Lia offisial ho lia trabalho iha konstituisaun rdtl
1. LIA OFFISIAL HO LIA TRABALHO IHA KONSTITUISAUN RDTL
Husi: Lourenço de Deus Mau-Lulo (Leitor)
Lia sai fator infortante ba sociedade iha nasaun ida, lia maka sai
mata dalan ba komunikasaun entre sociedade ida ho sociedade
seluk (husi pesoal ida ba pesoal seluk) iha aspeitu hotu-hotu.
Lia mos sai representa identidade ema ida-idak no nasaun nia
identidade rasik iha mundo globalizasaun. Iha artikel ida nee
atan hau atu sita deit parte balun liu husi ministeriu da
Edukasaun liu-liu kona ba lia ne’ebe uja ba aprendizagem iha
ensino basiku too ensino supriur iha Timor-Leste. Tamba lia ne’ebe sai mata dalan ba
transmite scientifiku ba perparasaun rekursu humano nasaun ida nee iha future.
Ne’eduni persisa define lolos lia ida ne’ebe fasil ema hotu hatene, koalia, hakerek ho
rona tuir nezasisariu povo Timorense ninian.
Lia trabalo ho lia offisial sai perkupasaun ba sociedade Timorense, liu-liu ba
servidor povo iha instituisaun Estadu Timor-Leste, tekniku professional sira iha prosesu
transmisaun material aprendizagem ba estudante sira iha Eskola Teritotial RDTL nian.
Tamba Governo sei dauk hatur strategia politiku Edukasaun ne’ebe los no fundamentu.
Ne’eduni Governo liu husi Ministeriu da Edukasaun persisa hatu’ur Filosofia
Edukasaun Timor-Leste nian no kria sistema kurikulo ne’ebe apar ho situasaun
sociedade Timorense, liu-liu lia ne’ebe sai mata dalan hodi transmite material
aprendizagem ba estudante sira husi ensino basiku to’o nivel ensinu superior. Atu
nu’nee ema hotu bele asesu ba prosesu Edukasaun ho diak hodi grantia kualidade de
ensino iha future.
Relasiona ho lia ne’ebe sai mata dalan ba prosesu aprendizagem iha Timor-
Leste, Governu agora daudaun nian hetan ona rezultadu balun ne’ebé importante liu ba
edukasaun, liu-liu kona-ba desentralizasaun ba serbisu ne’ebé fó no atu klarifika ona
polítika no lei ne’ebé iha ba setór Edukasaun, hanesan Polítika Nasionál Edukasaun
nian, Dekretu-Lei ba Edukasaun Bázika, nst. Hahú mós sistema eskolaridade gratuitu ba
tinan 9 no eskola bázika obrigatória ba ema hotu-hotu, maka pasu importante liu ba
Timor-Leste iha nia dalan atu hakat ba Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu Daruak,
katak edukasaun primária universal ba labarik Timoroan hotu, feto ho mane. Maibé
seidauk iha polítika ida kona-ba lia hanorin nian hodi klarifika no hametin matadalan
atu uza lia iha klase laran, husi klase 1 to’o 9, no situasaun ne’e hamenus possibilidade
ba Ministériu Edukasaun atu fó edukasaun ho kualidade ba labarik sira iha nasaun ne’e.
