SlideShare uma empresa Scribd logo
1 de 41
Baixar para ler offline
Studenti:
Opančar Ivona
Petrović Lidija
 U ispravi ugarskoga i hrvatskog kralja Andrije II.Orahovica je
  spomenuta prvi put 1228. godine pod imenom Raholcha u
  Križevačkoj županiji
 Ime Orahovica piše se u izvorima u različitim oblicima koji su u
  osnovi isti: Raholcha, Raholcza, Rochowcza, Ruhocha i drugih,
  iz kojih je vjerojatno nastao današnji naziv Orahovica
 U ispravi je zapravo riječ o potvrdi posjeda pakračkome knezu
  Marcelu od roda Teten i njegovim sinovima. Granica posjeda
  vodila je od rijeke Drave i doticala se posjeda Bogonow
  orahovačkih plemića. Orahovačkim plemićima pripadalo je i
  zemljište zvano Jalsaua, danas selo Stara Jošava blizu Orahovice.
  Prema spomenutim oznakama granica, posjed orahovačkih
  plemića protezao se od desne obale Drave sve do obronaka
  Papuka.
• UGRIN CSAK
• Koje godine je Ugrin postao vlasnik Orahovice, nema pouzdanog
  dokaza. U odnosu na rasplet političkih događaja u Hrvatskoj i Ugarskoj
  pretpostavlja se da je to bilo svakako nakon 1290. za vladavine kralja
  Andrije III.
• Kao moćan i utjecajan čovjek svoga doba, nameće se pitanje nije li
  možda Ugrin bio i začetnik gradnje kaštela (utvrde) iznad Orahovice.
  Obavljajući dvorske dužnosti bio je i višestruki župan Požeške,
  Srijemske i Bačke županije, čiji su prihodi bili obilni pa se mogao
  upustiti u podizanje većih obrambenih zdanja.
• Nakon Ugrinove smrti njegov sin Nikola nije bio u stanju
  obraniti Orahovicu od ţestokih napada slavonskoga bana
  Henrika MlaĊeg Gisingovca i njegovih sinova Ivana i
  Petra. No, 1317.kraljeva vojska potisnula je Gisingovce i
  zaposjela Orahovicu i tvrĊavicu iznad naselja u podnoţju
  Krndije.
 Orahovaĉka utvrda spominje se prvi put u ispravi kralja
  Karla Roberta 20.veljaĉe 1321.godine. Odmah nakon
  osvajanja kralj je postavio svoje kaštelane.

 U posjedu kralja Ludovika Orahovica je ostala samo kraće
  vrijeme, budući da je zbog politiĉkih i drţavnih interesa
  promijenila vlasnika, ĉiji su je nasljednici zadrţali gotovo
  dva stoljeća.
 U zamjenu za tvrĊavu Zrin, 31.srpnja 1347.kralj Ludovik dao je
  tvrĊavu Orahovicu s odgovarajućim pripadnostima i posjedima.
  Lovro Slaven pripadao je vjerojatno niţem plemstvu iz okolice
  Dubice u Zagrebaĉkoj ţupaniji. Odlaskom na kraljev dvor stekao je
  visoke dvorske i upravne duţnosti.

