2. Od Minhena do Danciga
• Minhenskim sporazumom Nemačkoj je pripojena Sudetska oblast u
Čehoslovačkoj.
• Hitler je ţeleo da dobije deo Poljske kako bi zauzeo grad Dancig.
• Za to vreme Benito Musolini 1939. godine pripojio je Albaniju.
• U avgustu 1939.godine potpisan je pakt o nenapadanju izmedju SSSR i
Nemačke(Ribentrop-Molotov)
• 1. IX 1939. godine Hitler napada Poljsku
3. Nemačka agresija na Poljsku
• Nemci 1. septembra 1939. godine u 4:26 časova napadaju Poljsku.
• Nekoliko sati kasnije na stotine aviona Luftvafe napalo je
aerodrome, puteve itd.
• Bez objave rata kopnene snage Vermahta prešle su Poljsku granicu sa
severa,juga i zapada.
• Hitler je za invaziju Poljske angaţovao 1.600.000 vojnika, svrstanih u 57
divizija.
• Poljska je sa svojom konjičkom divizijom pokušala da odbrani Poljsku, ali
nije bila uspešna u tome.
• 17. septembra 1939. SSSR napada Poljsku.
• Poljska je praktično izbrisana sa karte sveta.
5. Nemački napadi na Dansku i Norvešku
• Danska, Norveška, Švedska i Finska su 27. maja 1938.godine potpisale u
Stokholmu deklaraciju o neutralnosti.
• Danska je 9. aprila 1940. okupirana.
• Norveška je 9. aprila 1940. okupirana.
6. Slom Francuske
• 10. maja 1940. počela je velika ofanziva na Zapadnom frontu.
• Za to vreme Francuzi su izgradili Maţino liniju (Maginot line), koja je trebala
da zaustavi Vermarht.
• Nemci zaobilaze Maţino liniju, i Francusku napadaju preko neutralne
Belgije.
• Savezničke snage su bile svedene na sve manji mostobran kod Denkerka, gde
je do 4. jula izvedena jedna od najuspešnijih evakuacija u vojnoj istoriji.
• Francuska je okupirana za 21 dan.
• Na neokupirnoj teritoriji stvorena je profašistička vlada maršala Filipa Anrija
Petena.
• Ta vlada sklopila je savez sa Nemačkom.
8. Bitka za Britaniju
I deo
• Komadant nemačke avijacije bio je Herman Gering.
• Bitka je trajala u avgustu i septembru 1940. godine.
• Nemačka avijacija bombardovala je gradove,fabrike, aerodrome.
• 25. i 26. avgusta 81 bombarder izvrsio je napad na Nemački glavni grad.
• Materijalna šteta bila je mala, ali je zato psihološki efekat bio veliki.
• Hitler je hteo osvetu, Gering nareĎuje da se 28,29,30,31. avgusta izvrše
noćna bombardovanja Liverpula.
9. Bitka za Britaniju
II deo
• Hitler nije mogao da podnese to što su Britanci napali Berlin.
• Hitler je odrţao 4. septembra govor u kom govori da Britanci računaju na
najteţu odmazdu.
• 7. septembra usledio je novi vazdušni napad na London.
• 15. septembra vazdušni napadi dostiţu vrhunac, Nemci gube 56 aviona.
• Britansko ratno vazduhoplovstvo pobedilo je u bici za Britaniju!!!
10. Operacija u Africi i na Balkanu
• Italija je u junu 1940. godine napala i okupirala deo francuske teritorije.
• U jesen iste godine Italija napada Grčku preko Albanije i ka britanskim
snagama u Egiptu, napadajući ih iz Libije.
• Stvoren je novi Severnoafrički front.
• Nemačka je otkazala napad na Britaniju, i počela pripreme za napad na
SSSR.
• Zbog poraza Italijana u Grčkoj i odbacivanja Trojnog pakta u Jugoslaviji,
Hitler je morao da odloţi napad na SSSR.
• Jedan deo nemačkih snaga, poslato je u Afriku,
Afrički korpus je pod komandom feldmaršala
Ervina Romela.
12. Nemačka agresija na SSSR
-operacija Barbarosa
• 22. juna 1941. Nemci bez objave rata iznenadno
otpočeli ratna dejstva protiv SSSR-a.
• Prvog dana rata sovjetske jedinice su se nalazile u
vrlo teškoj situaciji.
• Vrhovni sovjet SSSR-a je najpre izdao ukaz o
mobilizaciji.
• Nemačke tenkovske kolone su munjevito nadirale ka
pravcima Lenjingrada, Minska, Kijeva itd.
• Nemci su do 22. juna uveče na celom frontu
savladali ruske poloţaje.