2. Dala ruma Ministro da Edukasaun hasai dezisaun katak professor sira tenke hanorin
Estudante sira uja deit maka lia Portuguesa, maibe nia resultadu iha baze la fo benefisu,
no sai kontrariu e dezafiu boot ba Profesores ho estudante sira atu transmite ka
introdusaun material ba estudante sira, tamba lia lor-loron ne’ebe sai komunikasaun
entre ema Timorense maka lia TETUN laos lia PORTUGUESA, maibe Governo obriga
sira atu hakas-an hodi aprende lia Portuguesa, lia Portuguesa lia ne’ebe konsegra ona
iha Konstituisaun RDTL 2002, sai Segundo lia ofisial. Tuir interfretasaun ba artigu
refere “lia ofisial, lia ne’ebe wain hora uja ba Diskursu Estadu nian ka comemorasaun
loron Nasional nian ruma wain hira Representativu povo atu hato’o Diskursu ruma
maka bele uja lia TETUN ka Portuguesa. Maibe lia servisu (trabalho) maka lia Tetun,
Indonesia, ho English ne’ebe konsagra iha Artigu 159 Konstituisaun RDTL katak lia
hirak ne’e maka sai lia ofisial ba Trabalho ka servisu nian. Inklui lia ne’ebe uja ba
aprendizagem iha Ensino husi Infantil too Ensino supriur. Lia Portuguesa la tama iha
Artigu ida nee. Maibe Governo liu husi Ministeriu da Edukasaun pelu kontrariu obriga
administrasaun governo too ba prosesu aprendizagem tenke uja lia PORTUGUESA
ne’e juridikamente Governo VIOLA artigu 159. Konstituisaun RDTL konaba lia
official de trabalho.
Laos tamba Tetun nu’udar lingua franka entre lian selu-seluk Timor-Leste nian,
maka ita bele dehan katak ita-nia povu tomak hatene kedas ona oinsá maka ko’alia, lee
no hakerek ho didi’ak ho lia ne’e. Ita mós tenke haree katak agora daudaun ba primeira
vez iha istória Timor-Leste nian Timoroan sira hetan oportunidade no direitu atu fó-sai
sira-nia identidade liuhusi simu sira-nia lia-nasionál. Ha’u fiar metin katak se Tetun ho
lia nasionál sira seluk husi rai ne’e ladún hola parte ka iha fatin inferior iha sistema
edukasaun Timor-Leste nian, ita sei hetan fallansu atu fó baze di’ak ba ita-nia labarik
sira-nia aprendizajen no kondena nasaun ida ne’e ba ki’ak.
Lian Hanorin
Lian hanorin sai problema boot iha Timor-Leste. Iha Konstituisaun RDTL
Artigu 13 hatoo katak lian ofisial mak Tetun ho Portugues. Nunee mos Lei Baze
Edukasaun artikula katak lian hanorin mak Tetun ho Portugues. Governu prefere liu uza
Portugues hanesan lian hanorin. Tanba nee, desde tinan 2000 UNTAET/ETTA ho
Governu Timor-Leste investa makas iha Portugues hodi hanorin. Maibe realidade
hatudu oin seluk. Mestri sira hamutuk 11,000 iha Timor-Leste, 7000 (64%) la hatene
Portugues. Mestri sira hatene Portugues nee (36%) mos nia nivel profisiensia seidauk
hatene loos (Dr. Bendito Freitas, Ministru Edukasaun sitaiha STL, Juinu 2013). Tanba
nee, ita la hakfodak, mestri sira sei hanorin ho bahasa Indonesia ho Tetun, maske lia rua
nee, ida “phasing out” ona, no seluk la hanorin sistematiku iha ensinu baziku ho
sekundariu.
3. Konsekuensia ninian mak estudante la hatene lian ida diak. Tanba mestri barak
mos la hatene lian ida diak. Estudu husi Sentru Estudu Linguistika DIT (2012) hatudu
nivel profisiensia lian estudante hotu la too hodi estudu iha ensinu superior. Nee implika
tebes ba kualidade edukasaun. Tanba bainhira mestri ho estudante sira la domina diak
lian ida hodi hanorin ho aprende, sei fo impaktu boot tebes ba kualidade hanorin ho
aprende. Tanba prosesu transferensia kontiudu siensia la efetivu (Qorro, 2006 ho
Kinyaduka ho Kiwara,—). Tanba lian hanorin hanesan pipa ida hodi hasuli bee husi
ponta (ujung) ida ba ponta seluk. Bainhira pipa la diak ka intupidu, sei halo bee la suli
ba ponta seluk (Qorro, 2006). Nunee bainhira mestri ho estudante la domina lian ida
hodi hanorin sei susar tebes transfere matenek ka kontiudu siensia ba ema seluk. Ida nee
afeta tebes kualidade edukasaun.
