1. 500
godina od rođenja
MARIN
DRŽIĆ

2. …Taj stari grad, taj građanin svijeta lijep u
starosti, sve ljepši u starenju – iznjedri velike
ljude, velike događaje i velika djela.
•…Dubrovnik je pozornica na koju svaki došljak,
ma otkud bio, sobom donosi svoja maštanja i
tamo ih u zanosnom švrljanju tijesnim kalama,
bešumnim korakom bosonogih ili u koloni
hodočasnika plastičnih potplata, pretvara u neku
svoju ulogu odabrane ličnosti iz drevnih vremena-
•u ophodnika gradske straže,
•u senatora,
•vragoljastog Pometa,
•čuvenog dunda Maroja…

3. …Kad putnik prijeđe mostom preko
vrata i uđe u utvrđeni grad, odbaci
XX. stoljeće kao da sa sebe skida
svoju kabanicu. I dok se vraća tako
vremenski unatrag, zaboravlja brige
nuklearnoga doba koji nestaju u
vodama azurnoga mora…
Maurice Faulkner u New York Herald Tribunen
Upravo takva čarolija vjekovima očarava putnike
namjernike i mami ih u svoja njedra na odmor i razonodu,
a tome je i svoj dio dao i MARIN DRŽIĆ VIDRA

4. On nikoga ne potkrada
Razmi svoju svijes‫ۥ‬ lomeći
Te gizdave pjesni sklada
Bez pokojne sanke leći.
M. Vetranović: Pjesanca u pomoć M. Držiću
Tako o svom suvremeniku
braneći ga kad su ga mnogi
napadali pjeva isto tako veliki
pjesnik i filozof MAVRO
VETRANOVIĆ

5. R O Đ E NJ E
Najmlađi sin Marina i Anuhle
rođen je 1508. godine kao 12. dijete
na Poljani nasuprot kneževu dvoru.
Njegovi su bili pučka trgovačka
obitelj u čijoj tradiciji je bio običaj
da netko postane svećenik pa je tako
Marin naslijedio patronat nad crkvom
Svih Svetih i nad posjedima opatije
sv. Petra na Koločepu…
Kuća pored Dvora u
vlasništvu Marinova oca…

6. ŠKOLOVANJE I PRVI POSAO
U školi je stekao znanje talijanskoga,
latinskoga i grčkoga jezika, klasične
književnosti, povijesti i prava što mu je
rasvijetlilo vidike i usmjerilo ga da kasnije kroz
komediju i smijeh kritizira društvene odnose
svoga vremena.O njegovoj nadarenosti u
pjesmama govori i MAVRO VETRANOVIĆ.
Stekavši punoljetnost 1526. god. postaje
rektor crkve Svih Svetih i opatije sv. Petra na
Koločepu prema obiteljskoj tradiciji što mu
donosi siguran prihod iako će slijedećih godina
imati financijskih problema…

7. ODLAZAK NA STUDIJ
Već u zreloj dobi, 1538. god.
MARIN odlazi na studije u Italiju,
u SIENU, potpomognut Vladinom
stipendijom od 30 dukata i dijelom
majčinim mirazom. SIENA je
europsko kulturno središte toga
vremena i boravak tamo imao je
važnu ulogu u njegovu književnom
stvaralaštvu.Bio je ugledan među
studentima – izabran je za rektora
doma i vicerektora sveučilišta.
SIENA
SIENA

8. On u SIENI izgrađuje svoje poglede na
društvo i život i književno stvaralaštvo,
vrstan je govornik, pokazuje glazbeno
umijeće, glumi,uči ono što ga zanima. To
je izrazio i stihovima:
Tko doma ne sidi i ne žali truda
Po svitu taj vidi i nauči svih čuda…
Potrošivši novac, zapada u različita
dugovanja što se naslućuje u stihovima:
Družbu sam gostio i još ću gostiti,
Er nisam rđa bio i vedaš kako ti…

9. POVRATAK U DUBROVNIK
1545. god. Marin se vraća u
Dubrovnik gdje stvara
dramska djela – pastorale i
komedije, igrajući ih za širi
puk, ismijavajući u njima
bogate Dubrovčane što mu
donosi neprilike te uskoro
posustaje u pisanju.

10. DRŽIĆEVA PUTOVANJA
Za svog dužeg boravka u Dubrovniku, Držić
stupa u službu austrijskom grofu
Rogendorfu, koji se bavio obavještajnim
poslovima, i uz ostale dužnosti zabavlja ga
svojim komedijama. S njim posjećuje Beč,
a potom i Carigrad gdje sreće braću
Bučiniće koji su radili protiv dubrovačke
vlade.
Dubrovačke vlasti pomno su istražile
Držićevo djelovanje na putu, a on se
pravdao da je jedino putovao da bi vidio
svijeta.

11. GODINE STVARALAŠTVA
Od 1547. god. do 1551. god. Držić
stvara glavninu svojih djela. Većinom su to
komedije, u kojima šiba društvo svoga
vremena u Dubrovniku, pripremajući ih i
igrajući na ulicama i trgovima, privatnim
kućama, svadbama, a igraju ih različite
družine i glumci.
Zbog toga ga često napadaju okrivljujući
ga za plagijate.
Tih godina postao je prezbiterom crkve.

12. GLAVNA DJELA
POMET – izgubljen, ali se zna
da je izveden ispred Kneževa
dvora
TIRENA – pastirska ekloga koju
je složio za ne stat zaludu
DUNDO MAROJE – komedija
NOVELA OD STANCA –
komedija
SKUP -komedija

13. OPROŠTAJ OD DUBROVNIKA
1562. godine ojađen vlašću i odnosom prema
malim ljudima, nesretan i razočaran,
neprihvaćen u rodnom gradu, Držić ga napušta
i odlazi u Veneciju gdje postaje kapelan
mletačkoga nadbiskupa.
1566. god poziva firentinskoga vojvodu da mu
pomogne srušiti autokratični vlastelinski režim
u Dubrovniku nazivajući ih nakazama.Na ovu
urotu nije dobio odgovor.

14. PREMINUĆE U VENECIJI
Umro je 2.svibnja 1567. godine u
Veneciji nakon 59 godina života i
pokopan u crkvi sv. Ivana i Pavla u
Veneciji. Tada su ga u pjesmama
oplakivali mnogi dubrovački književnici,
a posebno MAVRO VETRANOVIĆ.
Grob mu nije stoljećima bio
označen sve do 1972. godine kad mu je
na tom mjestu Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti postavila spomen
ploču.
VENECIJA

15. Plačni su leuti i tužni ostali,
Nijemi su flauti i ostale svirali.
Smetal je violune taj čemer nemili
Da slatko ne zvone kako su zvonili…
A ostali nepokoj ni javi ni speći,
Držiću, dragi moj, ja ne vijem izreći…
Ovi grob blažen bil bez konca po vijek vas,
Koji je priklopil od muza rajski slas
S venačcom na glavi kojim se sad gizda
U nebeskoj slavi uzvišen vrh zvizda,
A ja sam stanovit da će taj venčac zlat
Dokli teče svit jak drugo sunce sjat…
NA PRIMINUTJE MARINA DRŽIĆA DUBROVČANINA,
TUŽBA

16. Mavro Vetranović
Nadgrobnica Marinu Držiću
U ovom grobu počivaju
Od Marina Vidre kosti
Koje suncu odsijevaju
Po razumu od mudrosti…

17. Ma oto vam
Dunda Maroja,
Stav’te pamet na
komediju
I ZBOGOM…vaš M.D.
Slavlje uz 500. obljetnicu
Držićeva rođenja