2. INTERNET
Internet je javno
dostpna mreža...
Ona zajedno
povezuje sva
računala.
Putem interneta lako
izmjenjujemo
podatke te lako
možemo biti u
kontaktu sa svima.
3. POVIJEST INTERNETA
Internet je osnovan
1969. godine u SAD-u.
Zvao se ARPANET.
Cilj te mreže je bio da
se poveže određeni broj
računala u SAD-u.
Arpanet je imao faktor
koji je kasnije bio
ključan za nastanak i
popularizaciju interneta
4. DRUŠTVENE MREŢE
Društvena mreţa je
vrsta internetskog
servisa, koji se
najčešće javlja u obliku
platforme, prozora ili
web-stranice. To je
internetski prostor,
koji služi za međusobno
povezivanje korisnika.
Danas postoje stotine
ovakvih servisa, a među
najpoznatijima su:
FACEBOOK &
TWITTER.
5. FACEBOOK
Facebook je internetska
društvena mreža, koju je 2004.
godine osnovao Mark
Zuckerberg, bivši student
Harvada. U svojim počecima
facebook je bio namijenjen
samo studentima sveučilišta na
Harvadu koji su tim putem mogli
međusobno komunicirati i
razmjenjivati informacije. Na
kraju se cijeli svijet priključio
toj mreži. Danas ova web-
stranica ima više od 1 milijardu
aktivnih korisnika. Facebook je
ujedno i najpopularnije mjesto
za objavljivanja fotografija, s
više od 14 milijuna novih dodanih
fotografija dnevno.
6. TWITTER
Twitter je internetska
društvena mreža za
mikro-blogging, tj.
namijenjena je za
slanje (i čitanje)
kratkih poruka koje su
prema imenu mreže
nazvane tweet-ovima.
SMS poruke na
mobilnim telefonima
ograničene su na 160
znakova, tweetovi su
zasnovani na tekstu
poruka od najviše 140
znakova.
7. VIRUSI
Računalni virus je računalni
program koji može "zaraziti" druge
programe tako da u njih unese
kopiju samog sebe. Virus se može
proširiti računalnim sustavom ili
mrežom koristeći se ovlastima
korisnika koji su zaraženi. Svaki
program koji je zaražen postaje
virus i tako zaraza raste.
Računalnim virusima se često
nazivaju i drugi štetni programi,
npr. Trojanski konji i crvi, iako oni
zapravo ne inficiraju datoteke, već
imaju druge funkcije npr. Širenje
mrežom – crvi te krađa korisničkih
lozinki i brojeva kreditnih kartica ili
omogućavanjev pristup računalu-
trojanski konj.
8. TROJANSKI KONJ (SOFTVER)
Trojanski konj ili
kraće trojanac je
maliciozni računalni program koji
se lažno predstavlja kao neki drugi
program s korisnim ili poželjnim
funkcijama.
Većina trojanaca ima nazive vrlo
slične korisničk programime ili
posebno primamljivim aplikacijama.
Za razliku od virusa i crva,
trojanski konj ne može sam sebe
umnožavati.
Naziv trojanski konj nastao je po
poznatoj priči o osvajanju
grada Troje zloupotrebom
povjerenja.
9. CRVI
Računalni crvi su računalni
programi koji umnožavaju
sami sebe. Pri tome
koriste računalne mreže da
bi se kopirali na
druga računala, često bez
sudjelovanja čovjeka. Za
razliku od virusa, sa svojim
djelovanjem ne moraju
inficirati druge programe.
Mogu stići i kao privitak
u električnoj pošti te im
pristup računalu omogućuju
propusti u operacijskim
sustavima i aplikacijama. Crvi
otežavaju rad mreže, a mogu
oštetiti podatke i
kompromitirati sigurnost
računala.
10. PREDNOSTI INTERNETA
Mogućnost pristupa mnogim
informacija koje se šire
brzinom svijetlosti.
Mogućnost komuniciranja i
upoznavanja ljudi i njihovih
običaja, razmjenjivanje
informacija.
Zabava na internetu, koja
čini gledanje raznih video
klipova (filmova), igranje
igrica, slušanje glazbe i sl.
Isto tako služi za
pronalaženje poslova.
11. MANE INTERNETA
Postojanje velikog broja
pornografskih sadržaja koji
su lako dostupni pa i osobama
kojima je to nepoznato pa
tako i djeci od 11-12 godina.
Provođenje dosta vremena za
računalom što je posljedica
glavobolja, nervoza, bolova u
leđima, gubitka vida itd.
Ostajanje kasno na internetu
do ponoći i buđenje isto tako
kasno u jutru čime remetimo
bioritam.
12. NAČINI POVEZIVANJA
Za povezivanje se
koriste telefonske mreže,
ISDN, ADSL, optički i ini
kabeli, satelitske veze i drugi
načini.
Svako računalo spojeno na
internet ima svoju IP adresu,
ali se kod korištenja usluga,
npr. u internetskom
pregledniku, uglavnom koriste
imena koja se u adrese
prevode pomoću sustava
poslužitelja za DNS. Popularni
su internetski
preglednici Internet Explore,
Mozilla Firefox, Google
Chrome, Oprea i Safari.
13. SIGURNOST NA INTERNETU
Internet je zbog svoje raširenosti
najveći izvor malicioznog softvera.
Najveći dio malicizonog softvera
dolazi s pornografskih stranica.
Doduše, neke stranice
s torrentima ograničavaju
registraciju te se na njima vrlo
rijetko postavlja sadržaj s
malicioznim softverom.
Korisnik može dobiti neku vrstu
malicioznog softvera pokretanjem
zaražene datoteke skinute s
interneta a ponekad i
jednostavnim posjećivanjem
maliciozne internetske stranice.