Relasiona lia Tentun, ita hare hikas, Relatóriu Sekretáriu-Jerál ONU nian ba
Konsellu Seguransa iha fulan Fevereiru 2010 hatete maka’as katak governu presiza
investe tan iha Tetun nu’udar lia importante liu ba komunikasaun ho povu no nu’udar
símbolu ba identidade nasionál. Relatóriu mós halo ligasaun entre dezenvolve no
promove Tetun ho kapasidade governu nian atu fó edukasaun kualidade ba labarik
Timoroan sira hotu.
Relatoriu nee hatudu katak Nasaun ONU sai mos perkupasaun ba Timor nia lia
TETUN, tamba lia tetun maka lia reprenta identidade Pais nian iha Nasaun sira seluk
iha mundo, lia portuguesa mesmo ita adopta sai ita nia lia offisial, maibe laos Timor-
Leste nia Identidade Nasional, ho nune’e Nasaun Unidus deit mos sei fo hanoin mai
Estadu Timor-Leste atu uja lia TETUN tamba lia TETUN maka bele hatudu Identidade
Nasaun nia iha ONU. Maibe Governo Timor-Leste la fo atensaun no sai perkupasaun
liu maka ba lia Portuguesa duke lia TETUN ne’ebe sai Identidade Nasaun ho Povo
Timor nia iha Mundu Internasional.
Kurikulo
Padraunho kurikulu sai parametru diak ida hodi sukat kualidade edukasaun.
Tanba padraun ho kurikulu iha eskola mak sei sai mata dalang ba prosesu hanorin ho
aprende, no sai sasukat ba ema ida hodi hahotu nia kursu. Padraun ho kurikulu
normalmente dezenvolve husi filozofia ho objetivu estadu nian nebee transforma iha
planu estrategiku dezenvolvimentu nasional hodi lori ema ba nebee, sa sai sa ida no
halo sa ida iha nasaun ka sosiedade ida iha sekuensia tempu.
Bainhira liga padraun, kurikulu ho kualidede edukasaun, iha persepsaun
variativa entre matenek nain sira konaba kualidade edukasaun. Katak sasukat kualidade
edukasaun iha nasaun ka sosiedade ida la hanesan ho nasaun ka sosiedade seluk. Tanba
padraun ho kurikulu edukasaun tenki fundamentaliza iha filozofia, objetivu moris ho
demanda husi nasaun ka sosiedade ida-idak nian.
Nunee padraun ho kurikulu iha Timor-Leste seidauk klaru hodi liga didiak ho
filozofia, objetivu ho demande estadu nian. Tanba padraun ho kurikulu nebee aplika iha
nee barak liu kopia ho kompila husi nasaun sira seluk nian. Nunee kursu nebee hanesan
4. dala barak nia kurikulu variativu iha eskola sira. Ambiguitas formula padraun ho
kurikulu nee mos mosu husi inklareza define kualidade edukasaun iha Timor-Leste.
Too agora, Timor-Leste mos seidauk iha sasukat ba kualidade edukasaun. Katak
kualidade ida kiik nee nia sasukat mak sa ida? Ka kualidade edukasaun ida diaknee mak
oinsa? Bainhira defini ona sasukat klaru, maka foin formula kurikulu hodi hatutan
prosesu tomak hodi hanorin ho aprende no hodi alkansa kualidade edukasaun nee. Iha
kontestu nee, ema balu sukat kualidade edukasaun via parametru rua. Ida, eskola ka
instituisaun ensinu superior ida atrai estudante barak (input demand), no output husi
eskola ka instituisaun ensinu superior ida abzorve makas iha merkadu servisu (output
demand). Sekarik uza sasukat nee, entaun eskola ho instituisaun ensinu superior barak
kualidade diak ona. Tanba eskola barak inklui mos universidade sira simu estudante
barak, no nia alumni mos barak mak hetan ona servisu.
