...

1. Sl.1. - Mišići tela (prednja i zadnja strana)
2. MIŠIĆI TRUPA
Mišići trupa dele se na dorzalne i ventralne. U dorzalne
spadaju mišići leđa, a u ventralne mišići trbuha, mišići
grudnog koša i mišići vrata.
5

2. 6
3. MIŠIĆI LEĚA
Mišići leđa podeljeni su u dve osnovne grupe, površinsku i
duboku, koje se razlikuju po obliku, glavnom dejstvu i nastanku.
Površna grupa se sastoji iz širokih pljosnatih mišića koji polaze sa
rtnih nastavaka kičmenih pršljenova i jedni se završavaju
na kostima ramena (spinohumeralni mišići), a drugi na zadnjim
delovima rebara (spinokostalni mišići).
Površni mišići leđa raspoređeni su u tri sloja. U zadnjem sloju su
dva široka trouglasta mišića, gore trapezasti (m. trapezius) i dole najširi
mišić leđa (m. latissimus dorsi). U srednjem sloju su podizač lopatice (
m. levator scapulae) i rombasti mišić (m. rhomboideus). U dubokom
sloju nalaze se zakržljali spinokostalni mišići, gornji i donji zadnji
zupčasti mišić (m. serratus posterior- superior et inferior).
M. Trapezius
On je široki trouglast mišić, koji svojom bazom polazi sa gornje linije
potiljačne kosti ( linea nuchae superior), sa zadnje ivice vratne
veze ( lig. nuchae) i sa rtnih nastavaka svih grudnih pršljenova, a
završava se svojim vrhom na gornjoj usni lopatičnog grebena
(spina scapulae) i na zadnjoj ivici spoljnog kraja ključnjače
(extremitas acromialis).
Ovaj mišić snažno zabacuje rame ka kičmenom stubu. Njegovi gornji
snopovi podižu rame i sprečavaju njegovo obaranje pod uticajem tereta.
Donji snopovi obaraju rame ili podižu trup prema fiksiranom
ramenu. Istovremenom kontrakcijom obrću lopaticu oko uzdužne
osovine, pri čemu njen donji ugao ide napred i na gore. Srednji i donji
snopovi priljubljuju uz grudni koš unutrašnju ivicu lopatice.
Inervacija- spoljna grana n. accesorius-a, bočna grana plexus cervicalis-
a.
M. Latissimus dorsi
To je trouglast mišić, koji se gornjim krajem podvlači ispred trapezastog
mišića. Njegova baza se pripaja na rtnim nastavcima šest poslednjih
grudnih i svih slabinskih pršljenova, na središnom krsnom grebenu (
crista sacralis mediana) i na zadnjem delu bedrenog grebena (crista
iliaca). Pored toga ovaj mišić se pripaja i na tri poslednja rebra i
ponekad na donji ugao lopatice (angulus inferior scapulae) preko koga
inače uvek prelazi. Završni deo ovog mišića prekriva donju i prednju
stranu m. teres major-a, prelazi ispred ramenice i završava se svojom
tetivom u međukvržnom žlebu ramenice (sulcus intertubercularis).

3. 7
Najširi leđni mišić privodi i uvrće nadlakticu. Kada su ruke
fiksirane, rebarni snopovi ovog mišića podižu rebra i deluju kao pomoćni
udisači. Spoljni delovi ovog mišića istovremenom kontrakcijom povećavaju
krivinu kičmenog stuba, pritiskaju poslednja rebra i deluju kao snažni
izdisači.
Inervacija- n. thoracodorsalis.
M. Levator scapulae
Polazi od zadnjih kvržica prva četiri vratna pršljena a završava se na
gornjem uglu lopatice .
Ovaj mišić povlači nagore i napred lopaticu. Ako je lopatica fiksirana,
povlači nazad vratni deo kičmenog stuba.
Inervacija- n. dorsalis scapulae.
M. Rhomboideus
Rombasti mišić pruža se koso upolje i na dole od rtnih nastavaka
poslednja dva vratna i prva četiri leđna pršljena ka unutrašnjoj ivici lopatice.
Ovaj mišić povlači lopaticu naviše i unutra, prema kičmenom
stubu. On je antagonist m. serratus anterior-a u odnosu na unutrašnju ivicu
lopatice, koja spaja ova dva mišića istog pravca. Ova dva mišića obrazuju
zajedno snažnu mišićnu vijugu, koja drži lopaticu priljubljenu uz grudni koš.
Inervacija- n. dorsalis scapulae.
Spinokostalni mišići
M. serratus posterior superior- silazi u polje od rtnih nastavaka dva
zadnja vratna i dva prva grudna pršljena ka 2-5. rebru, lateralno od rebarnih
uglova.
M. serratus posterior inferior- penje se upolje od rtnih nastavaka
dva zadnja grudna i prva dva slabinska pršljena ka donjoj ivici četiri poslednja
rebra.
Gornji zupčasti mišić podiže rebra, a donji ih obara i deluju kao
vrlo slabi pomoćni respiratorni mišići.
Inervacija- nn. intercostales.

4. Sl. 2. Površinski mišići
leđa
8
Sl. 3. Površinski mišići
leđa
3.1. DUBOKI MIŠIĆI LEĚA
Duboki ili primarni mišići leđa pružaju se u vidu dve uzdužne
mišićne mase pored rtnog grebena od zadnjeg dela koštanog
karličnog prstena do baze lobanje. U slabinskom delu ovi mišići
obrazuju snažnu, masivnu mišićnu masu koja omogućava raznovrsnost
i preciznost pokreta vrata i glave. Duboki mišići leđa raspoređeni su u
dva sloja površni i duboki. U površnom sloju su dva mišića m.erector
spinae i površnije od njega u vratnom delu m.splenius. U dubokom
sloju uz kičmeni stub nalaze se mnogobrojni kratki mišići između
nastavaka dva susedna pršljena i dug, jako složeni m.transversospinalis.
Kratki mišići pružaju se između rtnih nastavaka
(mm.interspinalis), između poprečnih nastavaka
(mm.intertransversarii), i između potiljačne kosti i prva dva vratna
pršljena (subokcipitalni mišići).
M. Erector spinae
Idući od rtnog grebena u polje u saastavu ovog mišića ulaze tri
mišića: m.spinalis, m. longissinus i m. iliocostalis. Prvi mišić nalazi
se samo u grudnom i vratnom delu trupa. Njegov grudni deo
(m.spinalis thoracis) polazi sa rtnih nastavaka poslednja dva grudna i
prva tri slabinska pršljena i završava se na rtnim nastavcima od

