yaJHVKCZISČFGUQPHISnxxbhwsmla

1. Porporcija

2. • Proporcija je odnos između dvije veličine, mjerilo po čemu je nešto
veliko, malo ili skladno. Proporcije su skrivena, ali uvijek prisutna
sastavnica u kompoziciji svakog likovnog djela i jedan od odlučujućih
činitelja njegova sklada (harmonije) ili nesklada. Jedno od najstarijih
pravila sklada je proporcija zvana "zlatni rez" koji glasi: manji dio
prema većem, odnosi se kao veći dio prema cjelinVažnost proporcija u
umjetnosti detaljno je opisao još grčki kipar Poliklet (polovina 5. vijeka)
koji je smatrao da je tajna umjetnosti u skladnom odnosu veličina -
proporcijama.

3. Porporcija ljudskog tjela

4. • Njegov "Grčki kanon" (skup pravila u kojem je tačno navedeno kolika
treba biti veličina svakog dijela tijela u odnosu na drugi), kao pojam
ljepote, utjecao je na vijekove antičke skulpture. I prije njega, stari su
Grci gradili harmoničnu arhitekturu jer su za mjerenje koristili mjere
preuzete iz veličine dijelova ljudskog tijela po kojima su i nazvane:
palac – dlan – pedalj – lakat – ruka – korak. To je dakle bila arhitektura
proporcionalna ljudskom tijelu; ostvarenje grčkog mota: Čovjek je
mjerilo svih stvari! Zato, kad pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim
širinama i dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" .

5. • Grčki kanon (grčki: Κάνον) je skup pravila po kojima su stari Grci pravili svoje
skulpture. Prvi ga je opisao grčki kipar Poliklet u svom traktatu iz oko 450.
p.r.e.
• Grčki umjetnici su promatrali uravnoteženu nesimetriju prirodnog ljudskog
stava - kontrapost (talijanski: contrapposto = suprotan stav). Tijelo u
kontrapostu izaziva mnoštvo nepravilnosti: blago povijeno koljeno izaziva
micanje zdjelice, savijanje kičme i blago spuštanje jednog ramena. Tako se
stvara čvrst stav u blagom pokretu. Takav nov odnos prema ljudskoj figuri
postigao je svoju zrelost u klasičnom (zlatnom) dobu grčke umjetnosti – tzv.
Periklovo doba.

6. koji nam je poznat samo iz rimskih kopija u mramoru. Njegov proračunat
stav, precizni anatomski detalji i prije svega skladne proporcije učinile su
ga primjerom za klasični ideal ljepote. Prema Pliniju Starijem, antičkom
piscu, taj ideal se naziva jednostavno "Kanon (pravilo, mjera)".

7. Neka od pravila koja Poliklet primjenjuje na
Doriforu su:
• Visina tijela odgovara visini sedam glava jedna na drugoj,
• Širina tijela u ramenima je jednaka širini triju glava,
• Tijelo se dijeli na četiri jednaka dijela linijama ispod prsiju, na
preponama i ispod koljena, itd.

8. • Nadalje, Polikletovo oslanjanje na brojeve je imalo moralnu dimenziju:
kontemplacija o skladnim proporcijama kod njega je izjednačenja s
kontemplacijom o dobroti. Tako klasična grčka skulptura postaje
jednako privlačna i oku i umu, a ljudska i božanska ljepota postaju iste.
• U kasnijem razdoblju grčke umjetnosti kipar Praksitel koristi
ekstremniji kontrapost koji se po njemu naziva "Praksitelova S-linija",
glave njegovih skulptura su manje (8 u tijelu) i tijela skulptura su u jače
izraženom pokretu.

9. • Jedan drugi antički grčki kipar, Lizip, ide tako daleko da svoje
skulpture radi tako što kombinira Polikletov i Praksitelov kanon čime
skulpture postaju vitkije s izrazitim detaljima u pokretu koji se prostire
na sve strane. Svoj način rada opravdava umjetničkom slobodom koja
je u suprotnosti sa slijeđenjem strogih kanona.

10. Polikletov Dorifor je rani primjer
klasičnog kontraposta. Original nije
sačuvan, a prikazane su rimska
mramorna kopija iz Pompeja i
brončana kopija u muzeju Puškin u
Moskvi

11. Fotografija i opis
"Dorifor" Polikleta
Gledajući u "Dorifor" Poliklet čovjeka,koji
žive u našem stoljeću i nisu iskusni u
umjetničkim stvarima, neće odmah shvatiti
zašto se ta skulptura smatra toliko
vrijednim. Međutim, suvremenici drevnog
grčkog majstora vrlo brzo bi mogli odrediti
razliku statue od ostalih djela tog
razdoblja. Skulptura "Dorifor" Polikleta bila
je odlikovana posebnom postavom tijela,
to je bio jedan od prvih djela u staroj
Grčkoj, lik čiji je lik izgledao živ, spreman
da se spusti s pijedestal od strane
čovjeka. Čak iu tim dalekim vremenima
kip se smatra standardom klasične
umjetnosti, primjer matematički potvrđenih
razmjera koji su mogli disati život u broncu

12. • Radio:Ajdin-Sirbubalo
• Nastavnik:Muhamed Pjevo
• Predmet:Likovno
• Razred/Odjeljenje:VIII-3