1. Modernistička novela
Hrvatska moderna (1892.-1914./1916.)
KULTURNO-POVIJESNI KONTEKST
- Mađarizacija koju provodi ban Khuen Hedervary i međustranački sukobi
-1895. svečano otvaranje zgrada Hrvatskoga zemaljskog kazališta; Franjo Josip I. (demonstracije i paljenje
zastave)- demonstrantima je zabranjeno studiranje na Sveučilištu u Zagrebu
Dvije skupine književnika:
PRAŠKA SKUPINA- socijalni realizam (umjetnost ima društvenu ulogu)
- časopis Hrvatska misao (1897.)
- Milan Šarić, naša književnost
BEČKA SKUPINA- potpuna autonomija umjetnosti
- Mladost (1898.)
- Milivoj Dežman Ivanov

2. DVIJE FAZE HRVATSKE MODERNE
1. FAZA (DO 1903.)- obilježja generacijskog (književnog) pokreta- mladi ustaju protiv tradicije odnosno
realističke koncepcije (starih) zahtijevajući drukčije društvo i drukčiju književnost
- pokreću se časopisi
- Objavljuju se programatski tekstovi
- Dominira književna kritika
- U književnom stvaralaštvu još uvijek dominiraju djela realističkih autora
- 1900. osnovano je DHK
2. FAZA: (OD 1903.)
- Nastaju modernistička djela
- Dominantan koncept po kojemu je književno djelo autonomno, odnosno ima samo estetsku ulogu
- Časopis Suvremenik je središnji časopis

3. Stilska obilježja
- Stilski pluralizam- uz tradicionalne stilove (realizam i naturalizam) javljaju se novi (modernistički)
stilovi- impresionizam i simbolizam
- KNJIŽEVNE VRSTE:
- LIRSKA POEZIJA- A. G. Matoš i Vladimir Vidrić- impresionistička poezija utemeljena je na zaustavljanju
trenutnog osobnog dojma (impresiji); pejzaž kao dominantna tema kojom pjesnici izražavaju svoj
dojam- slika duše- slikovitost, formalna savršenost (najčešće sonet), muzikalnost stila
- SIMBOLISTIČKA POEZIJA- teži idealu ljepote koji se krije iza pojavnosti vanjskog svijeta, a snjim je
povezana individualnim simbolima
- Sugestivna i muzikalna
- 1914. pjesnička zbirka Hrvatska mlada lirika- urednik Ljubo Weisner
- U predgovoru navodi pjesničke uzore Matoša i Vidrića
- Objedinjuje pjesme mlade generacije (Tin Ujević)
- Sinteza, ali i kraj hrvatske moderne (nekoliko godina kasnije javit će se ekspresionisti koji negiraju
modernistički pojam ljepote)

4. DIJALEKTALNA LIRIKA
-obnavlja se, uvodi u modernu
A. G Matoš, Nekad bilo-sad se spominjalo, Hrastovački nokturno
Fran Galović
Dragutin Domjanić
Vladimir Nazor
NOVELE, PRIPOVIJETKE I ROMANI
-bave se psihologijom likova- čovjek nije samo društveno nego i duhovno (intelektualno biće)- unutrašnje
proživljavanje likova- modernistički lik koji je u sukobu s vanjskim svijetom ili sa samim sobom
Dolazi do dezintegracije- prevladavaju opisi stanja likova, a pejzaž je u funkciji slikanja njihova
psihološkog stanja- impresionistički pejzaž, a fabula je u drugom planu (defabulativnost)
-likovi su uglavnom intelektualci i umjetnici, pojedinci zaokupljeni svojim unutrašnjim proživljavanjem
(Janko Leskovar, Misao na vječnost)
DRAMA
- Modernistička i naturalistička drama
Ivo Vojnović, Ekvinocijo (prva moderna drama u hrvatskoj književnosti)
- Milan Begović, Bez trećega (esteticizam)

5. Stvaralaštvo

6. O piscu trebamo znati
- 1873.-1914.
- Ja sam dakle, Bunjevacac porijeklom,
Srijemac rodom, a Zagrepčanin
odgojem.”

8. Eseji i putopisi:
Ogledi (1905.)
Vidici i putovi (1908.)
Naši ljudi i krajevi(1910.)
Pečalba (1913.)
polemike i
kritike:
objavljene u više
od 50 hrvatskih
časopisa

10. Poezija
- utjecaj francuskih simbolista i Baudelairea
- glazbena sugestivnost
- kult forme – soneti
- boja+miris+glazba riječi = sinestezija
- neobičan ritam, onomatopeje, igra riječi
- teme: ljubav i ljepota, pejzaž, domovina, društveno-političke i kulturne
Srodnost, Utjeha kose, 1909.,Stara pjesma, Jesenje veče,Notturno,
Gospa Marija…

11. • KRAJOLIK: samostalna tema
• nije impersonalan; sadrži autorovu ličnost;
• razvija asocijacije za razmatranje različitih problema (intimni - domoljubni)
• građa za unutrašnji doživljaj svijeta i života ;„ljudisukrajevi,krajevisuljudi”
Naši ljudii krajevi,OdZagrebadaBeograda,Kodkuće,Oko Lobora…

12. Kritičar
• impresionistička, stilistička kritika (umjetnička kritika)
• jedini zahtjev:
• nadilazi kreativne mogućnosti naših pisaca
• Ako je književnost odzrcaljenje totalnog života, onda dobar kritičar mora biti i
filozof, sociolog, psiholog, povjesničar