5. 9
trećeg do devetog grudnog pršljena. M.longissimus pruža se od krsne
kosti do mastoidnog nastavka slepoočne kosti. M.iliocostalis pruža od
bedrenog grebena do vratnih pršljenova.
M.erector spinae pri obostranoj kontrakciji snažno opruža kičmeni stub i glavu.
Pri jednostranoj kontrakciji on savija bočno kičmeni stub i glavu i okreće ih na
svoju stranu.
M. Splenius
Zavojni mišić penje se od rtnog grebena koso upolje, pozadi i spolja od
dubokih mišića vrata, koje svojim tonusom drži priljubljene uz kičmeni
stub. Gornji, širi deo ovog mišića predstavlja m.splenius capitis. Donji
deo ovog mišića predstavlja m.splenius cervicis.
Zavojni mišić opruža, naginje i okreće glavu i vrat na svoju stranu.
M.transversospinalis
Pruža se neposredno uz kičmeni stub, od krsne kosti do drugog vratnog
pršljena. Njegovi snopići prema broju preskočenih pršljenova, odnosno
prema svojoj dužini svrstavaju se u slojeve i obrazuju: mišiće obrtače
(mm.rotatores), mnogokraki mišići (m.multifidus) i polukičmeni mišić
(m.seminispinalis)
M.transversospinalis pri obostanoj kontrakciji opruža kičmeni stub i glavu. Pri
jednostranoj kontrakciji on savija bočno kičmeni stub i glavu i okreće ih na
suprotnu stranu.
Subokcipitalni mišići
Između potiljačne kosti i prva dva vratna pršljena nalaze se pet kratkih mišića
glave, četiri zadnja i jedan bočni: m.rectus capitis posterior minor et
major, m. obliquus capitis superior et inferior, m. rectus capitis lateralis.
Oba prava mišića su opružači glave. Kosi donji mišići okreću glavu na
svoju stranu, a gornji na suprotnu. Bočni pravi mišić pregiba glavu u stranu.
Svi duboki mišići leđa povezuju kičmeni stub za koštani karlični prsten
kao snažne, zategnute elastične vrpce, i svojim međusobno odmerenim
pokretima. Osiguravaju njegov normalan pravac i stabilnost pri raznim
pokretima i stavovima tela. Pored toga, oni se suprotstavljau dejstvu raznih
spoljnih sila.
4. MIŠIĆI TRBUHA
Između grudnog koša i gornje ivice karlice zategnusti su snažni pljosnati mišići
trbušnog zida, koji se dele u dve grupe prednje - bočnu i zadnju. Bočni mišići
su: jedan

6. 10
poprečni (m.transversus abdominis) i spolja od njega dva kosa mišića,
unutrašnji i spoljašnji (m.obliquus abdominis internus et externus). U
prednju grupu ulazi pravi trbušni mišić (m.rectus abdominis) i piramidalni
mišić (m. pyramidalis). U zadnjem trbušnom zidu nalazi se i četvrtasti
slabinski mišić (m. quadratus lumborum).
M. Rectus abdominis
Nalazi se uz srednju liniju trbuha. On polazi sa prednje strane pete,
šeste I sedme rebarne hrskavice i sa vrha grudne kosti, a završava se na
preponskoj kosti.
M. Pyramidalis
To je mali trouglasti mišić, čiji je vrh pričvršćen uz donji deo bele linije trbuha
(linea alba). Svojom bazom on se pripaja na preponskoj kosti, ispred
tetive pravog trbušnog mišića.
M. obliquus externus abdominis
Spoljni kosi trbušni mišić polazi sa spoljne strane poslednjih sedam ili
osam rebara mišićnim zupcima, od kojih se pet gornjih ukrštaju sa
zupcima m. serratus anterior-a, a donja sa rebarnim snopovima m.
latissimus dorsi-a. Mišićna vlakna poslednjih zubaca pružaju se koso na
dole i napred i završavaju na prednjem delu bedrenog grebena.
M. Obliquus internus abdominis
Unutrašnji kosi trbušni mišić polazi od donjeg kraja grudno- slabinske fascije,
od bedrenog grebena i od spoljne polovine preponske veze. Njegova
mišićna vlakna pružaju se koso na gore i napred, šireći se u vidu lepeze.
Zadnja mišićna vlakna završavaju se na donjoj ivici poslednja tri rebra.
M. Transversus abdominis
Poprečni trbušni mišić polazi sa unutrašnje strane šest poslednjih rebarnih
hrskavica, od prednje strane grudno-slabinske fascije do unutrašnje usne
bedrenog grebena i do spoljne polovine preponske veze.
M. Quadratus lumborum
Četvrtasti slabinski mišić pruža se između donje ivice dvanaestog rebra i
bedrenog grebena. Sem toga zadnji deo ovog mišića pripaja se na vrhovima
rebarnih nastavaka prva četiri slabinska pršljena.

7. Ovaj mišić obara dvanaesto rebro i pomaže pri bočnom savijanju
slabinskog dela kičmenog stuba. Prednje bočni mišići obrazuju u
funkcionalnom pogledu jedan mišićni sistem koji preko svojih pripoja na
rebrima i karlici deluje na zglobove kičmenog stuba i vrši pokrete trupa:
fleksija, bočno savijanje (laterofleksija) i uvrtanje (rotatio). Na organe trbušne
duplje prednje bočni mišići deluju svojim tonusom držeći ih in situ, a svojom
kontrakcijom kao trbušna presa (prelum abdominale).
Inervacija- nn. intercostals i n. lumbalis .
Sl. 4. Mišići prednje strane
trupa
11