Maibe sekarik kualidade edukasaun sukat husi kuinesimentu (knowledge),
abilidade teknika (skills), valor moral ho etika (values) ho hahalok (attitudes), entaun
kualidade edukasaun iha Timor-Leste seidauk diak. Tanba output husi eskola barak mak
nia kuinesimentu seidauk klean, abilidade teknika sei fraku, etika ho moral no hahalok
diak sei menus. Tanba nee, ita hare kompetetividade output eskola sira iha Timor-Leste
sei kiik. Nia implikasaun mak ignoransia ba kultura ho identidade lokal (“kopia kultura
liur ho hakribi ita nia an”), degradasaun moral (prostituisaun, aborsia, divorsia, sex
bebas, sex diluar nikah,traisaun moris monogamia, violensia domestika, droga,
sarkasme, violensia, ho krimi homisidiu sae makas), “intoleransia ba pluralisme idea ho
opsaun”, tendensia korupsaun, krimi fase osan (money laundry), desizaun politika dala
barak la serve ba interese komun(common good), figura publiku bosok matak-matak ho
seluk-seluk tan.
Timor-Leste seidauk iha konsensu nasional ba edukasaun. Tanba nee edukasaun
jere parsial ho partidariu. Nunee ita la hafodak bainhira troka governu ka ministru foun
buka desmonta sistema edukasaun ka troka ema nebee iha, sein hare nesesidade,
urjensia, efetividade, profesionalismu ho meritu. Desmonta sistema edukasaun nasional
nebee la bezeia ba quality and effective based outputs no orienta liu ba political
affiliation and group based approaches sei halo servisu iha edukasaun la efetivu no
sakrifika kualidade.
Iha nasaun post-konflitu no menus rekursu umanu, kestaun sira hanesan
edukasaun, saude ho jestaun rendimentu nasional hanesan kestaun boot no estratejiku
nebee tenki hetan konsensu nasional no partisipasaun husi entidade hotu hodi jere.
Tanba seitor sira nee mak bele estimula transformasaun nasaun ho sosiedade ba diak,
estavel, demokratika ho prosperu. Kualidade edukasaun, saude ho jestaun rendimentu
estadu la diak sei afeta tebes estabilidade, kompetividade ho sustentabilidade nasaun ida
nian.
Nunee Timor-Leste tenki iha konsensu nasional konaba edukasaun. Katak
edukasaun nee la iha fronteira. Nunee edukasaun tenki jere ho halao inklusivu ho
interpatidariu, suku, grupu, ho non-diskriminatoriu hodi orienta ba kualidade, efetivu,
meritu ho profesionalismu. Ho hanoin hanesan nee mak bele monta sistema edukasaun
5. ida nebee iha vizaun, misaun ho objetivu klaru (clear), bele alkansa (achievable), bele
sukat (measurable), konsistenti(consistent), relevante (relevant), bele ajusta tuir tempu
(adjustable), bele asesu(accessible) ho afordavel (affordable) hodi lori Timor oan atu
ba nebee, sai sa ida no halo sa ida iha tinan hirak mai nee. Meritu ho profesionalismu
mak sai save ba inklusividade jestaun edukasaun.
Bainhira hetan ona konsensu komum ona, foin ita dezenvolve estrategia hodi
alkansa vizaun, misaun ho objetivu sira nee. Ho hanoin hanesan nee mak bele halibur
kuadrus kualifikadus ho profisional nasaun nian hodi tau hanoin hamutuk hodi set up
padraun edukasaun no formula estrategia efetivu ho relevante hodi hametin sistema
edukasaun no dudu ba kualidade. Mos tulun implementa sistema edukasaun ida diak,
efetivu, relevante ho sustentavel ba interese hametin komprehensivu timor oan nia
kualidade, kompetividade, fiar no identidade iha mundu kompetetivu ho globalizadu.