• IzmeĎu 29. juna i 1. jula počeo je napad nemačkih i
dinskih snaga na severnom delu fronta od
Barencovog mora do Karelijske prevlake.
13. Prerastanje evropskog u svetski rat
Ulazak SAD-a u rat
• Američki predsednik Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil
potpisali su Atlantsku povelju .
• SAD ulazi u rat posle napada na pomorsku bazu Perl Harbor 7.12.1940.
• Japanski napad na Perl Harbor je označio početak rata na Pacifiku.
• Šest nosača aviona, dva bojna brode, dve teške krstarice, devet razarača i tri
podmornice isplovile su izmeĎu 10. i 18.11.1941. iz japanske baze Kuru.
• Nekoliko dana kasnije SAD je objavio rat Japanu, a tri dana kasnije Sile
osovine objavile su rat SAD-u.
• Stvorena je antihitlerovska koalicija( SSSR,SAD, Velika Britanija) čiji je
glavni cilj bio uništenje Nemačke i fašizma.
15. Ratna 1942/43
I deo
Bitka za Midvej
• Bitka je trajala od 4. do 7. juna 1942.g. I to je bila odlučujuća bitka za
SAD.
• SAD zaustavljaju japanski napad na koralno ostrvu Midvej.
• Posle ove bitke Japanci odlučuju da se povuku.
• U borbi Amerikanci su imali 150 uništenih aviona, dok su Japanci 322
aviona.
16. Ratna 1942/43
II deo
I Bitka kod El Alamejna
• Bitka je trajala od 1. do 31. jula 1942.g. Izmedju nemačko-italijanskog
korpusa pod komandom Ervina Romela i britanske 8. armije pod
komandom Kloda Očinleka.
• Britanska 8. armija je bila jako iscrpljena, pa je Očinlek 31. jula zatraţio da
se sve ofanzive zaustave.
• General Harold Aleksandar, glavnokomandujući savezničkih snaga smenio
je Očinleka i postavio generala Bernanda Montogmerija.
II Bitka kod El Alajmena
• Ova bitka je označila prekretnicu u voĎenju rata u Africi.
• Britanski general Montogmeri izvršio je kontraofanzivu i potisnuo nemački
korpus u Libiju.
17. Ratna 1942/43
Staljingradska bitka III deo
• Ova bitka je bila glavna prekretnica u II
svetskom ratu.
• Bitka se sastojala iz nemačke opsade juţnog
ruskog grada Staljingrada bitke unutar grada, i
sovjetske kontraofanzive.
• Šifrovan naziv za ovu bitku je bio Operacija
Plavo.
• Početak Operacije Plavo planiran je za kraj
maja 1942. godine.
• Nemci su sa skoro 300.000 vojnika (Armijska
grupa Jug (B)) forsirali reku Don 20-21.
avgusta i probili sovjetsku odbranu kod mesta
Vertjačij, čime je put prema Staljingradu
postao otvoren.
18. Ratna 1942/43
IV deo
Staljingradska bitka
• Borbe u gradu bile su ţestoke i očajničke. Staljin
je 28. jula Ukazom br. 227 naredio streljanje
svakog vojnika koji bi se povukao. Slogan je bio
„Ni korak nazad!“.
Ruska kontraofanziva: operacija Uran
• 12.11.1943. usledila je sovjetska
kontraofanziva, koja je dovela do sloma opsade i
velikih nemačkih gubitaka i opkoljavanje čitave
nemačke Šeste armije.
• Zarobljenoo je oko 100.000 nemačkih vojnika,
zajedno sa feldmaršalom Paulusom na čelu.
19. •
• Snage Sila osovine u okruženju u Staljingradu
Sovjetski kontranapad kod Staljingrada
20. Ratna 1942/43
V deo
Kurska bitka
• VoĎena je izmeĎu sovjetskih i nemačkih tenkovskih snaga.
• Ova bitka predstavlja najveću tenkovsku bitku u istoriji.
• Plan Vermarhta je bio da razbije Istočni front.
• Završetkom Kurske bitke završena je i poslednja nemačka ofanziva na
Istočnom frontu.
• Bitka je završena 1943. pobedom saveznika.
22. Pobeda saveznika nad fašizmom
• Britanska 8. armija iskrcala se na tlo Italije 3.9.1944. godine.
• Hitler je naredio da se najvećom mogućoj meri pomogne Italiji.
• Protiv britanske 8. armije borile su se samo 2 nemačke divizije kojom je
komandovao Herman Gering.
• Italijanski diktator Benito Musolini je zbačen s vlasti, a potom je ubijen i
obešen.
• Britanci su krenuli na Rim, koji su osvojili veoma brzo jer Italijani nisu
pruţali otpor.