8. 12
5. MIŠIĆI GRUDNOG KOŠA
Mišići grudnog koša, obzirom na svoj položaj i osnovno dejstvo, dele se
u dve grupe, površnu i duboku.
Površnu ili costohumeralnu grupu sačinjavaju mišići koji polaze s
prednjeg ili bočnog zida grudnog koša, a završavaju se na kostima
ramena i učestvuju u pokretima korena gornjeg uda. S prednjeg zida
polaze tri mišića: veliki i mali grudni mišić (m.pectoralis major et
minor) i potključni mišić (m. subclavius). Bočni zid grudnog koša
prekriva prednji zubčasti mišić (m.serratus anterior).
M. Pectoralis major
Polazi sa unutrašnje polovine prednje ivice ključne kosti (pars
clavicularis), sprednjih strana grudne kosti , od pet ili šest
prvih rebarnih hrskavica (pars sternocostalis) i sa prednjeg zida
aponeurotičnog omotača pravog trbušnog mišića (pars abdominalis).
Mišićna vlakna ova tri dela idu upolje i završavaju se širokom
tetivom na crista tuberculi majoris humeri.
Veliki grudni mišić privodi ruku, uvrće je i postavlja ispred
grudnog koša. Podignutu ruku naviše on snažno obara na dole i napred.
Gornji snopovi ovog mišića zajedno sa m.deltoideus- om podižu ruku
napred.
Inervacija – prednje grane plexus brachialis- a (nn. pectorales).
M. Pectoralis minor
On je prekriven velikim grudnim mišićem. 2., 3. i 4. rebra , pruža se
koso na gore i upolje i završava na prednjoj ivici processusa
coracoideus- a.
Ovaj mišić povlači rame napred i na dole ili, ako je rame fiksirano,
podiže rebra i deluje kao udisač.
Inervacija- nn. pectorals.
M. Subclavius
Potključni mišić pruža se od gornje strane prvog rebra koso upolje i na
gore do donje strane ključne kosti. On služi kao snažna aktivna veza
grudno- ključnog zgloba. Pored toga, on obara spoljni deo ključne kosti
i fiksira je prema prvom rebru.
Inervacija- n. subclavius.
M. Serratus anterior

9. Gornji i srednji deo ovog mišića povlače lopaticu napred. Njegovi donji
snopovi obrću lopaticu oko uzdužne osovine, povlačeći njen denji ugao upolje.
Zajedno sa m. rhomboideus- om fiksira medijalnu ivicu lopatice uz
kičmeni stub, a deluje i kao snažan udisač.
Inervacija- n. thoracicus longus.
Sl. 5. Mišići prednje strane grudnog
koša
13
Sl. 6. Mišići bočne strane
grudnog koša
5.1. DUBOKI GRUDNI MIŠIĆI
U duboku grupu spadaju respiratorni mišići, čija je glavna uloga
da svojom kontrakcijom regulišu mehaniku disanja- da povećavaju ili
smanjuju grdnu duplju. U ovu grupu spadaju spoljnji i unutrašnji
međurebarni mišići( mm. intercostals externi et interni); zatim poprečni
grudni mišić (m. transversus thoracis) i prečaga (diaphragma)-
najvažniji inspiratorni mišić koji u vidu široke pljosnate ploče
razdvaja grudnu od trbušne duplje.

10. 14
Mm. Intercostales
Spoljnji međurebarni mišići (mm. intercostaels externi)- ispunjava
međurebarne prostore počev od rebarnih kvržica pa do rebarnih
hrskavica. Zadnjim krajevima spoljnih međurebarnih mišića pridodati
su podizači rebara (mm. levatores costarum).
Unutrašnji međurebarni mišići (mm. intercostales interni)-
ispunjavaju međurebarne prostore od grudne kosti do rebarnih
uglova, odakle se nastavljaju s membrana intercostalis interna.
Spoljašnji i međuhrskavičavi delovi unutrašnjih međurebarnih
mišića svojom kontrakcijom podižu rebra i deluju kao udisači. Mm.
intercostals interni svojom zadnjom polovinom obaraju rebra i deluju
kao vrlo slabi izdisači.
Inervacija- nn. intercostals.
M. Transversus thoracis
On je tanak lepezast mišić koji se vrhom pripaja na donjem delu zadnje
strane tela grudne kosti, i pruža se koso upolje i na gore, završava
pomoću 4-5 jezičaka na zadnjoj strani druge do šeste rebarne hrskavice.
Ovaj mišić povlači rebarne hrskavice na dole i deluje kao ekspiratorni
mišić. Inervacija- nn. intercostales.
Diaphragma
Široki pljosnati mišić, koji se nalazi između grudne i trbušne duplje.
Prečaga se sastoji od velikog broja dvotrbušnih mišića, koji se
svojim međutrbušnim tetivama spajaju i obrazuju tetivno središte
prečage (centrum tendineum).
Sastavljena je od tri dela: rebarni deo (pars costalis), slabinski deo
(pars lumbalis) i grudni deo (pars sternalis).
Prečaga je glavni inspiratorni mišić, koji omogućava prečažno ili
trbušno disanje. Inervacija- n. phrenicus.
6. MIŠIĆI VRATA
Mišići vrata podeljeni su kičmenim stubom na prednje i zadnje. U
zadnje vratne spadaju i gornji delovi leđnih mišića. Prednji vratni mišići
raspoređeni su u dva sloja, površni i duboki. Svaki od ova dva sloja deli
se na medijalnu i lateralnu grupu.
U medijalnu grupu površnog sloja spadaju 4 podhioidna (mm.
infrahyoidei) i 4 nadhioidna (mm. suprahyoidei). Lateralnu grupu
površnih mišića vrata predstavlja samo bočni pregibač glave (m.

11. 15
U medijalnu grupudubokog sloja spadaju 3 predkičmena
mišića (prevertebralni mišići). Lateralnu grupu ovog sloja predstavljaju 3
skalenska mišića (mm. scaleni).
U vratne mišiće ulazi i jedan potkožni mišić, m. platysma, koji
pripada grupi mimičnih mišića.
1. Mm. infrahyoidei:
- m. sternohyoideus,
- m. sternothyroideus,
- m. thyrohyoideus i
- m. omohyoideus.
2. Mm. suprahyoidei:
- m. digastricus,
- m. stylohyoideus,
- m. geniohyoideus i
- m. milohyoideus.
M. Sternocleidomastoideus
Bočni pregibač glave pripaja se svojim donjim krajem pomoću dve
tetive na prednjoj strani manubrium sterni i na gornjoj strani unutrašnjeg
kraja ključne kosti. Odatle se pruža koso naviše i nazad i završava
na spoljnjoj strani procesusa mastoideus-a i na gornjoj liniji potiljačne kosti
(linea nuchae superior).
Pri jednostranoj kontrakciji ovaj mišić pregiba glavu na istu stranu, a
lice okreće na suprotnu stranu- dovodi glavu u položaj kao kod
krivošijosti (torticolis). Pri obostranoj kontrakciji on pregiba glavu.
Prevertebralni mišići
m. rectus capitis anterior,
m. longus capitis i
m. longus colli.
Mm. Scaleni
m. scalenus anterior, posterior et medius.
Prednji i zadnji vratni mišići omogućavaju pokrete glave i vrata,
koji su uvek udruženi. U gornjem i donjem zglobu glave, kao i u
spojevima vratnih pršljenova,