 Nakon smrti 1349.Orahovicu i okolne posjede ostavlja u rukama
  svojih sinova i njihovih nasljednika.
 Govoreći o posjedu i vlasnicima prvotne utvrde i utvrĊenog dvora u
  razdoblju od dva stoljeća, o naselju i trgovištu Orahovica gotovo da i
  nema podataka.
 Zna se jedino da je 1332. godine u Orahovici postojala zidana crkva
  koja je bila posvećena sv. Katarini. Naime, nakon što je Orahovica
  bila osvojena Turci su crkvu srušili, a graĊevni materijal iskoristili za
  podizanje dţamije.
 Jedino je posve sigurno da su bliski roĊaci Nikole Konta bili u
  posjedu Orahovice i ĉinili su poseban orahovaĉki rod.
 Od kraja 1525. i poĉetka 1526. godine Ugarskoj i Hrvatskoj
    nezadrţivo se bliţila smrtna opasnost od Turske najezde.
   Koristeći dinastiĉke sukobe, Sultan Sulejman i njegova vojska su
    sredinom lipnja 1530. upali u okolicu Orahovice i opustošili je.
•    Radi buduće obrane od Turaka izgraĊen je 1540.godine popis
    utvrĊenih gradova, tvrĊava i tvrĊavica koje treba saĉuvati,opremiti,
    ili porušiti.
   MeĊu njima trebalo je saĉuvati Orahovicu i u nju smjestiti 50
    pješaka.
   No, već sredinom veljaĉe 1542. Murad-beg Tardić osvojio je
    Orahovicu i njezinu okolicu.
 Ubrzo nakon osvajanja poţeški je sandţakbeg Murad-beg Tardić
  prikljuĉio Orahovicu i širu okolicu SanĊaku Poţega.
 Sa 209 kuća i domaćinstava od kojih 187 muslimanskih, Orahovica
  se u to doba ubrajala meĊu vodeća i najveća naselja Sanţaka Poţega.
 Iako više nije bila u blizini vojne granice, Orahovica je i nadalje
  ostala vaţno vojno, obrambeno i upravno središte.
• Zemljoradnja, stoĉarstvo, vinogradarstvo, peradarstvo, prerada vune,
  lana i konoplje, obrada koţe i drveta, bila su glavna zanimanja i
  temelj opstanka stanovništva.
• Poraz Osmanske vojske pod Beĉom, prenerazio je slavonske turke.
• S nevjericom u pobjedu Kara Mustafa-pašine vojske i prije nego što
  je ona stigla do Beĉa, Turci su napustili selo Krajinu istoĉno od
  Orahovice.
• U gotovo spaljenu Orahovicu vratio se1687. dio katoliĉkog
  stanovništa, kao i ponešto vlaha iz napušenih sela koji nisu stradali
  prilikom odlaska Turaka i sljedbenika islama iz Orahovice i okolnih
  mjesta.
• Kada je 18. Rujna bio osvojen Beograd, Turci su prešli u silovit
  napad preko Save u Slavoniju i Srijem gdje u sklopu silovita napada
  preotimaju Orahovicu koja se opet našla u njihovu posjedu.
 Ubrzo nakon toga, kapetan Andrija Odabašić iz Virovitice
  prikupio je vojsku i do kraja listopada 1690. protjerao Turke iz
  Orahovice. Na taj naĉin Orahovica je zauvijek osloboĊena
  turske vladavine.
 OsloboĊenjem od turske vladavine sve je stanovništvo bez
  obzira na vjersku pripadnost postalo slobodno.
 MeĊutim, unatoĉ obećanjima da će svi krajevi osloboĊeni u
  ratu s Turcima koji su nekada bili u sastavu Hrvatske biti njoj i
  vraćeni, Beĉki je dvor ubrzo to i porekao i proglasio taj prostor
  novom steĉevinom stavljanjem pod upravu Dvorske komore.
 Nakon toga, Orahovica je promijenila nekoliko vlasnika, a
  1733.grofovi Pejaĉević Orahovicu prodaju pridošlom bogatašu
  iz Makedonije,Demeteru Mihaloviću, ĉija je porodica
  orahovaĉki posjed zadrţala sve do kraja 19.stoljeća.
 Turizam se u Orahovici poĉeo razvijati već 1914. godine pa stoga
    ima dugu i bogatu tradiciju.
   Turistiĉki najzanimljivija lokacija svakako je Ruţica – grad. Podno
    Ruţice – grada smjestilo se umjetno jezero kod mjesta Duzluk, koje
    predstavlja jedno od turistiĉkih bisera ovog dijela Slavonije.
   U planinskom prostoru Krndije, 8 km zapadno od Orahovice nalazi
    se i poznati pravoslavni manastir Sv. Nikole.
   Na breţuljku iznad Orahovice, prema lokalnoj cesti za Novu Jošavu
    nalazi se klimatsko – ljeĉilište “Merkur.”
   Središnja kulturno – turistiĉka manifestacija grada i općine je
    svakako “ Orahovaĉko proljeće.”
 Papuk u svom podnoţju oblikuje izlomljen i naboran
  krajolik pun uvala i udolina.
 Ideja da se jedna od tih udolina pregradi branom i napuni
  planinskom vodom zaţivjela je šezdesetih godina prošlog
  stoljeća, pa je ovdje smješteno orahovaĉko jezero
• Prošle godine jezero je posjetilo oko 200.000 gostiju.
• Da bi bilo još privlaĉnije posjetiteljima, planira se izgradnja
  sportskih terena, ugostiteljskih objekata, novog parkirališta,
  biciklistiĉke staze..... No, potrebno je prije svega, stvoriti
  uvjete za ulaganje.
 U dubokoj nutrini Papuka, pod okriljem piramidalnog visa, u
  gustoj šumi, skrivaju se ruševine Starog grada. PrilagoĊene su
  stijenama i pećinama, urasle u planinu.
 O povijesti Starog grada zna se veoma malo. Prema vrsti,
  rasporedu i duljini zidova smatra se da je utvrda starija i da je
  zauzimala veću površinu od Ruţice grada. Do sada nisu
  pronaĊeni tragovi udobnog stanovanja. To govori da je sluţila
