O slideshow foi denunciado.
Seu SlideShare está sendo baixado. ×
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio
Anúncio

Confira estes a seguir

1 de 13 Anúncio

Mais Conteúdo rRelacionado

Mais recentes (17)

Anúncio

Koža ribe

  1. 1. NOV 28 Sunny 18° Googl e Histologija Settings Calls TikTok Mail
  2. 2. NOV 28 Sunny 18° Googl e Histologija Settings Call s TikTok Mail
  3. 3. KOŽA RIBE By:Haris Trakić
  4. 4.  Ribe su životinje iz grupe kičmenjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga. Oko polovina svih kičmenjaka su ribe, a najstariji poznati fosili su stari oko 450 miliona godina.
  5. 5.  Ribe ne postoje kao taksonomska skupina, već se njihovom mjestu nalaze:  hrskavičave (Chondrichthyes), u koje se između ostalih ubrajaju morski psi i raže, i  koštunjače (Osteichthyes) koje obuhvataju sve ostale ribe. Nekada su postojale i ribe oklopnjače (Placodermi) i bodljikavi morski psi (Acanthodii), ali su izumrli  Ribe se općenito dijele na morske i slatkovodne.  Nauka koja se bavi ribama je ihtiologija.
  6. 6. Evolucija • Ribe su se kao kičmenjaci razvile kao sestrinska grupa tunikata • Rane ribe iz fosilnih zapisa predstavljene su skupinom malih oklopnih riba, bez vilica poznatih kao ostrakoderme • evoluirali iz stvorenja sličnog koralu, ascidiji, čije larve jako podsjećaju na primitivne ribe. • Nedostajali su im diferencirani zubi, pa su umesto njih oralne površine pločaste vilice izmijenjene kako bi služile različitim zubnim namjenama.
  7. 7.  U šaranki ljuske su okruglog oblika – cikloidne, a u grgečki češljastog oblika – ktenoidne. Na ljuskama se uočavaju zone prirasta.  Zimi je metabolizam ribe sporiji, a ljeti brži. U skladu s tim ide i rast ribe pa se zimi javljaju na ljuskama tamnije, a ljeti svjetlije zone. Mogu se nalaziti i višećelijske žlijezde koje su postale organi koji emitiraju svjetlost – fotofori  U usmini se nalaze dva snopa kolagenih vlakana u suprotnim spiralama, tako da se riba može pregibati bez da joj se koža nabora.
  8. 8. • Histološki presjeci kože i ljuski za tri različite vrste riba. Svaki uzorak se boji hematoksilinom i eozinom. Potočna zlatovčica Salvelinus fontinalis
  9. 9. Velika tuna (Thunnus obesus) ima 200 μm debele ljuske, ali samo vrlo tanak epidermalni sloj. Iznad vezivnog tkiva dermisa vidljiv je tamni sloj pigmentiranog tkiva Potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis) ima debelu pokožicu s mnogo vrčastih stanica i tankih ljuskica ugrađenih u džepove ljuskica. Sunčanica (Lepomis macrochirus) pokazuje čistu epidermu iznad i između ljuski. Dermis leži izvan dubljih mišićnih vlakana.
  10. 10. Zašto treba jesti riblju kožu • Riblje kože su pune Omega-3 masnim kiselinama(ključnu ulogu u zdravlju kardiovaskularnog sustava i obnavljanju stanica, a pokazalo se da smanjuje upalu) • Riblje kože zauzimaju mjesto na jelovnicima restorana(kuhari su odavno upoznati s tim koliko riblje kože mogu biti ukusne, kako na filetu tako i kao samostalan sastojak) • Riblja koža učinit će da izgledate i osjećate se mlađe(zajedno s ljuskama i kostima, koža svježe morske ribe koristi se za stvaranje ribljeg kolagena, jednog od bioraspoloživijih izvora kolagena tipa 1. kolagen iz ribe je protein koji pomaže da koža, koštani sustav (kosti, tetive, ligamenti, zglobovi i mišići), krvne žile, desni, oči, nokti i kosa budu jaki i fleksibilni)

×