12. 16
mišići vrata vrše mnogobrojne veoma precizne i fine pokrete koji se isključivo
mogu grupisati oko tri glavne osovine poprečne, sagitalne i vertikalne, i
podeliti na fleksiju, ekstenziju, bočno savijanje i uvrtanje.
7. MIŠIĆI GLAVE
Mišići glave dele se na površne i duboke. Površnu grupu sačinjavaju
mimični mišići koji svojim tonusom i kontrakcijom regulišu izraz lica
odnosno mimiku. Duboku grupu čine mastikatorni mišići, koji pokreću donju
vilici vrše žvakanje.
Mimični mišići
- mišići pridodati usnom otvoru:
-m. orbicularis oris
-m. buccinator
-m. depressor labii inferioris
-m. depressor anguli oris
-m. mentalis
-m. risorius
-m. levator anguli oris
-m. zygomaticus major et minor
-m. levator labii superioris alaeque nasi
-m. platysma.
- mišići pridodati otvoru nosa
- m. nasalis.
-mišići pridodati međukapačnom otvoru oka
- m. orbicularis oculi
- m. depressor supercilii
- m. corrugator supercilii
- m. procerus
- m. epicranius.
-mišići pridodati ušnom otvoru
- m. auricularis anterior et posterior
- m. auricularis superior.

13. Pored ovih postoje mišići koji grade više otvora ili ulaze u sastav drugih
delova lica: m. occipitofrontalis i m. temporoparietalis.
Mimični mišići svojom kontrakcijom regulišu izraz lica čoveka, kao i
spoljnji izraz njegovog raspoloženja.
Inervacija- n. facialis.
Mastikatorni mišići
- m. temporalis
- m. masseter
- m. pterygoideus medialis et lateralis.
Mastikatorni mišići vrše pokrete donje vilice u smislu otvaranja i
zatvaranja
usta.
Sl. 7. Mišići
lica
17

14. 8. MIŠIĆI GORNJEG UDA
Mišići gornjeg uda dele se na: ramene, nadlakatne, podlakatne i šačne.
1. MIŠIĆI RAMENOG POJASA
Rameni mišići povezuju gornji okrajak ramenice sa kostima ramenog
pojasa. Sa bočne strane nalazi se deltasti mišić m. deltoideus, sa
zadnje strane lopatice nadgrebeni mišić m. supraspinatus, i
podgrebeni m. infraspinatus i dva obla mišića ramena m. teres major
et minor. Sa prednje strane nalazi se podlopatični mišić m.
subscapularis.
M. Deltoideus
Ovaj mišić trouglastog oblika pripaja se na prednjoj ivici
spoljnjeg okrajka ključne kosti, na spoljnjoj ivici acromion-a, na
lopatičnom grebenu spina scapulae i završava se na
spoljnjoj strani ramenice na hrapavom otisku tuberositas
deltoidea. Može se pdeliti na tri dela- pars acromialis, pars
clavicularis i pars spinata.
Deltasti mišić je snažan odvodilac (abduktor) ruke. On
podiže ruku u stranu samo do horizontale.
Inervacija- n. axilaris.
Sl. 8. Mišići ramena i grudnog koša
M. Supraspinatus
Nadgrebeni mišić, pripaja se na nadgrebenoj jami lopatice. Idući
upolje, on se sužava i završava se svojom tetivom na prednjem delu
tuberculum majus- a
ramenice.
M. supraspinatus je pomoćni odvodilac ruke, koju podiže upolje i
napred. Pored toga sprečava preterano izvlačenje glave humerusa iz
zglobne čašice lopatice.
Inervacija- n. suprascapularis. 18

15. 19
M. Infraspinatus
Podgrebeni mišić je trouglastog oblika i svojom bazom se pripaja
na fossa infraspinata scapulae, dok je vrhom pripojen za središnji
deo tuberculum majus humeri.
Ovaj mišić je u funkciji spoljašnjeg rotatora. Inervacija- n.
suprascapularis.
M. Teres minor
Njegovi pripoji su na spoljašnjoj ivici lopatice i na zadnjem delu
tuberculusa majus-a.
Zajedno sa m. infraspinatus- om učestvuje u pokretima spoljašnje
rotacije. Inervacija- n. axilaris.
M. Teres major
Polazi sa donjeg dela spoljne ivice lopatice i završava se na crista
tuberculi minoris.
Učestvuje u pokretima addukcije i unutrašnje rotacije nadlakta.
Inervacija- n. subscapularis.
M. Subscapularis
Ovaj snažni mišić zauzima regiju između fossa subscapularis i tubercum
minus humerusa.
Podlopatični mišić je glavni unutrašnji rotator ruke u svim položajima.
Inervacija- n. subscapularis.
Mišići ramenog pojasa predstavljaju složen pokretački sistem. Retko
koji pokret u ramenom zglobu može biti rezultat kontrakcije samo
jednig mišića, već su to sinergistički pokreti mišićnih grupa. Tako
u pokretu podizanja ruke napred (fleksija nadlakta), učestvuje prednji
deo m. deltoideusa, i ključni deo m. pectoralis major-a, a uz pomoć
m.supraspinatus-a, m. corracobrachialis-a i obeju glava m. biceps
brachii-a.
Podizanje ruke unazad (ekstenzija nadlakta) vrše zadnji deo m.
deltoideusa i duga glava m. triceps brachii-a.
Podizanje ruke u stranu (abdukcija nadlakta) do horizontale vrši m.
deltoideus
uz pomoć m. suprspinatus-a i duge glave m. biceps brachii-a.