  iskljuĉivo u vojniĉke svrhe. Svrstavaju je negdje u rani srednji
  vijek.
 Na oko 700 metara nadmorske visine Stari je grad omiljena
  destinacija planinara i rijetkih izletnika.
 Mnogi povijesni dokumenti govore o burnoj prošlosti
  orahovaĉke ţupe, pa tako i ţupne crkve.
 Orahovaĉka ţupa spominje se u ranom srednjem vijeku, 1334.
  godine. Do sredine 18. stoljeća u Orahovici je postojala crkva
  posvećena Našašću svetog Kriţa, izgraĊena od drveta.
 Zbog njezina lošeg stanja, stvorena je potreba za gradnjom
  nove crkve. Njezina gradnja zapoĉela je sredinom 1756.
  godine.
 Crkva je graĊena u baroknom stilu, a imala je tri oltara;
  središnji Našašća svetog Kriţa i dva poboĉna, Svete Katarine i
  Svetog Ivana Krstitelja. Na još uvijek drvenom tornju, bila su
  tri zvona.
 S vremenom je crkva nadograĊena i proširena.
 Na zadnjem zidu crkve danas moţemo išĉitati povijest
  Orahovice. Tu su ugraĊene mramorne nadgrobne
  ploĉe orahovaĉkih gospodara i ĉlanova njihovih obitelji
  kroz minula vremena.
 Crkva Našašća svetog Kriţa vrijedan je spomenik i
  kulturna baština Orahovice
 Na brdskoj dolini, unutar Papuka, nalazi se duhovno utoĉište
  pravoslavnih vjernika te kulturna i turistiĉka destinacija, manastir
  sv.Nikole.
 Jedan je od najstarijih pravoslavnih manastira u Hrvatskoj, osnovan
  krajem 16.stoljeća.
 Manastir je bio teško oštećen u vrijeme borbi za osloboĊenje od
  osmanske vlasti. Obnovljen je tijekom 18. stoljeća. Već 1804. godine
  oštećen je u potresu da bi 1835. godine bio ponovno obnovljen.
  Zgrada juţnog konaka teško je stradala u vrijeme II. svjetskog rata.
 Manastir je kulturni spomenik 0-te kategorije. Da bi ga danas
  posjetili, valja se prethodno najaviti.
LOKOMOTIVA “ĆIRO”
• 80 – 81, broj je i serija Kraussove lokomotive uskotraĉnog vlaka
  izraĊene u Munchenu 1939. godine. Ovaj jedinstveni primjerak
  lokomotive u svijetu je orahovaĉki ,,Ćiro“ koji danas krasi mali park
  nekadašnjeg ţeljezniĉkog kolodvora u središtu Orahovice.
• Prvi vlak u Orahovicu stigao je 2. sijeĉnja 1907. godine. Već sljedeće
  godine sagraĊena je i ţeljezniĉka stanica. To je izvuklo Orahovicu iz
  prometne zabiti. Punih šezdeset godina vlakovi su prolazili
  razgranatom ţeljezniĉkom mreţom sve do kamenoloma i šuma.
• Zadnji put svoju paru iz kipućeg kotla ,,Ćiro“ je na orahovaĉkom
  kolodvoru ispustio 1967. godine, i odvozio svoju posljednju voţnju
  iz Orahovice.
VODENICA
• Orahovaĉka vodenica sagraĊena je poĉetkom dvadesetog
  stoljeća, a najstarija fotografija datira iz 1912. godine.
• Postojao je red po kojem se vršila meljava ţitarica u vodenici.
  Unaprijed se znalo tko i kada moţe doći samljeti ţitarice.
• Pravo korištenja vodenice odreĊivalo se prema tome koliko je
  koja porodica uloţila sredstava i rada u izgradnji i odrţavanju
  vodenice. Mlinar je o svemu vodio brigu, a poglavito o oštrini
  mljevenog vodeniĉkog kamenja.
• U muzeju u Munchenu ĉuva se maketa nekadašnjeg izgleda
  orahovaĉke vodenice.
 Još 1702.,komisija carske komore iz Beĉa, našla je i zapisala da
  u Orahovici ima vinograda za 35 dana kopanja. Danas ih ima
  daleko više.
 Svako je vrijeme obiljeţilo svoje naĉine rada, svoja pomagala,
  svoje obiĉaje. Tako su se i proizvedena vina ĉuvala na razliĉite
  naĉine i u razliĉitim uvjetima.
 U datom vremenskom prostoru, nadomak samog centra
  Orahovice, izgraĊen je orahovaĉki vinski podrum.
 O samom podrumu nema puno zabiljeţenih podataka.
  IzgraĊen je 1894. godine. Poslije II. svjetskog rata pripao je
  Poljoprivrednoj zadruzi Orahovica, ĉiji su djelatnici sredinom
  prošlog stoljeća osnovali i podigli suvremenije nasade
  vinograda na površini od ĉetiri hektara.
 Kasnije u njega vino spremaju radnici Poljoprivrednog
  poduzeća-Kooperacija Orahovica.
 Danas on pripada Poljoprivrednom poduzeću – RJ Voćarstvo -
  vinogradarstvo Orahovica.
 Vino se u današnje vrijeme proizvodi na suvremeniji naĉin i
  sprema u novom vinskom podrumu.
• ORAHOVAĈKO PROLJEĆE
• Orahovaĉko proljeće (Cvjetni korzo) je kulturno-zabavna, turistiĉka,
  glazbena, sportska manifestacija.
• Prvi puta, Orahovaĉko proljeće odrţano je davne 1959.godine.
• S godinama, sadrţaj Orahovaĉkog proljeća se proširivao, pa se ono
  danas odvija u razdoblju tjedan dana, gdje svatko moţe pronaći
  poneku zanimljivost za sebe; sportska natjecanja, izloţbe slika,
  rukotvorina, domaćih recepata, koncerti.....
 CRKVARAĈKO PRELO
• Crkvaraĉko prelo odrţava se redovito zadnje nedjelje prije Boţića.
  Osmišljeno je tako da podsjeti na uspomene, obiĉaje i nasljeĊa
  orahovaĉkog kraja. Tijekom manifestacije mogu se ĉuti razni solisti,
  tamburaški sastavi, a isto tako upoznati se sa seoskim obiĉajima,
  poslovima, igrama, puĉkim pjevanjima i sl.


