1. Mr. sc. Trpimir Goluža, dr. med.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore
Opatija, 29-30. listopada 2015.

2. Ljudski resursi temelj su
zdravstvenog sustava
17% ljudskih resursa u
zdravstvu čine doktori
medicine

3.  Liječnik je temeljni, samostalan i odgovoran nositelj
zdravstvene djelatnosti
 Samo liječnici mogu obavljati liječničku djelatnost
 Svrha liječničke djelatnosti je zaštita zdravlja svakog
pojedinca i cjelokupnog stanovništva u Republici
Hrvatskoj, stoga je od posebnog državnog interesa
 Zvanje zahtjeva dugotrajnu bazičnu edukaciju, stručno
usavršavanje i cjeloživotno usavršavanje
Doktor medicine-liječnik, specifično zvanje od posebnog
državnog interesa

4.  samostalna, neovisna, staleška i strukovna organizacija liječnika – doktora
medicine na području Republike Hrvatske u koju se liječnici koji rade na
području Republike Hrvatske na neposrednim poslovima zdravstvene
zaštite obvezatno udružuju
 štiti prava liječnika
 zastupa interese liječnika
 unapređuje liječničku djelatnost
 brine o ugledu liječnika
 brine o pravilnom obavljanju liječničkog zvanja
 ukazuje na uočene probleme liječnika u pristupu sustavu
zdravstva kao i probleme s kojima se liječnici susreću radeći u
sustavu zdravstva, i predlaže rješenja
 važan je dionik u provedbi „Strateškog plana razvoja ljudskih
resursa u zdravstvu 2015.-2020.”
Hrvatska liječnička komora (HLK)

5.  HLK je među prvima istaknula problem trenutnog i budućeg nedostatka liječnika, odnosno nedostatka
liječnika pojedinih specijalnosti
 Prema podacima o broju liječnika (EUROSTAT-a za 2014. god.), Hrvatska zaostaje za zemljama EU -prosjek
EU je 3,4 liječnika na 1000 stanovnika, a u RH 2,9 liječnika na 1000 stanovnika
 Porastu potražnje doprinosi starenje stanovništva, nove tehnologije u zdravstvu, porast standarda
kvaliteta u zdravstvu
 Manjak liječnika ne može se nadoknaditi u kratkom roku i raspoloživim resursima u zemlji
 Nakon 01. srpnja 2013., migracije liječnika postaju bitne odrednice dinamike kretanja broja liječnika u
sustavu zdravstva Republike Hrvatske
Imamo li dovoljan broj liječnika potrebnih za pružanje
kvalitetne zdravstvene zaštite?

6.  Za liječnike koji su svoje stručne kvalifikacije stekli u državi članici EU i EGP-a i temeljem potvrde
nadležnog tijela države iz koje dolaze dokazuju sukladnost svoje stručne kvalifikacije s odredbama
Direktiva, postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i pristup tržištu rada u državama
članicama EU odvijaju se bez poteškoća
 Interes za poslovnim nastanom u RH je iskazao 22 liječnika iz EU, u sustav zdravstva RH temeljem
automatskog postupka priznavanja inozemnog stručnih do sada je ušlo 18 liječnika
 Moguće je i povremeno i privremeno pružanje zdravstvenih usluga temeljem automatske privremene
registracije, ali na području RH ovu mogućnost koristilo je svega 17 liječnika iz EU
 Demografski problem EU-starenje stanovništva a time i starenje radne snage, koji se odražava i na
liječničku profesiju - nedovoljan broj mlađih liječnika kojim bi se nadoknadio prirodni odljev liječnika iz
sustava
Možemo li računati na dolazak liječnika iz EU i EGP-a?

7. Utjecaj ulaska
Republike Hrvatske u
EU na liječničku
profesiju
 Pozitivan utjecaj-zajamčena sloboda kretanja, veća
mobilnost unutar EU i time olakšan pristup hrvatskim
liječnicima edukaciji i tržištu rada EU
 Negativan utjecaj-povećan trend odlaska liječnika u
inozemstvo-posebno deficitarnih specijalnosti (npr.
anesteziolozi), mlađih liječnika (prosječna dob 36 god.)
koji su tek postigli sve potrebne stručne kvalifikacije
 Od 01. 07. 2013. do 30. 09. 2015., 927 liječnika zatražilo
je u HLK potvrde potrebne za odlazak na rad u
inozemstvo (25% ih se obratilo u HLK i više puta) i time
iskazalo ozbiljnu namjeru za odlazak iz RH i zdravstvenog
sustava RH
 Točne podatke koliko je liječnika otišlo iz svih segmenata
zdravstvenog sustava, trenutno nema niti jedna
institucija