16. Uvrtanje ruke (unutašnja rotacija) radi m. subscapularis uz pomoć m.
latissimus dorsi-a, m. pectoralis major-a i teres major-a.
Izvrtanje ruke (spoljašnja rotacija) uglavnom vrši m. infraspinatus.
Sl. 9. Mišići lopatične
regije
20
Sl. 10. Ostali mišići pokretači
ramenog pojasa
8.2. MIŠIĆI NADLAKTA
Mišići nadlakta podeljeni su na prednju i zadnju grupu. Prednjoj grupi
pripadaju tri mišića dvoglavi mišić nadlakta (m. biceps brachii),
kljunasto-ramenični mišić (m. coracobrachialis) i nadlakatni mišić (m.
brachialis). Zadnju grupu čini troglavi mišić nadlakta (m. triceps
brachii).
M. Biceps brachii
Ovaj mišić se sastoji iz duge (caput longum) i kratke (caput
breve) glave. Duga glava polazi sa tuberculum supraglenoidale, dok
kratka glava ima gornji pripoj na processus coracoideus lopatice.
Zajednički donji pripoj je na tuberositas radii

17. 21
humerusa.
M. biceps brachii radi pokrete fleksije i supinacije podlakta, i učestvuje
u pokretima nadlakta u smeru fleksije i abdukcije.
Inervacija- n. musculocutaneus.
M. Coracobrachialis
Pripaja se na procesus coracoideus i spušta se na dole do srednje i unutrašnje
strane ramenice.
Učestvuje u pokretima fleksije nadlakta i podlakta, kao i unutrašnje
rotacije nadlakta.
Inervacija- n. musculocutaneus.
M. Brachialis
Polazi sa prednje strane donje polovine ramenice i završava se na tuberositas
ulnae.
Dejstvo ispoljava kroz fleksiju podlakta, i dovodi ruku u povoljan
položaj za dejstvo m. biceps brachii- a.
Inervacija- n. musculocutaneus.
M. Triceps brachii
Ovaj mišić ser sastoji iz tri glave- duga (caput longum), spoljna (caput laterale)
i unutrašnja (caput mediale). Njegova duga glava polazi sa tuberculum
infraglenoidale, dok ostale dve kreću sa zadnje strane ramenice.
Zajednički distalni pripoj je na olecranon humerusa.
Ovaj mišić je glavni opružač podlakta, dok duga glava učestvuje i u pokretima
nadlakta.
Inervacija- n. radialis.

18. Sl. 11. Mišići prednje strane
nadlakta
Sl.12. Mišići zadnje strane
nadlakta
Sl. 13. Ostali mišići
nadlakta
22

19. Sl. 14. i 15. Mišići nadlakta krvnim sudovima i nervima
8.3. MIŠIĆI PODLAKTA
Mišići podlakta se dele u tri grupe- prednju, zadnju i
spoljašnju. Prednjoj grupi pripada osam mišića od kojih su dva
pronatori podlakta, a ostali fleksori ručja i prstiju. Spoljna
grupa se sastoji od po dva ekstenzora i supinatora podlakta,
dok se u zadnjoj grupi nalazi osam mišića i svi učestvuju u
pokretima ekstenzije ručja i prstiju šake.
23

20. Mišići podlakta imaju svoje proksimalne pripoje uglavnom na
medijalnom i lateralnom epikondilu humerusa, ili na gornjem okrajku ulne.
Distalno se završavaju na spoljnjoj i prednjoj strani žbice (pronatori i
supinatori), ili na prednjoj i zadnjoj strani kostiju doručja ili članaka prstiju
(fleksori i ekstenzori šake i prstiju).
8.3.1. Mišići prednje strane podlakta:
m. pronator teres,
m. pronator quadratus
m. flexor carpi radialis,
m. palmaris longus,
m. flexor carpi ulnaris,
m. flexor digitorum superficialis et profundus i
m. flexor policis longus.
Inervacija- n. medianus (m. flexor carpi ulnaris i unutrašnju polovinu m.
flexor digitorum profundus inerviše n. ulnaris).
Sl. 16. Mišići podlakta sa prednje
strane
24
Sl. 17. Mišići podlakta- prednja
strana

21. Sl. 18. Mišići podlakta sa završnim granama
nerava
8.3.2. Spoljna grupa podlakta:
m. brachioradialis,
m. extensor carpi radialis longus et brevis
i
m. supinator.
Inervacija- n. radialis.
8.3.3. Mišići zadnje grupe podlakta:
m. extensor digitorum,
m. extensor digiti minimi,
m. extensor carpi ulnaris,
m. anconeus,
m. abductor policis longus et brevis,
m. extensor policis longus et brevis i
m. indicis.
Inervacija- n. radialis.
25

22. Sl. 19. Mišići podlakta- zadnja
strana
Sl. 20. Mišići podlakta- zadnja
strana
26
Sl. 21. Mišići podlakta sa
tetivama i nervima

23. 27
Mišići podlakta su dobili nazive uglavnom prema svojoj funkciji.
Ovi mišići pokreću podlakat u smeru supinacije i pronaije, kao i šaku i
prste u smeru fleksije i ekstenzije.
4. MIŠIĆI ŠAKE
Pored tetiva mišića fleksora i ekstenzora koji dolaze u predeo šake iz
podlakta, na šaci postoji određen broj mišića koji učestvuju u raznim pokretima
prstiju. Ti mišići su podeljeni u tri grupe- spoljnu, srednju i unutrašnju.
1. Mišići spoljne lože- tenara:
m. abductor policis brevis,
m. flexor policis brevis,
m. opponens policis i
m. adduktor policis.
Inervacija- n.medianus i n. ulnaris.
8.4.2. Mišići unutrašnje lože- hipotenara:
m. abductor digiti minimi,
m. flexor digiti minimi brevis,
m. opponens digiti minimi i
m. palmaris brevis.
Inervacija- n. ulnaris.
Mišićima srednje grupe šake pripada 4
glistasta međukoštanih mišića (mm. interossei).
(mm. lumbricales) i
7
Inervacija- dva spoljna glistasta mišića oživčava n. medianus, a
unutrašnje glistaste i sve međukoštane oživčava n. ulnaris.
Mišići šake učestvuju u pokretima flesije, ekstenzije, abdukcije,
addukcije i opozicije palca i ostalih prstiju.