• GROFOVSKI LOV
• Obzirom na stoljetnu tradiciju turizma u Orahovici, ovom
  manifestacijom se želi promovirati i lovni turizam. Grofovski lov
  prikazuje lov kakav je bio uobičajen u vrijeme grofova na našem
  području.
 Posljednjih nekoliko godina Turistiĉka zajednica grada Orahovice u
  suradnji sa Redom vitezova grada Orahovice, organizira viteški
  turnir za ruku kneginje Ruţice, te pritom pokušava oţivjeti legende
  o Ruţici gradu
 Organizira se izbor kneginje Ruţice, borbe vitezova, razna noćna i
  dnevna dogaĊanja ĉiji su sudionici brojni gosti iz razliĉitih dijelova
  Hrvatske, ali i iz drugih zemalja
 Viteški turnir za ruku kneginje Ruţice svakako je dogaĊaj koji
  vrijedi posjetiti
 GRADSKI MUZEJ
 U gradskom muzeju u Orahovici izložena je izložba
  „Srednjovjekovni grad Ružica“. Ova iznimno značajna izložba
  prezentira bogat i zanimljiv arheološki materijal prikupljen
  tijekom dugogodišnjih istraživanja i iskopavanja Ružice-grada.


 GRADSKA KNJIŢNICA
 Položaj srednjovjekovne tvrđave Ružice grad
• Ruţica grad se nalazi na sjeveroistoĉnim padinama Papuka, na 418
  m nadmorske visine, iznad sela Duzluka, tek nekoliko kilometara od
  gradića Orahovice.
• Na strateškom je poloţaju s kojeg se moţe nadzirati velik dio
  slavonske Podravine jer neposredno uz nju prolazi komunikacija iz
  Podravine u Poţešku kotlinu (cesta Kutjevo-Orahovica).
• Zbog toga je imala veliku vaţnost u svim zbivanjima kasnog
  srednjeg vijeka (12.-15.st.). Sveukupno podruĉje iznosi 8000
  kvadratnih metara, a kameni hrbat na kojem je smještena,odredio je
  osnovnu prostornu koncepciju grada. Grad se ĉesto dograĊivao i
  utvrĊivao.
 Izgled Ružice grada
• Ruţica-grad sastoji se iz više dijelova: glavni dio kompleksa
    predstavlja raskošna, ali dobro utvrĊena i zaštićena palaĉa, uz
    koju je prislonjena dvorska kapela.
•   Sa zapadne i istoĉne strane palaĉu uokviruju razliĉite radne i
    stambene prostorije, a grad izvana opasaju obrambeni bedemi i
    kule.
•   Palaĉa Ruţica-grada graĊena je na visini dvaju katova.
•   Središnji njezin dio zauzima dvorište s trijemom, preko kojeg
    se pristupalo ostalim dijelovima palaĉe.
•   Sjeverno su bile smještene prostrane sobe namijenjene
    udobnom stanovanju, a uţe prostorije juţnog dijela palaĉe
    imale su gospodarsku namjenu.
    .
 Dvorska kapela Ruţice-grada izgraĊena je u gotiĉkom stilu. Jedna je
  od najvećih kapela u utvrĊenim gradovima srednjovjekovne
  Slavonije, a specifiĉna je kao tip crkve-tvrĊave. Naime, imala je
  gornju etaţu koja je bila zaštićena kruništem s puškarnicama, i
  sluţila je u obrambene svrhe.
 Uz palaĉu i kapelu grad je imao svoju kovaĉnicu, keramiĉke
  radionice i radionicu za lijevanje metala, kao i druge obrtne
  radionice, koje pruţaju ţivopisnu sliku malenog srednjovjekovnog
  grada.
 IME RUŢICA GRAD
 Samo ime Ruţica nije do kraja istraţeno. Neki autori ga
  dovode u vezu s divljom ruţom i imenom obliţnjeg sela
  Duzluk (tur. Duzem- cvjetni,ruţin djevojaĉki ukras), dok drugi
  smatraju, što je vjerojatnije, da je ime preuzeto od Raholcza, a
  to je bio srednjovjekovni naziv za Orahovicu, jer je u vrijeme
  srednjeg vijeka grad Ruţica pripadao vlastelinstvu Orahovica.
 Osim pod nazivom “Ruţica grad”,poznata je i kao
  „srednjovjekovna tvrĊava i utvrĊeni dvor Orahovica“.
 Naziv Ruţica je saĉuvan kao povijesna i pripovjedna maštarija
  i o njemu postoje mnoge legende.
 RUŢICA POD TURSKOM VLAŠĆU
 Ţivot na Ruţici gradu utihnuo je 1542. godine kad ga je,prema
  pismu Katarine Bettyany, osvojila turska vojska.
 Ruţica grad, kao i cijela okolica, pod tursku vlast dolaze 1543.
  godine. Kroz cijelo vrijeme turske vlasti ovdje je smještena
  vojna posada.
• Vjerojatno su neko vrijeme (osobito u 17.st.) ovdje boravili
  poţeški sandţak-begovi pa se u nekim dokumentima spominje
  orahovaĉki sandţak,no radi se samo o drugom sjedištu
  poţeškog sandţaka. Godine 1687. Turci zauvijek napuštaju
  Orahovicu.
 Poĉetkom 18.st. Ruţica grad gubi na vaţnosti. Od 18. do 20.st.
  ĉesto je mijenjala vlasnike: barun Cordua, grof Pejaĉević,
  Dimitrije Mihalović i drugi.
 ARHEOLOŠKI NALAZI
 Ružica grad je stoljećima prepuštena propadanju. Od 1966. do
    1978. godine provedena su istraživanja i nađeni su brojni ostaci
    materijalne kulture. Oni upućuju na to da je grad nastao tek u
    drugoj polovici 14.st ili početkom 15.st.
   Pretpostavke koje daju mogućnost da se na tom mjestu nalazio
    neki objekt:
   -brojni metalni predmeti
   -pećnjaci, oružje, vojna oprema, kameni arhitektonski elementi
   -luksuzne turske posude i predmeti
   -dio konjske opreme
   -ukrasni predmeti
 Ti predmeti saĉuvani su i pohranjeni u Muzeju Slavonije u Osijeku
    ili Gradskoj knjiţnici u Orahovici.
   Cijeli grad je izgraĊen od kamena, lomljenog s upotrebom pritesanog
    i tesanog kamena na licu zida i uglovima te dekorativne kamene
    plastike na vratima i prozorima.
   1984.godine otkopane su tri prostorije za koje se do tada nije ni znalo
    da postoje.
   1966. godine su naĊena dva kamena ulomka u kapeli koji pripadaju
    dijelovima kruţišta prozora kapele.
   Zaštitni radovi na Ruţici gradu zapoĉeli su u prosincu 1966. godine.
    Provedena su brojne radne akcije kako bi se saĉuvao prijašnji izgled i
    ostalim generacijama bar na neki naĉin predoĉio prošli ţivot.
 Ruţica-grad jedan je od najvećih i najbolje oĉuvanih
  srednjovjekovnih plemiĉkih gradova u Hrvatskoj
 Veliĉina grada i njegovi sadrţaji - kapela, arhitektonska
  kamena plastika, stakleni prozori, zanatske radionice, kamena
  poploĉenja,vodovod, bronĉani svijećnjaci,oruţje i vojna oprema,
  oruĊe i alat, te brojni svakodnevni uporabni predmeti,
  govore u prilog visokog standarda ţivljenja, veliĉine i znaĉaja ovog
  grada.
 Gotika i renesansa povijesni su stilovi u kojima su oblikovani svi
  detalji kamene plastike Ruţice-grada,lijepo oblikovani i
  vrlokvalitetno klesani elementi od kamena koji su ukrašavali dijelove
  palaĉe: kruţna stubišta, dovratnici, nadvratnici, vijenci...
 Ive Maţuran: Orahovica-srednjovjekovna tvrĊava,utvrĊeni
  dvor,trgovište i grad