Iskrcavanje na Siciliju Saveznička patrola na severu Italije
23. Pobeda saveznika nad okupatorom
(1944-1945)
I deo
Teheranska konferencija i pripreme za operaciju Overlord
• VoĎe antifašističke koalicije Frenklin Ruzvelt, Josif Staljin i
Vinston Čerčil konačnu odluku i otvaranju drugog fronta u
Evropi doneli su u Teheranu.
• Odlučeno je da se savezničke trupe iskrcaju na Normandiju.
Savezničke pripreme
• Odlučeno je da će Dvajt Ajzenhauer biti komadant savezničkih
snaga.
• Isplanirano je da se saveznici prebace preko kanala Lamanš.
Nemačke pripreme
• Glavnokomadnujući nemačkih snaga u Francuskoj bio je
feldmaršal Ervin Romel.
• Romelu su stavljene na raspolaganje tri oklopne divizije.
24. Pobeda saveznika nad okupatorom
(1944-1945)
II deo
OPERACIJA OVERLORD
• Prvog dana operacije, na 5 plaţa na obali Normandije iskrcalo se oko
70.000 savezničkih vojnika.
• Laţni obaveštajni podaci naveli su Nemce da glavni napad očekuju u
rejonu grada Kalea.
• Za mesec dana iskrcalo se oko 1.000.000 vojnika.
• Posle teških borbi oko grada Sen Loa početkom jula, Nemcu su potisnuti
lakše nego što se očekivalo.
• Pariz je osloboĎen 25.VIII , a u septembru 1944. savezničke trupe prešle su
nemačku granicu.
26. Pobeda saveznika nad okupatorom
(1944-1945)
Ardenska bitka
• Poslednja nemačka
III deo
ofanziva na zapadu
izvedena je u decembru
1944. u Ardenima.
• Cilj je bio da Nemci
probiju je da se britanska i
američka linija podeli
čime bi Nemci zauzeli
Antverpen.
Američki vojnici na izviđačkom zadatku
tokom Ardenske bitke
27. Kapitulacija Nemačke
• Saveznici su u leto 1944.g. počeli masovna bombardovanja nemačkih
gradova, fabrika, mostova i ţ. pruga.
• Stradalo je civilno stanovništvo u Berlinu, Hamburgu i Drezdenu u kojem
nije bilo vojnih ciljeva.
• Sovjetsko napredovanje ka Berlinu nastavljeno je početkom 1945.g.
• Jedinice pod komandom sovjetskih maršala Ţukova i Konjeva izbile su u
februaru 1945.g. na reku Odru, 70km od Berlina.
• Saveznici su od Nemačke zahtevali bezuslovnu predaju, koju je Adolf
Hitler i nekoliko njegovih najodanijih oficira nisu prihvatilo.
• Krajem aprila 1945.g. počele su bitke na ulicama Berlina.
• “Adolf Hitler je poslednje dane ţivota proveo u Berlinu; on je izvršio
samoubistvo 30.4.1945.g.”
• Dokument o bezuslovnoj predaji potpisan je u štabu
• sovjetske armije u Berlinu 8.maja,
• a rat u Evropi je završen 9.maja 1945.g.
29. Kapitulacija Japana i kraj Drugog svetskog
rata
• Posle poraza Nemačke, Japan nije odustao od borbe protiv SAD-a.
• SAD je 1944. imale velike gubitke u bici za ostrvo Ivo Dţima.
• Ostrvo Okinava osvojeno je 1945. posle kapitulacije Nemačke.
• Pošto su Amerikanci imali velike gubitke oni su odlučili da iskoriste
novo oruţje- ATOMSKU BOMBU
• Prva atomska bomba pala je na grad Hirošima 6.8. poginulo je 100.000
ljudi.
• Ova atomska bomba nazvana je “Mali dečak”
• Pošto Japan nije hteo da potpiše kapitulaciju, Amerikanci su 9.8. bacili
drugu atomsku bombu.
• Poginulo je 60.000 ljudi.
• Japan je potpisao kapitulaciju 2.septembra 1945.g. Na brodu Misuri.
31. Karakteristike i posledice Drugom
svetskom ratu
• Procenjuje se da je u svetu poginulo 60.000.000 ljudi.
• U logorima Aušvic, Treblinka, Buhenbald i Mauthauzen ubijeno je oko
6.000.000 Jevreja.
• Genocid koji je nad njima izvršen posle rata, nazvan je holokaust.
SUĐENJA
• Vojni sud je obrazovan u Nirnbergu u avgustu 1945.g.
• Od 24 optuţenih, 12 je izrečena smrtna kazna.
• MeĎu njima je bio i Hitlerova desna ruka Herman Gering, on se posle ubio.
u zatvoru.