1. APENDIX
PRESS CLIPPING FOR NEWS
GIKIL Suffers Great
Consequences Because of
Non Appointment of State
Body
Prepared by GIKIL Corporate Communications & CSR
Team
LUKAVAC, JUNE 2011

2. This article was published on May 30th, 2011 GIKIL's
Corporate Communications Team prepared and published this
article in cooperation with BMG. We had excellent media coverage.
First we will introduce you to the original version of article
translated into English. After that we will present all Media where
article is published.
The original version of article:
GIKIL Suffers Great Consequences Because of Non
Appointment of State Body
http://www.gikil.ba/en/news/4-novosti/74-zbog-neimenovanja-dravnog-tijela-gikil-trpi-
velike-posljedice
Tuesday, 31 May 2011 09:11
Bosnia and Herzegovina is a signatory of the Kyoto
agreement which defines the dynamics of the reduction of
gases that cause the greenhouse effect on the Earth.
First of all, it refers to the reduction of carbon emissions (the
group of gases in professional circles is known as CER).
But, the implementation of commitments is in a small
percentage in Bosnia and Herzegovina, which is creating a
lot of problems and unnecessary losses for the domestic
companies.
With the adoption of procedures for reducing greenhouse gases emissions it will be possible
the creation of conditions for the sale of CERs gases that could allow an inflow of 70 million
U.S. dollars into the country annually.
Lack of legislation in Bosnia and Herzegovina does not create necessary conditions for large
companies to invest in polution reduction.
GIKIL (Global Ispat Koksna Industrija Lukavac) has also been facing this problem for some
time. GIKIL was the first company in B&H that had initiated a CDM project - certified
reduction of greenhouse gas N2O in late 2007. N2O is a part of the waste gas generated
during the production of nitric acid.
GIKIL signed a contract with certified firms N-Serve from Germany and Johnson Matthew
from England in the beginning of 2008. The project documentation was completed and the
request to Department of Environmental Protection at the Ministry of Foreign Trade and
Economic Relations of BiH was submitted.
However, Government has still not designated the national authority for CDM - reducing
greenhouse gases and without that it has not developed adequate procedures for approving

3. this project at the state level.
Because of three years of waiting, GIKIL missed significant funds from the sale of CER’s
gases from CDM projects.
Developments in the European Union in recent years has led to a significant tightening of the
criteria. The absence of regulations governing this area could create long-term problems of
Bosnia and Herzegovina.
Specifically, if GIKIL is not able to implement this project over the next six months, due to
new rules of the UNFCCC (United Nations Convention on Climate Change), company will
not be able to realize any sales of CERs gases, and therefore will not be able to provide any
investment in a very expensive technology for environmental preservation.
Because of all this, GIKIL urges state authorities to take all actions to resolve this situation.
This would reduce the pollution of cities, provide technology for the treatment of gases and
significant financial resources could be realized in BiH.

4. http://www.tip.ba/2011/05/31/zbog-neimenovanja-drzavnog-tijela-gikil-trpi-velike-posljedice/
31.05.2011.
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike
posljedice
Apel iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje
emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim,
preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara
izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura
za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im
omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije - Država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali
ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine
kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne
kiseline.

5. Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM - smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a
(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja
CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za
očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna
tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila
zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u
BiH.

6. http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/clanak/110531034
31.05.2011.
Apel iz Lukavca
Zbog neimenovanja vlasti GIKIL trpi velike posljedice
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyota, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje
emisije ugljenika (ta grupa gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim, preuzete
obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike
probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje
stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im omogućilo priliv
od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali
ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine
kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne
kiseline.
Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johnson Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a
(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja
CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za

7. očuvanje okoliša.
Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu
sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila zagađenja gradova,
obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u BiH, navedeno je u
saopštenju za javnost.