 w ww.orahovica.hr


 tzgorahovica.hr

Mais conteúdo relacionado

Semelhante a Orahovica - Ružica grad

Semelhante a Orahovica - Ružica grad (20)

Dobrodosli U Grad Zvan Osijek
Dobrodosli U Grad Zvan OsijekDobrodosli U Grad Zvan Osijek
Dobrodosli U Grad Zvan Osijek
 
OŠ Vrgorac
OŠ VrgoracOŠ Vrgorac
OŠ Vrgorac
 
Vrgorac
VrgoracVrgorac
Vrgorac
 
Grgurevo
GrgurevoGrgurevo
Grgurevo
 
Varaždin
VaraždinVaraždin
Varaždin
 
Seobe srba i njihov položaj u ugarskoj
Seobe srba i njihov položaj u ugarskojSeobe srba i njihov položaj u ugarskoj
Seobe srba i njihov položaj u ugarskoj
 
20 godina općine Cernik
20 godina općine Cernik20 godina općine Cernik
20 godina općine Cernik
 
Doba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnostiDoba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnosti
 
Kulturno-povijesni spomenici RH, Magi
Kulturno-povijesni spomenici RH, MagiKulturno-povijesni spomenici RH, Magi
Kulturno-povijesni spomenici RH, Magi
 
Kultura i umjetnost 18.
Kultura i umjetnost 18.Kultura i umjetnost 18.
Kultura i umjetnost 18.
 
Doba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnostiDoba najveće turske opasnosti
Doba najveće turske opasnosti
 
Knezovi Bilogore
Knezovi  BilogoreKnezovi  Bilogore
Knezovi Bilogore
 
Gotika u Hrvatskoj
Gotika u Hrvatskoj Gotika u Hrvatskoj
Gotika u Hrvatskoj
 
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVAPITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
PITANJCA ZA PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRIRODE I DRUŠTVA
 
Zrinskofrankopanski otpor
Zrinskofrankopanski otporZrinskofrankopanski otpor
Zrinskofrankopanski otpor
 
Emir Nisic - Domavia
Emir Nisic - Domavia Emir Nisic - Domavia
Emir Nisic - Domavia
 
Paukovic kul-pov znamenitosti-rh
Paukovic kul-pov znamenitosti-rhPaukovic kul-pov znamenitosti-rh
Paukovic kul-pov znamenitosti-rh
 
Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću
Kulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljećuKulturni razvoj hrvata u 16. i  17. stoljeću
Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću
 
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otoka
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otokaPrezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otoka
Prezentacija pi d kulturno povijesne znamenitosati obale i otoka
 
Zrinskofrankopanski otpor
Zrinskofrankopanski otporZrinskofrankopanski otpor
Zrinskofrankopanski otpor
 

Mais de Faculty of Economics in Osijek

Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...Faculty of Economics in Osijek
 
