,00%
1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

inozemstvo nastavnici studenti admin.teh. inozemstvo nastavnici studenti admin.teh.



e) IKT dovoljno je pristupačna i jednostavna
kako bi ju svi korisnici unutar obrazovnog
procesa (studenti, nastavnici, administrativno
osoblje) koristili svakodnevno.
70,00%

50,00%

30,00%

10,00%

-10,00% 1 2 3 4 5

inozemstvo nastavnici studenti admin.teh.


• Zaključci:
• shvaćanje istraživane tematike što je s aspekta prihvaćanja moderne
tehnologije.

• svaka grupa je uspješno teorijski nabrojala neke prednosti koje su moguće
primjenom IKTa u nastavi.

• ne postoji značajna razlika između inozemnih i domaćih ispitanika po pitanju
informatičke pismenosti.

• studenti realno shvaćaju poteškoće i reorganizacije, no nedovoljno koriste IKT
u svakodnevnom obrazovanju.

• prvenstveno podizanje razine informatičke pismenosti među općom
populacijom.

H: Postoji dokaziva spona između primjene informacijsko komunikacijske tehnologije na Sveučilištu i
osiguranja dodatne kvalitete te prepoznatljivosti u europskim okvirima.
• izazov kvantifikacije „dokazive spone“.
• teorijska podloga ukazala na važnost primjene IKT kod pojedinca i institucija u cijelosti.
• „IKT u obrazovanju neizostavna je komponenta suvremenog Sveučilišta“ – slaganje dvije trećine ispitanika.
• „Primjenom IKT u poslovanju i obrazovanju Sveučilište / Fakultet može osigurati konkurentsku prednost na tržištu.“ – 80%
ispitanika.

PH1: Prihvaćanje IKTa olakšat će studentima svakodnevno usavršavanje unutar obrazovnog programa, a
time i konkurentnost na tržištu rada.
• potencijal za dodatno iskorištavanje IKT u obrazovne svrhe kod studenata.
• 70% ispitanika studentske skupine odobrava uvođenje novosti iz područja IKT u obrazovanje.
• „Informatički sustav (LMS) može pomoći u povezivanju Sveučilišta / Fakulteta s gospodarstvom i
društvenom okolinom.“ – gotovo dvije trećine slaganja.
• Važnost informatičke pismenosti i valorizacije prilikom zapošljavanja.

PH2: IKT u nastavi pojednostavit će izvođenje nastavnog programa.
• „IKT dovoljno je pristupačna i jednostavna kako bi ju svi korisnici unutar obrazovnog procesa
(studenti, nastavnici, administrativno osoblje) koristili svakodnevno“ – većina ispitanika „Slažem se”.
• Teoretski doprinosi sustava za e-učenje u nastavi.


PH3: IKT primijenjena u administraciji rasteretit će studentske službe, a nastavnom osoblju
generirati dodatno vrijeme.
• „Sustav za e-učenje može značajno olakšati nastavni proces i nastavniku donijeti dodatno
raspoloživo vrijeme.“
• Shvaćanje prednosti informatizacije kod ispitanika; ubrzavanje, optimizacija nastavnog
procesa, smanjivanje repetitivnih zadataka.

PH4: Uočene zapreke za uvođenje IKTa zanemarive su u odnosu na prednosti koje pruža primjena
IKTa u obrazovnom procesu.
• jednostavnost i prednosti korištenja. PH1
• Usvojenost i svakodnevna uporaba.

PH4 H PH2

PH3

Sadržaj

1. Teorijska 2. Empirijska
razmatranja
Magenta Teal
razmatranja

Green 4. Zaključak
Blue
3. Praktični primjenjivi
model

3. Praktični primjenjivi model
Opis Model
• Na osnovu:
• obrađenih teorijskih spoznaja,
• analiziranih rezultata ispitivanja
• te empirijskog iskustva u primjeni IKT
izrađen praktično primjenjivi model
modernog fakulteta odnosno
obrazovne ustanove.

• Inozemna konkurencija -> gubitak
povlaštenog statusa obrazovnih institucija.

• Student Centered Education


3. Praktični primjenjivi model
Opis Model Akteri Zaključno


Sadržaj

1. Teorijska 2. Empirijska
razmatranja
Magenta Teal
razmatranja

3. Praktični
Green
primjenjivi model Blue

4. Zaključak

4. Zaključak
Zaključci Pitanja i odgovori?!
• Današnje dijete, odrastat će u tržišno, poslovno i privatno, još izazovnijim uvjetima
-> pravilno upotrijebljena, demistificirana IKT treba biti logistička potpora.

• Prepoznavanjem tržišnih tijekova, Sveučilišta su u mogućnosti pružiti mladim
ljudima prvu „dimenziju“ stvarnih događanja poslovnog svijeta -> IKT temelj
suvremenog sveučilišta.

• IKT u visokom obrazovanju nikako ne implicira uzimanje radnih mjesta
nastavnicima.

• IKT neće „naučiti umjesto studenta!“
• neće zamijeniti živi kontakt, konzultacije ili raspravu.
• ne smije mijenjati tijek nastavnog procesa, marginalizirati ga ili omogućavati
nepedagoške prečice u savladavanju gradiva kolegija.

• IKT treba osigurati tijek informacija i znanja.

4. Zaključak
• nema značajnih razlika u korištenju, prihvaćanju, te općenitom
mišljenju o IKT u nastavi, između inozemnih i domaćih
ispitanika.

• Studenti -> nastavnički otpor prema korištenju moderne
tehnologije.

• Nastavnici -> studentski otpor prema korištenju tehnologije,
nedostatak vremena.

• Administrativno tehničko osoblje - prigovori na opterećenost i
nemogućnost usvajanja novih tehnologija u poslovanju.

4. Zaključak
• potrebna detaljnije razrađena strategija za razvoj e-učenja – plodno tlo
postoji, bez zajedničke vizije i sinergije.

• Predloženi primjenjivi model može biti samo početak etapnog procesa
ozbiljnijeg usvajanja IKT u visoko školstvo.

• Uz poboljšanje komunikacije svih dionika obrazovnog procesa unutar
Sveučilišta, važno uspostaviti transparentniju i jasniju povezanost s
poslovnim sustavima te drugim državnim ili javnim službama.

• Velik potencijal otvaranja Sveučilišta prema tržištu i okolini.


4. Zaključak

Zahvaljujem na pažnji!


Prezentacija doktorske disertacije

Recommended

Recommended

More Related Content

What's hot

What's hot (20)

Viewers also liked

Viewers also liked (18)

Similar to Prezentacija doktorske disertacije

Similar to Prezentacija doktorske disertacije (20)

Prezentacija doktorske disertacije