8.  Veće mogućnosti zapošljavanja mladih liječnika nakon stjecanja stručne kvalifikacije
 Poticaj za zapošljavanje u ruralnim područjima
 Osiguranje adekvatnog broja liječnika u zdravstvu u skladu sa stvarnim potrebama
 Veće mogućnosti stručnog i znanstvenog usavršavanja i profesionalnog napredovanja
 Osiguravanje boljih i zdravijih radnih uvjeta
 Povezivanje, suradnja i veća mobilnost liječnika unutar regionalne mreže s ciljem
unapređenja kvalitete i učinkovitosti rada i većeg zadovoljstva liječnika
 Bolje vrednovanje rada
 Podizanje općeg društvenog ugleda liječnika
HLK vidi rješenje problema odlaska liječnika
u poboljšanju uvjeta za život i rad liječnika u Republici Hrvatskoj

9. Možemo li računati na dolazak liječnika iz zemalja izvan EU i EGP-a?
Interes postoji ali za liječnike koji su svoje stručne kvalifikacije stekli u državi izvan EU i EGP-a, priznavanje inozemnih
stručnih kvalifikacija u RH neprimjereno je dug i administrativno komplicirani postupovni proces, a pristup tržištu rada je
otežan
Interes za poslovni nastan u RH je iskazalo 132 liječnika iz trećih zemalja, u sustav zdravstva RH do sada je ušlo 28 liječnika
Slijed postupka priznavanja ISK-liječnik opće medicine, odnosno liječnik specijalist

10.  Ulaskom RH u EU nekada tradicionalna povezanost i mobilnost liječnika iz država u
okruženju više nije moguća, bez prethodno priznate stručne kvalifikacije
 Zdravstvene ustanove u koje dolaze navedeni liječnici iz trećih zemalja traže od njih
licencu, za koju prema važećim zakonima nemaju uvjete
 S istim problemom suočavaju se i liječnika iz trećih zemalja (npr. SAD) koji dolaze u
RH s ciljem edukacije hrvatskih liječnika
Dolazak u RH na edukacija i usavršavanje liječnika iz trećih zemalja
i/ili
dolazak liječnika iz trećih zemalja u RH s ciljem edukacije hrvatskih liječnika

11.  Nužne promjene i usklađivanje s odredbama Direktive
EU 2005/36 svih nacionalnih zakonskih propisa kojima se
uređuje ulazak liječnika iz inozemstva
 HLK-jedinstveno prvostupanjsko tijelo nadležno
za priznavanje ISK po automatskom i općem
postupku
 Izricanje jedne kompenzacijske mjere nakon
ukupne procjene stručnih kvalifikacija podnositelja
zahtjeva
 Liječnicima kojima je izrečena kompenzacijske mjera omogućiti rad u sustavu zdravstva RH pod nadzorom mentora
 Promjena zakonskih propisa čime bi se u točno definiranim slučajevima i definiranim postupkom omogućio pristup
edukaciji ili mogućnost educiranja, liječnicima iz trećih zemalja
HLK ima i predlaže rješenja

12.  Aktivno sudjelovanje u svim javnim raspravama davanjem prijedloge i stručna mišljenja kod
pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj medicinske struke, zdravstvene zaštite i
liječničkog zvanja
 Naglašavanje značenja i specifičnosti liječničke struke u svim prilikama
 Ukazivanje na potrebu boljeg vrednovanja rada
 Zalaganje za ostvarivanje povoljnih životnih i radnih uvjeta liječnika u RH
 Reagiranje na članke u novinama s ciljem zaštite liječnika od neodgovornog prozivanja zbog
„liječničke pogreške”
 Osiguranje povoljne mogućnosti kvalitetne pravne zaštite
 Poticanje članstva na trajnu medicinsku edukaciju s ciljem stručnog usavršavanja
 Korištenje svih svojih zakonskih ovlasti za poboljšanje položaja liječnika
Inicijative HLK s ciljem zaštite staleških interesa
i zalaganja za kadrovsku održivost zdravstvenog
sustava