Demografija grada Osijeka // Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
Demografija grada Osijeka  //  Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian KiseljakDemografija grada Osijeka  //  Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
Demografija grada Osijeka // Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian KiseljakFaculty of Economics in Osijek
 
Suburbanizacija // Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
Suburbanizacija  //  Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević MatejaSuburbanizacija  //  Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
Suburbanizacija // Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević MatejaFaculty of Economics in Osijek
 
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakKreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakFaculty of Economics in Osijek
 
Urbani turizam // Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
Urbani turizam //  Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol KanđeraUrbani turizam //  Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
Urbani turizam // Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol KanđeraFaculty of Economics in Osijek
 
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku // Brlić ...
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku  //  Brlić ...Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku  //  Brlić ...
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku // Brlić ...Faculty of Economics in Osijek
 
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač KristinaUrbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač KristinaFaculty of Economics in Osijek
 
Kreativni gradovi // Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
Kreativni gradovi  //  Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić RomanKreativni gradovi  //  Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
Kreativni gradovi // Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić RomanFaculty of Economics in Osijek
 
Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
Grad Vinkovci //  Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena MiletićGrad Vinkovci //  Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena MiletićFaculty of Economics in Osijek
 
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina MihaljevićOpćina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina MihaljevićFaculty of Economics in Osijek
 
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva ElijašUpravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva ElijašFaculty of Economics in Osijek
 

Mais de Faculty of Economics in Osijek (20)

Komunalno gospodarstvo // Lidija Janjić
Komunalno gospodarstvo // Lidija JanjićKomunalno gospodarstvo // Lidija Janjić
Komunalno gospodarstvo // Lidija Janjić
 
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
Vinkovci najstariji grad Europe // Marija Vrljić, Mladen Mustapić, Nikolina K...
 
Osječki parkovi // Monika Vukadinović
Osječki parkovi //  Monika VukadinovićOsječki parkovi //  Monika Vukadinović
Osječki parkovi // Monika Vukadinović
 
Urbana ekologija // Glibo Ivana, Vukoja Josipa
Urbana ekologija // Glibo Ivana, Vukoja JosipaUrbana ekologija // Glibo Ivana, Vukoja Josipa
Urbana ekologija // Glibo Ivana, Vukoja Josipa
 
Demografija grada Osijeka // Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
Demografija grada Osijeka  //  Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian KiseljakDemografija grada Osijeka  //  Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
Demografija grada Osijeka // Hrvoje Matokovič, Miran Guljaš, Kristian Kiseljak
 
Suburbanizacija // Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
Suburbanizacija  //  Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević MatejaSuburbanizacija  //  Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
Suburbanizacija // Cvetković Tomislav, Lalić Nikola, Miličević Mateja
 
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita ZagorščakKreativni grad ZADAR  //  Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
Kreativni grad ZADAR // Lucija Varvodić, Kristina Volf, Zita Zagorščak
 
Grad Vukovar // Jurišić Ivana, Iskrić Mateja
Grad Vukovar // Jurišić Ivana, Iskrić MatejaGrad Vukovar // Jurišić Ivana, Iskrić Mateja
Grad Vukovar // Jurišić Ivana, Iskrić Mateja
 
Urbani turizam // Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
Urbani turizam //  Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol KanđeraUrbani turizam //  Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
Urbani turizam // Marijana Arapović, Dino Bešlagić, Nikol Kanđera
 
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku // Brlić ...
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku  //  Brlić ...Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku  //  Brlić ...
Prometno planiranje - gospodarski utjecaj mostova u gradu Osijeku // Brlić ...
 
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač KristinaUrbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
Urbani marketing // Juerenec Marko, Lošonski Aleksandar, Sokač Kristina
 
Kreativni gradovi // Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
Kreativni gradovi  //  Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić RomanKreativni gradovi  //  Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
Kreativni gradovi // Bekeš Dolores, Kostanjevac Matea, Grubić Roman
 
Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
Grad Vinkovci //  Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena MiletićGrad Vinkovci //  Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
Grad Vinkovci // Martina Grčanac, Ilija Dragić, Jelena Miletić
 
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina MihaljevićOpćina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
Općina postaje grad // Danijela Božić, Martina Mihaljević
 
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva ElijašUpravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
Upravljanje gradom Našice - Marko Antolović, Anja Satler, Iva Elijaš
 
Upravljanje otpadom - Farkaš Ines, Žalac Anita
Upravljanje otpadom - Farkaš Ines, Žalac AnitaUpravljanje otpadom - Farkaš Ines, Žalac Anita
Upravljanje otpadom - Farkaš Ines, Žalac Anita
 
Event menadžment i kulturni razvoj
Event menadžment i kulturni razvojEvent menadžment i kulturni razvoj
Event menadžment i kulturni razvoj
 
