Glavni predstavnik ove grupe aparata je monoblok.
Ostali funkcionalni aparati predstavljaju njegovu manju
ili veću modifikaciju.
Monoblok je pasivni, bimaksilarni, mobilni aparat.
Aktivira se delovanjem mišića orofacijalne regije čiji
promenjeni tonus i kontrakcije sam inicira svojim
prisustvom u ustima. Ovakva terapija predstavlja biološki
pristup u korekciji nepravilnosti jer se kao izvor sile
koristi mišićna aktivnost a ne mehanička sila (u slučaju
potrebe može se ugraditi neki od aktivnih elemenata).
Funkcionalni aparati se koriste kod:
odvikavanja od loših navika (sisanje prsta, grickanje
noktiju I sl.)
korekcije nepravilnosti zagrižaja (distalni, dubok, strm,
dentoalveolarno otvoren zagrižaj)
korekcije nepravilnih funkcija (gutanje, disanje, govor)
Idealno vreme za primenu ovih aparata je:
od 10-te do 12-te godine kod devojčica
od 11-te do 13-te godine kod dečaka
Funkcionalni aparati
Monoblok
Iako se ovaj aparat koristi vec preko 100
godina, pravu primenu je nasao tek 30
godina ovoga veka, kada je dobio
sadasnji oblik.
U medjuvremenu se pojavio veliki broj
modifikacija koje se i dan danas koriste.
Aktivator je pasivni ortodontski apparat koji
za delovanje koristi funkcionalne sile nastale
aktiviranjem orofacijalne musculature.
Osnovni zadatak aparata je da utice na
ispravljanje nepravilnosti polozaja vilice I
zuba.
Aktivator sluzi za korigovanjem
sagitalnih, donekle vertikalnih i u
manjoj meri transferzarne nepravilnosti.
Efikasnost je mnogo veca u mlecnoj i
mesovitoj denticiji, posto se u tom peridu
moze jos uvek uticati na rast vilica.
U sastavu ovog aparata se nalazi
akrilatna ploca sa labijalnim lukom za
gornju i donju vilicu. U svrhu terapije se
u apparat moze ugraditi i ortodontski
zavrtanj I izraditi potrebni elementi od
zice.
Da bi se lakse predstavio njegov odnos prema
tkivima u ustima I razumela njegova izrada,
potrebno je prikazati activator na modelu u
sagitalnom I transverzalnom preseku. On se
odnosi na nepravilnost pri kojoj postoji uskost
gornje vilice sa protruzijom fronta, distalnim
zagrizajem I distalnim polozajem donje
vilice.
U sagitalnom preseku ( slika 108, skolska
knjiga Ortodontski aparati ) vidi se da
donji sekutici dosezu do akrilata i upiru
u njega sto sprecava njihovo pomeranje.
Prema lingvalnim stranama gornjih
sekutica je odstranjen akrilat I stvoren
proctor potreban za retrudiranje gornjih
sekutica pomocu labijalnog luka.
Uocava se da ploca akrilata prekriva
delimicno sluzokozu tvrdog nepca I
lingvalne strane mandibule. Aktivator
prema jeziku ima konkavan oblik.
U transverzalnom preseku (slika 109) bitno je
zapaziti da akrilat izmedju lukova bocnih
zuba ima bukalno usmerene kose povrsine.
Iskosen pravac omogucuje sirenje zubnih
lukova, a istovremeno se zubi spustaju niz
kose povrsine.
Ovakvim postupkom koriguje se I vertikalna
nepravilnost.