8. http://www.vijesti.nl/?p=59541
31.05.2011.
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi posljedice
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyota, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje
emisije ugljenika (ta grupa gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim, preuzete
obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike
probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje
stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im omogućilo priliv od
70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i
Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da investiraju u smanjenje štetnih plinova,
što dovodi do nevjerovatne situacije – država umjesto da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona
nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u GIKIL Global Ispat
koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine kompanija GIKIL je prvi u BiH
pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja stakleničkog gasa N2O, a koji se
nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne kiseline.
Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johnson Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a

9. (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja
CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za
očuvanje okoliša.
Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu
sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila zagađenja gradova,
obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u BiH, navedeno je u
saopštenju za javnost.

10. http://www.seebiz.net/poslovanje/kompanije/apel-iz-gikila-zbog-neimenovanja-
drzavnog-tijela-kompanija-trpi-velike-posljedice
31.05.2011
Apel iz GIKIL-a: Zbog neimenovanja državnog tijela
kompanija trpi velike posljedice
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama
da investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje
emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim,
preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara
izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura
za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im
omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali
ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine
kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne
kiseline.
Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,

11. te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a
(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja
CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za
očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna
tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila
zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u
BiH.

12. http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=42116
31.05.2011.
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike
gubitke
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika
smanjenja plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to
se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim
krugovima naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se
u malom procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim
kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje
stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im
omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim
kompanijama da investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do
nevjerovatne situacije – Država umjesto da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona
nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u GIKIL Global
Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine kompanija GIKIL je
prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji
azotne kiseline.

13. Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-
Serve iz Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna
dokumentacija i podnijet je zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Međutim, još uvijek nije imenovano
državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova, te se s tim nisu ni razvile
odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom nivou. Zbog
tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg
pooštravanja kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi
stvoriti dugoročne probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne
bude u mogućnosti da implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog
novih pravila UNFCCC-a (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene),
neće se moći realizovati ni prodaja CER gasova, a samim tim neće se moći
obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za očuvanje okoliša. Stoga su
iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da
poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila
zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva
bi pristigla u BiH.

14. http://www.ekapija.ba/website/bih/page/436170
31.05.2011.
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike
posljedice
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz
Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat
staklene bašte. Prije svega to se odnosi na
smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova
se u stručnim krugovima naziva CER).
Međutim, preuzete obaveze Bosne i
Hercegovine tek se u malom procentu
realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme
domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke.
Uvođenjem procedura za smanjenje
stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im omogućilo priliv
od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali
ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine
kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne
kiseline.
Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a
(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja

15. CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za
očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna
tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila
zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u
BiH.

16. http://mjalo.net/region/tip/388549-195-26-84644.html
31.05.2011.
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike
posljedice
Apel iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje
emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim,
preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara
izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura
za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im
omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije - Država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali
ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine
kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne
kiseline.
Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM - smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom

17. nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a
(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja
CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za
očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna
tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila
zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u
BiH.

18. http://tuzla-x.ba/Vijesti/zbog-neimenovanja-dravnog-tijela-gikil-trpi-velike-
posljedice.html
31.05.2011.
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike
posljedice
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte.
Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim
krugovima naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom
procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne
gubitke.
Uvođenjem procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER
gasova, što bi im omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali
ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine
kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne
kiseline.

19. Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini.
Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da implementira ovaj projekat u narednih
šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske
promjene), neće se moći realizovati ni prodaja CER gasova, a samim tim neće se moći
obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za očuvanje okoliša.
Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu
sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila zagađenja gradova,
obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u BiH.

20. http://www.bih-rss.net/article_apel_iz_gikil-
a_zbog_neimenovanja_dr%C5%BEavnog_tijela_kompanija_trpi_velike_posljedice__7678
501.htm
31.05.2011.
Apel iz GIKIL-a: Zbog neimenovanja državnog tijela
kompanija trpi velike posljedice
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama
da investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje
emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima naziva CER). Međutim,
preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju, što stvara
izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem procedura
za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im
omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali
ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine
kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne
kiseline.

21. Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a
(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja
CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za
očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna
tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila
zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u
BiH.

22. http://www.mojatuzla.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=5111:zbog-
neimenovanja-dravnog-tijela-gikil-trpi-velike-posljedice&catid=47:privreda&Itemid=108
31.05.2011.
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike
posljedice
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja plinova
koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte.
Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim krugovima
naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom procentu realiziraju,
što stvara izuzetno velike probleme domadim kompanijama i nepotrebne gubitke. Uvođenjem
procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER gasova, što bi im
omogudilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogudava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto da
zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u
GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine kompanija GIKIL je prvi u BiH
pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u
sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne kiseline.
Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz Njemačke i
Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je zahtjev Odjelu za

23. zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Međutim, još uvijek nije
imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova, te se s tim nisu ni razvile
odgovarajude procedure za odobravanje ovog projekta na državnom nivou. Zbog tri godine čekanja
Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri tome propustio značajna sredstva od
prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja kriterija.
Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne probleme Bosni i
Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogudnosti da implementira ovaj projekat u
narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske
promjene), nede se modi realizovati ni prodaja CER gasova, a samim tim nede se modi obezbijediti ni
ulaganje u veoma skupu tehnologiju za očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne
industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila.
Time bi se smanjila zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišdavanje i značajna sredstva
bi pristigla u BiH.

24. http://bizon.ba/industrija/12337-apel-iz-gikil-a-trpimo-velike-posljedice.html
31.05.2011.
Apel iz GIKIL-a: Trpimo velike posljedice
Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa, kojim se definira dinamika smanjenja
plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte.
Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim
krugovima naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom
procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne
gubitke.
Uvođenjem procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za prodaju CER
gasova, što bi im omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – Država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to.
Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još
krajem 2007. godine kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta,
certificiranog smanjenja stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri
proizvodnji azotne kiseline.
Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM – smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne

25. probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a
(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja
CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za
očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna
tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila
zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u
BiH.

26. http://www.hercegovina.info/bhmediji/sarajevo-x/apel-iz-lukavca-zbog-neimenovanja-vlasti-gikil-trpi-velike-
posljedice-9752
31.05.2011.
Apel iz Lukavca: Zbog neimenovanja vlasti GIKIL trpi
velike posljedice
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogudava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije – država umjesto da
zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali ovih dana i u
GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine kompanija GIKIL je prvi u BiH
pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u
sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne kiseline. Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao
ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz Njemačke i Johnson Matwey iz Engleske, završena je
projektna dokumentacija i podnijet je zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM –
smanjenje stakleničkih gasova, te se s tim nisu ni razvile odgovarajude procedure za odobravanje
ovog projekta na državnom nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi
zagađenja, a GIKIL je pri tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja kriterija.
Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne probleme Bosni i
Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogudnosti da implementira ovaj projekat u
narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a (konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske
promjene), nede se modi realizovati ni prodaja CER gasova, a samim tim nede se modi obezbijediti ni
ulaganje u veoma skupu tehnologiju za očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne
industrije Lukavac pozvali državna tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila.
Time bi se smanjila zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišdavanje i značajna sredstva
bi pristigla u BiH, navedeno je u saopštenju za javnost.