Upravljanje otpadom
Upravljanje otpadomUpravljanje otpadom
Upravljanje otpadom
 
Upravljanje gradom
Upravljanje gradomUpravljanje gradom
Upravljanje gradom
 
Hrvatske autoceste
Hrvatske autocesteHrvatske autoceste
Hrvatske autoceste
 

Orahovica - Ružica grad

  • 2.  U ispravi ugarskoga i hrvatskog kralja Andrije II.Orahovica je spomenuta prvi put 1228. godine pod imenom Raholcha u Križevačkoj županiji  Ime Orahovica piše se u izvorima u različitim oblicima koji su u osnovi isti: Raholcha, Raholcza, Rochowcza, Ruhocha i drugih, iz kojih je vjerojatno nastao današnji naziv Orahovica  U ispravi je zapravo riječ o potvrdi posjeda pakračkome knezu Marcelu od roda Teten i njegovim sinovima. Granica posjeda vodila je od rijeke Drave i doticala se posjeda Bogonow orahovačkih plemića. Orahovačkim plemićima pripadalo je i zemljište zvano Jalsaua, danas selo Stara Jošava blizu Orahovice. Prema spomenutim oznakama granica, posjed orahovačkih plemića protezao se od desne obale Drave sve do obronaka Papuka.
  • 3. • UGRIN CSAK • Koje godine je Ugrin postao vlasnik Orahovice, nema pouzdanog dokaza. U odnosu na rasplet političkih događaja u Hrvatskoj i Ugarskoj pretpostavlja se da je to bilo svakako nakon 1290. za vladavine kralja Andrije III. • Kao moćan i utjecajan čovjek svoga doba, nameće se pitanje nije li možda Ugrin bio i začetnik gradnje kaštela (utvrde) iznad Orahovice. Obavljajući dvorske dužnosti bio je i višestruki župan Požeške, Srijemske i Bačke županije, čiji su prihodi bili obilni pa se mogao upustiti u podizanje većih obrambenih zdanja.
  • 4. • Nakon Ugrinove smrti njegov sin Nikola nije bio u stanju obraniti Orahovicu od ţestokih napada slavonskoga bana Henrika MlaĊeg Gisingovca i njegovih sinova Ivana i Petra. No, 1317.kraljeva vojska potisnula je Gisingovce i zaposjela Orahovicu i tvrĊavicu iznad naselja u podnoţju Krndije.
  • 5.  Orahovaĉka utvrda spominje se prvi put u ispravi kralja Karla Roberta 20.veljaĉe 1321.godine. Odmah nakon osvajanja kralj je postavio svoje kaštelane.  U posjedu kralja Ludovika Orahovica je ostala samo kraće vrijeme, budući da je zbog politiĉkih i drţavnih interesa promijenila vlasnika, ĉiji su je nasljednici zadrţali gotovo dva stoljeća.
  • 6.  U zamjenu za tvrĊavu Zrin, 31.srpnja 1347.kralj Ludovik dao je tvrĊavu Orahovicu s odgovarajućim pripadnostima i posjedima. Lovro Slaven pripadao je vjerojatno niţem plemstvu iz okolice Dubice u Zagrebaĉkoj ţupaniji. Odlaskom na kraljev dvor stekao je visoke dvorske i upravne duţnosti.  Nakon smrti 1349.Orahovicu i okolne posjede ostavlja u rukama svojih sinova i njihovih nasljednika.
  • 7.  Govoreći o posjedu i vlasnicima prvotne utvrde i utvrĊenog dvora u razdoblju od dva stoljeća, o naselju i trgovištu Orahovica gotovo da i nema podataka.  Zna se jedino da je 1332. godine u Orahovici postojala zidana crkva koja je bila posvećena sv. Katarini. Naime, nakon što je Orahovica bila osvojena Turci su crkvu srušili, a graĊevni materijal iskoristili za podizanje dţamije.  Jedino je posve sigurno da su bliski roĊaci Nikole Konta bili u posjedu Orahovice i ĉinili su poseban orahovaĉki rod.
  • 8.  Od kraja 1525. i poĉetka 1526. godine Ugarskoj i Hrvatskoj nezadrţivo se bliţila smrtna opasnost od Turske najezde.  Koristeći dinastiĉke sukobe, Sultan Sulejman i njegova vojska su sredinom lipnja 1530. upali u okolicu Orahovice i opustošili je. • Radi buduće obrane od Turaka izgraĊen je 1540.godine popis utvrĊenih gradova, tvrĊava i tvrĊavica koje treba saĉuvati,opremiti, ili porušiti.  MeĊu njima trebalo je saĉuvati Orahovicu i u nju smjestiti 50 pješaka.  No, već sredinom veljaĉe 1542. Murad-beg Tardić osvojio je Orahovicu i njezinu okolicu.
  • 9.  Ubrzo nakon osvajanja poţeški je sandţakbeg Murad-beg Tardić prikljuĉio Orahovicu i širu okolicu SanĊaku Poţega.  Sa 209 kuća i domaćinstava od kojih 187 muslimanskih, Orahovica se u to doba ubrajala meĊu vodeća i najveća naselja Sanţaka Poţega.  Iako više nije bila u blizini vojne granice, Orahovica je i nadalje ostala vaţno vojno, obrambeno i upravno središte. • Zemljoradnja, stoĉarstvo, vinogradarstvo, peradarstvo, prerada vune, lana i konoplje, obrada koţe i drveta, bila su glavna zanimanja i temelj opstanka stanovništva.