24. Sl.22. Mišići
šake
Sl. 23. Interosealni i lumbrikalni mišići
šake
28

25. Sl. 24. Prikaz metakarpalne kosti i falangi prsta sa odgovarajućim mišićem i
tetivom
9.MIŠIĆI DONJEG UDA
Mišići donjeg uda se dele na mišiće bedra, mišiće buta, potkolene i
stopalne mišiće. U funkcionalom pogledu oni obrazuju proksimalni
(bedreni i butni mišići) i distalni(potkoleni i stopalni mišići) sistem, koji
se povezuju kod zgloba kolena i međusobno se dopunjuju.
1. MIŠIĆI BEDRA
Bedreni mišići povezuju proksimalni okrajak butne kosti sa kostima
karličnog prstena i kostima distalnog dela kičmenog stuba. Podeljeni su u dve
grupe- unutrašnju i spoljašnju. Unutrašnju grupu predstavlja bedreno-
slabinski mišić m. iliopsoas. Spoljnu grupu čini više mišića koji su
raspoređeni u tri sloja. U površinskom sloju se nalazi veliki sedalni mišić
m. gluteus maximus, i zatezač butne fascije m. tensor fasciae late. U
srednjem sloju je srednji sedalni mišić m. gluteus medius, dok
duboki sloj sačinjavaju mali sedalni mišić m. gluteus minimus i grupa
mišića koji se zovu pelvitrohanterični mišići jer povezuju karlicu sa velikim
trohanterom butne kosti. 29

26. M. Iliopsoas
Sastavljen je od dva mišića- m. iliacus i m. psoas major. M. iliacus se
pripaja na unutrašnjoj bedrenoj jami karlične kosti, dok m. psoas major
gornje pripoje ima na 1-2 poslednja torakalna i na prva četiri slabinska
pršljena.
Zajednički donji pripoj je na malom trohanteru femura (trochanter
minor). Inervacija- n. femoralis i bočne grane plexus lumbalis- a.
Ovaj mišić je glavni fleksor zgloba kuka. U zglobu kuka on
snažno flektira natkolenicu i rotira je upolje, ili savija karlicu i
slabinski deo kičmenog stuba prema fiksiranoj nozi.
Sl. 25.Mišići bedra
M. Gluteus maximus
Veliki sedalni mišić ima gornje pripoje na zadnjoj strani ilijačne i na
bočnoj strani krsne kosti, pa silazi koso i na dole i završava se na
ispupčenju butne kosti- tuberositas glutea.
30

27. Inervacija- n. gluteus inferior.
Veliki sedalni mišić je glavni ekstenzor i spoljašnji rotator nadkolenice.
Takođe njegovi gornji snopovi deluju kao abduktori a donji kao
adduktori u zglobu kuka.
Sl. 26. Veliki sedalni
mišić
31
M. Tensor fascie late
Mišić zatezač butne fascije kreće od SIAS- a i spušta se
spoljašnjom stranom nadkolenice sve do spoljašnjeg kondila tibie.
Inervacija- n. gluteus superior.
Ovaj mišić učestvuje u pokretima fleksije, abdukcije i unutrašnje
rotacije u zglobu kuka, kao i u pokretu ekstenzije u zglobu kolena.

28. Sl. 27. Zatezač butne
fascije
32
M. Gluteus medius
Ovaj mišić polazi sa spoljašnje strane ilijačne kosti i završava se
snažnom tetivom na spoljašnjoj strani velikog trohantera (trochanter
major).
Inervacija- n. gluteus superior.
Glavna funkcija ovog mišića je abdukcija u zglobu kuka. Takođe
njegovi prednji snopovi deluju kao unutrašnji rotatori i feksori a
zadnji kao spoljni rotatori i ekstenzori nadkolenice.
M. Gluteus minimus
Mali sedalni mišić polazi sa spoljne strane ilijačne kosti ispod mesta
pripoja m. gluteus medius-a, i završava se na prednjoj ivici velikog
trohantera (trochanter major).
Inervacija i dejstvo ovog mišića iste su kao i kod m. gluteus medius-a.

29. Sl. 28. Mali i veliki glutealni
mišić
Pelvitrohanterični mišići
Ovi mišići povezuju
karlicu sa velikim trohanterom butne kosti. U
njih se ubrajaju: m. piriformis,
m. obturatorius
internus et externus, m. gemellus
superior et
inferior i m. quadratus
femoris.
Inervacija- svi mišići
su
inervisani od
strane
nervnog
sakralno
gsplet
a
osi
m
m
.
je
n
.
obturatorius externus- a
koji
inervisan od
strane
obturatoriusa.Glavna funkcija ovih
mišića je spoljašnja rotacija u
zglobu kuka.
Sl. 29. Pelvitrohanterični
mišići
33

30. 2. MIŠIĆI BUTA
Mišići buta odnosno mišići natkolenice dele se u tri grupe, unutrašnju,
prednju i zadnju. Mišiće natkolenice obavija snažna fascija- fascia
lata, koja je izuzetno značajna za normalnu funkciju butnih i bedrenih
mišića.
1. Mišići prednje grupe
Prednjoj grupi mišića natkolenice pripadaju dva mišića, terzijski
mišić (m.
Sartor3.4.1. ius) i četvoroglavi mišić buta (m. quadriceps femoris).
M. Sartorius
Ovaj mišić ima pripoj na SIAS- u, odakle se pruža koso na dole i
unutra i završava se tibii medijalno od tuberositas tibiae.Terzijski mišić
je
fleksor
,
rotato
r
abduktor i
spoljašnjinatkolenice u zglobu kuka,
kao i fleksor potkolenice u
zglobu kolena.
Inervacija- n. femoralis.
Sl. 30. Terzijski
mišić
M. Quadriceps femoris
Četvoroglavi mišić kako mu i ime kaže sastoji se od četiri
glave:
m. rectus femoris,
m. vastus medialis,
m. vastus lateralis i
m. vastus intermedius.
34