27. http://www.nina.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1907:zbog-
neimenovanja-dravnog-tijela-gikil-trpi-velike-posljedice&catid=34:bih&Itemid=53
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL
trpi velike posljedice
Lukavac, 31. maj/svibanj (nina) – Bosna i
Hercegovina potpisnik je dogovora iz
Kyotoa, kojim se definira dinamika
smanjenja plinova koji na Zemlji izazivaju
efekat staklene bašte. Prije svega to se
odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta
skupina gasova se u stručnim krugovima
naziva CER).
http://vijesti-dana.com/biznis/4108/apel-iz-lukavca-zbog-neimenovanja-drzavnog-tijela-gikil-
trpi-posljedice/
Apel iz Lukavca: Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi posljedice
Posted by Admin On Maj - 31 - 2011
Sarajevo-x.com – Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyota,
kojim se definira dinamika smanjenja plinova koji na Zemlji izazivaju
efekat staklene bašte. Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije
ugljenika (ta grupa gasova se u stručnim krugovima naziva CER).
Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom
procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne
gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za
prodaju CER gasova, što bi im omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
PROČITAJ OPŠIRNIJE» Izvor: Sarajevo-x.com – Biznis

28. http://www.internovine.com/index.php/koktel/43-kokteli/6813-zbog-neimenovanja-dravnog-
tijela-gikil-trpi-velike-posljedice
Apel iz GIKIL-a Global Ispat koksne industrije Lukavac/31.05.2011.
Zbog neimenovanja državnog tijela GIKIL trpi velike posljedice
BMG: Bosna i Hercegovina potpisnik je dogovora iz Kyotoa,
kojim se definira dinamika smanjenja plinova koji na Zemlji izazivaju efekat staklene bašte.
Prije svega to se odnosi na smanjenje emisije ugljenika (ta skupina gasova se u stručnim
krugovima naziva CER). Međutim, preuzete obaveze Bosne i Hercegovine tek se u malom
procentu realiziraju, što stvara izuzetno velike probleme domaćim kompanijama i nepotrebne
gubitke. Uvođenjem procedura za smanjenje stakleničkih plinova stvorili bi se uslovi za
prodaju CER gasova, što bi omogućilo priliv od 70 miliona dolara na godišnjem nivou.
Nedostatak zakonske regulative u Bosni i Hercegovini onemogućava velikim kompanijama da
investiraju u smanjenje štetnih plinova, što dovodi do nevjerovatne situacije - Država umjesto
da zahtijeva smanjenje zagađenja, ona nije stvorila uslove za to. Na ovaj problem su ukazali
ovih dana i u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac. Još krajem 2007. godine
kompanija GIKIL je prvi u BiH pokrenuo realizaciju CDM projekta, certificiranog smanjenja
stakleničkog gasa N2O, a koji se nalazi u sastavu otpadnog gasa pri proizvodnji azotne
kiseline.
Početkom 2008. godine GIKIL je potpisao ugovor sa certificiranim firmama N-Serve iz
Njemačke i Johsnon Matwey iz Engleske, završena je projektna dokumentacija i podnijet je
zahtjev Odjelu za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Međutim, još uvijek nije imenovano državno tijelo za CDM - smanjenje stakleničkih gasova,
te se s tim nisu ni razvile odgovarajuće procedure za odobravanje ovog projekta na državnom
nivou. Zbog tri godine čekanja Lukavac je bio izložen velikoj dozi zagađenja, a GIKIL je pri
tome propustio značajna sredstva od prodaje CER gasova iz CDM projekta.
Razvoj događaja u Evropskoj Uniji u posljednje vrijeme doveo je do značajnijeg pooštravanja
kriterija. Nepostojanje propisa koji reguliraju ovu oblast moglo bi stvoriti dugoročne
probleme Bosni i Hercegovini. Konkretno, ukoliko GIKIL ne bude u mogućnosti da
implementira ovaj projekat u narednih šest mjeseci, zbog novih pravila UNFCCC-a
(konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene), neće se moći realizovati ni prodaja
CER gasova, a samim tim neće se moći obezbijediti ni ulaganje u veoma skupu tehnologiju za
očuvanje okoliša. Stoga su iz GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac pozvali državna
tijela da poduzmu sve aktivnosti kako bi se ova situacija razriješila. Time bi se smanjila

29. zagađenja gradova, obezbijedila tehnologija za prečišćavanje i značajna sredstva bi pristigla u
BiH.
BMG Bosanska medijska grupa Tuzla