Recomendasaun
Liu husi Artikel ida nee, hau rekomenda ba Governo Timor-Leste, liu-liu
Ministeriu da Edukasaun:
1) Persisa politika Edukasaun ne’ebe adekuadu no transformasaun ba ema hotu tuir
artigu 59 Konstituisaun RDTL
2) Kurikulo Ministeriu da Edukasaun nia persisa hatu’ur material ne’ebe sai
prisipal (obrigatoriu), no material ne’ebe sai fakultativo kada siencia.
3) Ministeriu da Edukasaun persisa define lolos Filosofia da Edukasaun Timor-
Leste nian atu nune’e sai baze fundamento wain hira halo revisaun ba Kurikulo
Nasional
4) Revisaun ba kurikulo Nasional justifa material hanesan Edukasaun Moral,
edukasaun Sivika ka Sidadania, Religiaun ho Historia sai material obrigatoriu,
tamba material refere hamosu krize Instituisaun iha 2006 tamba Material
Obrigatoiu ho fakultativo.
5) Orsamentu Jeral do Estadu persisa alokabalun ba halo tradusaun material husi
lia sira seluk ba lia TETUN atu nune’e bele redus gastu orsamentu do Estadu ba
formasaun lia Portuguesa, tamba nia resultadu liu husi aveliasaun durente nee la
fo mudansa ba prosesu aprendizagem.
Ministeriu da Edukasaun maka sai we matan ba Rekursu Humano iha nasaun
Timor-Leste, ne’eduni konseptu hotu-hotu tenke mai husi Ministeriu da Edukasaun
maka bele transforma ba kada Instituisaun Estadu ka Governo nian hodi interfreta.
Konseptu hirak nee tenke mai husi matenek nain sira, no ema professional sira ne’ebe
Ministeriu da Edukasaun maka tenke kria kondisaun ruma atu nune’e sira sai
permanente iha Ministeriu da Edukasaun nian, mesmo kada tinan 5 governo ne’e troka
6. maibe professional sira labele muda tuir fali intrese politika. Ho hanoin hirak ne’e maka
ita bele grantia kualidade Edukasaun ba Timor oan sira nia future.
Ikus liu problema ne’ebe sempre akontese iha eskola liu-liu iha cidade Dili,
Estudante sira sempre baku nia professor/a iha eskola, otas foun sira la respeitu otas bot
sira, jerasaun foun la respeitu malu, no la respeitu too ba nai Ulun sira. Nee pasaparte ba
responsabel Ministeriu da Edukasuan nian, tamba ita nia nasaun Timor-Leste foin maka
sai husi situasaun difisil iha tinan atu ba atus, moris iha kolonializasaun nia ukun, Timor
Oan toman ona ho karakteristika Kolonializasaun nia mentalidade ne’e defisil atu muda
iha tempo ne’ebe badak. Kurikulo Nasional hatur material ne’ebe sai fundamentu atu
forma mentalidade jerasaun foun nian liu-liu pasaparte ba edukasaun moaral,
Edukasaun Sivika, ka Sidadania, Religiuan, ho Historia muda fali ba fakultativo, laos
obrigatoriu, maibe monta fali maka material Lingua Portuguesa, Matemetika, Fisika,
Biologia, ho sira seluk maka sai material ensino obrigatoriu. Ho nune’e maka estudante
sira falta ona respeitu, ba nia professor/a sira, husi eskola mai iha uma, ba sociedade no
too ba lideransa sira mos laiha respeitu malu, tamba hahu husi prosesu aprendizagem
edukasaun moral, historia, religiuan ho edukasaun sivika ka sidadania ita nunka fo
atensaun principal, maka nia resultadu hatudu ba publiku ema hotu-hotu hatene, liu-liu
hasai iha media elictronika ka media social hatudu inmoral ka la iha kultura moral
ne’ebe edukadu.1
Obrigadu e Bom Trabalho…!!
1
Lourenço de Deus Mau Lulo, Lia Offisial ho lia Trabalho iha Konstituisaun RDTL 2002.
(Artikel)