31. M. rectus femoris svojom gornjom tetivom se pripaja na spina iliaca
anterior inferior. M. vastus intermedius ima gornji pripoj na prednjoj i
spoljašnjoj strani tela butne kosti, m. vastus lateralis polazi sa spoljašnje usne
hrapave linije (linea aspera), dok m. vastus madialis zauzima unutrašnju usnu
linea aspera femoris. Sve četiri glave se svojim tetivama završavaju
ligamentom patele preko patele na tuberositas tibiae.
Zajednička kontrakcija sve četiri glave rezultira jakim pokretom
ekstenzije u zglobu kolena. Kontrakcija samo m. rectusa femorisa preko
slobodnog gornjeg pripoja na karlici daje fleksiju u zglobu kuka.
Inervacija- n. femoralis.
Sl. 31. Četvoroglavi mišić
buta
35

32. 9.2.2. Mišići zadnje grupe
Zadnju grupu mišića natkolenice čine m. biceps femoris, m.
semitendinosus i m. semimembranosus.
M. Biceps femoris
Svojom dugom glavo
m(caput longum) kreće sa
sedalne kvrge (tuber
ishiadicum) a kratkom
(caput breve) sa srednjeg dela
linea aspera femoris, da bi se
završile na glavici
fibule (capitulum fibulae).
Sl. 32. Dvoglavi mišić
buta
M. Semitendinosus
Polazi od sedalne kvrge i spušta se unutrašnjom stranom natkolenice, da
bi se završio na tibii medijalno od tuberositas tibiae.
36

33. M.
Semimembranosus
Gornji pripoj mu je takođe na tuber ishiadicum, kao i
predhodni spušta se unutrašnjom stranom natkolenice, i završava se na
zadnjoj strani condilus medialis tibiae.
Svi mišići zadnje lože natkolenice su dvozglobni mišići, ali su
nemoćni zbog svojih položaja da u isto vreme vrše pokrete u oba zgloba u
punoj amplitudi. Osnovna funkcija ovih mišića je fleksija u zglobu kolena i
ekstenzija u zglobu kuka. Takođe ovi mišići učestvuju i u pokretima rotacije u
zglobu kuka i to kao spoljašnji rotator- m. biceps femoris, a kao
unutrašnji rotatori m. semitendinosus et semimembranosus.
Inervacija- n. ishiadicus
Sl. 33. Polužilasti i poluopnasti mišić
37
9.2.3. Mišići unutrašnje
grupe
Unutrašnju grupu sačinjavaju
m. aductor magnus, m.
pectineus i m. gracilis.
adductor longus, m. adductor brevis,
m.

34. 38
M. Adductor longus
Vrh ovog mišića pripaja se lateralno od preponske simfize, i
završava se na srednjem delu linea aspera femoris.
Inervacija- n. obturatorius.
M. Adductor brevis
Kratki privodilac ima gornji pripoj na donjoj strani preponske kosti, a
dole se pripaja na linea aspera femoris.
Inervacija- n. obturatorius.
M. Adductor magnus
Gornji pripoj velikog privodioca je na donjoj strani preponske kosti i na
tuber ishiadicum, a spušta se na dole duž cele hrapave linije- linea
aspera femoris.
Inervacija- n. obturatorius i n. ishiadicus.
M. Pectineus
Pecten osis pubis na pubičnoj i linea pectinea na butnoj kosti su
pripoji ovog mišića.
Inervacija- n. obturatorius i n. femoralis.
M. Gracilis
Ovaj mišić silazi duž unutrašnje strane natkolenice od preponske
kosti i završava se na tuberositas tibiae.
Inervacija- n. obturatorius.
Svih pet mišića unutrašnje strane natkolenice su snažni privodioci
u zglobu kuka, a zbog svog povoljnog položaja prednji delovi deluju i
kao fleksori a zadnji kao ekstenzori natkolenice.
Bedreni i butni mišići obrazuju zajedno izuzetno snažan mišićni
sistem, koji okružuje zglob kuka i reguliše njegovu kako statiku, tako i
dinamiku. Posebnu ulogu u tom sistemu zauzimaju biartikularni
mišići, koji okružuju i zglob kolena, i regulišu njegove pokrete i
njegov odnos prema zglobu kuka.

35. Takođe nije zanemarljiva ni uloga ovih mišića kao značajnih regulatora
statike i dinamike karlice i lumbalnog dela kičmenog stuba.
Sl. 34. Mišići privodioci
natkolenice
39
Sl. 35. Ostali mišići privodioci
natkolenice
3. MIŠIĆI POTKOLENICE
Mišići pokolenice zauzimaju prostor između kostiju potkolenice,
ali ih i prekrivaju sa zadnje, spoljašnje a delimično i sa prednje strane. Oni
su međumišićnim prgradama podeljeni na mišiće prednje, zadnje i spoljašnje
strane potkolenice.
1. Prednja grupa mišića potkolenice
Ovoj grupi mišića pripadaju četiri mišića i to: m. tibialis anterior, m.
peroneus tertius, m. extensor hallucis longus i m. extensor digitorum longus.

36. M. Tibialis anterior
Ovaj mišić polazi sa lateralne
strane tibiae, pruža se ka
unutrašnjoj ivici stopala, i
završava se na unutrašnjoj
strani os naviculare, i na bazi
os metatarsalne I.
M. tibialis anterior je
dorzalni fleksor, adduktor i
supinator stopala (pokret inverzije
stopala). Kada kontrakciju
ispoljava preko gornjeg pripoja,
on savija potkolenicu napred i
unutra.
Sl. 36. Prednji golenjačni
mišić
M. Extensor hallucis longus
On se pripaja na unutrašjoj
strani fibule i završava se dole na
distalnoj falangi palca.
M. extensor hallucis longus
opruža članke palca i podiže
stopalo
Sl. 37. Dugi opružač palca i
treći
lišnjačni mišić
40

37. M. Extensor digitorum longus
Gornji pripoj mu je na unutrašnjoj
strani fibule i pralazi preko
membrana interosea cruris, spušta
se na dole i završava se na
zadnjoj strani članaka 2-5 prsta.
Često se od ovog mišića odvaja m.
peroneus tertius, koji se pruža ka
spoljašnjoj ivici stopala, i završava se
na os metatarsale V.
Svojom kontrakcijom ovaj mišić
opruža četiri poslednja prsta, i
učestvuje u pokretima dorzalne
fleksije i pronacije stopala.
Inervacija- svi mišići prednje
grupe inervisani su od strane n.
peroneus profundus- a.
Sl. 38. Dugi opružač
prstiju
9.3.2. Zadnja grupa mišića potkolenice
Mišići zadnje grupe potkolenice raspoređeni su u dva sloja. U
površinskom sloju se nalazi troglavi mišić lista- m. triceps surae, dok
duboki sloj čine m. popliteus,
m. tibialis posterior, m. flexor digitorum longus i m. flexor hallucis
longus.
M. Triceps surae
Sastoji se od tri glave- m. gastrocnemius medialis et lateralis i m.
soleus. Gastroknemiusi polaze sa unutrašnjeg odnosno spoljašnjeg
kondila femura, a m. soleus ima gornji pripoj na linea m. solei na
tibii. Sve tri glave se završavaju zajedničkom tetivom (ahilova
tetiva) na zadnjoj strani calcaneus- a (tuber calcanaei).
41

38. Ovaj mišić je najjači plantarni
fleksor, a deluje i kao supinator
stopala. Kada je slobodan gornji
pripoj m. gastrocnemius medialis et
lateralis-a, njihovom kontrakcijom dolazi
do fleksije u zglobu kolena. Pod
dejstvom celog mišića vrši se
propinjanje na prste pri čemu svojom
snagom ovaj mišić podiže celo telo.
Inervacija- n. tibialis.
Sl. 39. Troglavi mišić
lista
M. Popliteus
Zatkoleni mišić polazi od
spoljašnje strane lateralnog kondila
os femoris i završava se na zadnjoj
strani tibie.
Ovaj mišić je slab spoljašnji
rotator potkolenice.
Inervacija- n. tibialis.
Sl. 40. Zatkoleni
mišić
42

39. M. Tibialis posterior
Gornji pripoj ovog mišića je na
zadnjoj strani tibije i fibule, silazi
na dole i napred i zrakasto se širi
na kosti nožja.
Ovaj mišić je plantarni fleksor
i supinator stopala, izajedno sa
m. peroneus longus- om održava
uzdužni i poprečni svod stopala.
Inervacija- n. Tibialis
Sl. 41. Zadnji golenjačni
mišić
M. Flexor hallucis longus
Dugi pregibač palca je mišić koji
polazi sa zadnje strane fibule i
završava se na distalnom članku
palca.
Učestvuje u pokretima plantarne
fleksije i supinacije stopala, ali
je njegova glavna funkcija
odvajanje palca od podloge pri hodu.
Inervacija- n. tibialis.
Sl. 42. Dugački pregibač
palca
43

40. M. Flexor digitorum longus
Polazi sa zadnje strane
tibije i tavršava se na
distalnim falagama palca 2- 5
prsta.
Ovaj mišić flektira treće
falange prstiju prema
drugim i učestvuje u
pokretima plantarne fleksije i
supinacije stopala.
Inervacija- n. tibialis.
Sl. 43. Dugački pregibač
prstiju
9.3.4. Mišići spoljašnje grupe potkolenice
Spoljašnju grupu mišića potkolenice grade dva mišića m. peroneus
longus et
brevis.
M. Peroneus longus
Gornji pripoj ovog mišića je na capitulum fibulae, odakle se
spušta do os metatarsale I i na os cuneiforme mediale.
44

41. M. Peroneus brevis
Njegov gornji pripoj je
na lateralnoj strani fibule i
silazi na dole i pripaja se na os
metatarsale V.
Oba mišića izvode pokret
everzije stopala (udruženi
pokret plantarne fleksije,
abdukcije i pronacije
stopala), dok m. peroneus
longus učestvuje i u samom
pokretu plantarne fleksije
stopala.
Inervacija- n.
peroneus superficialis.
Sl. 44. Peronealna grupa mišića
4. MIŠIĆI STOPALA
Mišići stopala podeljeni su u dve grupe- plantarnu i dorzalnu.
Plantarni mišići su raspoređeni u tri grupe- unutršnju, srednju i
spoljašnju. Uloga ovih mišića je da održavaju svod stopala, za
razliku od mišića šake, koji pokreću prste u svim pravcima.
Njihova uloga u tom smislu je značajna samo kod hoda, jer su ovi
mišići neophodni za odvajanje stopala od podloge.
1. Dorzalni mišići stopala
Na dorzalnoj strani stopala ispod fascia dorsalis pedis nalaze se dva
mišića m. extensor digitorum brevis- kratki opružač prstiju, i m.
extensor hallucis brevis- kratki opružač palca.
Inervacija- n. peroneus profundus.
45

42. 46
9.4.2. Plantarni mišići stopala
Unutrašnja grupa plantarnih mišića
U ovoj grupi nalaze se tri mišića pokretača palca, koji svojom
kontrakcijom održavaju i uzdužni svod stopala:
-m. abductor hallucis (odvodilac palca),
-m. flexor hallucis brevis (kratki pregibač palca) i
-m. adductor hallucis (privodilac palca). Inervacija- n. plantaris medialis
et lateralis.
Srednja grupa plantarnih mišića
Srednja grupa mišića je raspoređena u tri sloja- površinski sloj m.
flexor digitorum brevis (kratki pregibač prstiju), srednji sloj m.
quadratus plantae (četvrtasti mišić stopala) i mm. lumbricales
(glistasti mišići) i duboki sloj mm. interosei (međukoštani
mišići).
Inervacija- n. plantaris medialis et lateralis.
Spoljašnja grupa plantarnih mišića
Ovu grupu čine dva slabo razvijena mišića pokretača malog prsta
koji su inervisani od strane n. plantaris longus- a, m. abductor digiti
minimi (odvodilac malog prsta) i m. flexor digiti minimi brevis (kratki
pregibač malog prsta).
Mišići potkolenice i stopala deluju ka jedinstven sistem u funkciji
pokretača stopala i prstiju. Svojom zajedničkom kontrakcijom
omogućavaju izvođenje pokreta u gornjem i donjem skočnom
zglobu u svim pravcima, kao i pokrete u malim zglobovima
prstiju.
Veliku ulogu imaju i kao stabilizatori stopala jer održavaju poprečni i
uzdužni svod stopala, pa ni pod velikim opterećenjima ne
dozvoljavaju poremećaje statike i dinamike tela.

43. Sl. 45. Mišići
stopala
Sl. 46. Mišići
stopala
Sl. 47. Mišići
stopala
47
Sl. 48. Mišići
stopala