  • 10. • Poraz Osmanske vojske pod Beĉom, prenerazio je slavonske turke. • S nevjericom u pobjedu Kara Mustafa-pašine vojske i prije nego što je ona stigla do Beĉa, Turci su napustili selo Krajinu istoĉno od Orahovice. • U gotovo spaljenu Orahovicu vratio se1687. dio katoliĉkog stanovništa, kao i ponešto vlaha iz napušenih sela koji nisu stradali prilikom odlaska Turaka i sljedbenika islama iz Orahovice i okolnih mjesta. • Kada je 18. Rujna bio osvojen Beograd, Turci su prešli u silovit napad preko Save u Slavoniju i Srijem gdje u sklopu silovita napada preotimaju Orahovicu koja se opet našla u njihovu posjedu.
  • 11.  Ubrzo nakon toga, kapetan Andrija Odabašić iz Virovitice prikupio je vojsku i do kraja listopada 1690. protjerao Turke iz Orahovice. Na taj naĉin Orahovica je zauvijek osloboĊena turske vladavine.  OsloboĊenjem od turske vladavine sve je stanovništvo bez obzira na vjersku pripadnost postalo slobodno.  MeĊutim, unatoĉ obećanjima da će svi krajevi osloboĊeni u ratu s Turcima koji su nekada bili u sastavu Hrvatske biti njoj i vraćeni, Beĉki je dvor ubrzo to i porekao i proglasio taj prostor novom steĉevinom stavljanjem pod upravu Dvorske komore.  Nakon toga, Orahovica je promijenila nekoliko vlasnika, a 1733.grofovi Pejaĉević Orahovicu prodaju pridošlom bogatašu iz Makedonije,Demeteru Mihaloviću, ĉija je porodica orahovaĉki posjed zadrţala sve do kraja 19.stoljeća.
  • 12.
  • 13.
  • 14.
  • 15.
  • 16.
  • 17.
  • 18.
  • 19.  Turizam se u Orahovici poĉeo razvijati već 1914. godine pa stoga ima dugu i bogatu tradiciju.  Turistiĉki najzanimljivija lokacija svakako je Ruţica – grad. Podno Ruţice – grada smjestilo se umjetno jezero kod mjesta Duzluk, koje predstavlja jedno od turistiĉkih bisera ovog dijela Slavonije.  U planinskom prostoru Krndije, 8 km zapadno od Orahovice nalazi se i poznati pravoslavni manastir Sv. Nikole.  Na breţuljku iznad Orahovice, prema lokalnoj cesti za Novu Jošavu nalazi se klimatsko – ljeĉilište “Merkur.”  Središnja kulturno – turistiĉka manifestacija grada i općine je svakako “ Orahovaĉko proljeće.”
  • 20.  Papuk u svom podnoţju oblikuje izlomljen i naboran krajolik pun uvala i udolina.  Ideja da se jedna od tih udolina pregradi branom i napuni planinskom vodom zaţivjela je šezdesetih godina prošlog stoljeća, pa je ovdje smješteno orahovaĉko jezero • Prošle godine jezero je posjetilo oko 200.000 gostiju. • Da bi bilo još privlaĉnije posjetiteljima, planira se izgradnja sportskih terena, ugostiteljskih objekata, novog parkirališta, biciklistiĉke staze..... No, potrebno je prije svega, stvoriti uvjete za ulaganje.
  • 21.  U dubokoj nutrini Papuka, pod okriljem piramidalnog visa, u gustoj šumi, skrivaju se ruševine Starog grada. PrilagoĊene su stijenama i pećinama, urasle u planinu.  O povijesti Starog grada zna se veoma malo. Prema vrsti, rasporedu i duljini zidova smatra se da je utvrda starija i da je zauzimala veću površinu od Ruţice grada. Do sada nisu pronaĊeni tragovi udobnog stanovanja. To govori da je sluţila iskljuĉivo u vojniĉke svrhe. Svrstavaju je negdje u rani srednji vijek.  Na oko 700 metara nadmorske visine Stari je grad omiljena destinacija planinara i rijetkih izletnika.
  • 22.  Mnogi povijesni dokumenti govore o burnoj prošlosti orahovaĉke ţupe, pa tako i ţupne crkve.  Orahovaĉka ţupa spominje se u ranom srednjem vijeku, 1334. godine. Do sredine 18. stoljeća u Orahovici je postojala crkva posvećena Našašću svetog Kriţa, izgraĊena od drveta.  Zbog njezina lošeg stanja, stvorena je potreba za gradnjom nove crkve. Njezina gradnja zapoĉela je sredinom 1756. godine.  Crkva je graĊena u baroknom stilu, a imala je tri oltara; središnji Našašća svetog Kriţa i dva poboĉna, Svete Katarine i Svetog Ivana Krstitelja. Na još uvijek drvenom tornju, bila su tri zvona.
  • 23.  S vremenom je crkva nadograĊena i proširena.  Na zadnjem zidu crkve danas moţemo išĉitati povijest Orahovice. Tu su ugraĊene mramorne nadgrobne ploĉe orahovaĉkih gospodara i ĉlanova njihovih obitelji kroz minula vremena.  Crkva Našašća svetog Kriţa vrijedan je spomenik i kulturna baština Orahovice
  • 24.  Na brdskoj dolini, unutar Papuka, nalazi se duhovno utoĉište pravoslavnih vjernika te kulturna i turistiĉka destinacija, manastir sv.Nikole.  Jedan je od najstarijih pravoslavnih manastira u Hrvatskoj, osnovan krajem 16.stoljeća.  Manastir je bio teško oštećen u vrijeme borbi za osloboĊenje od osmanske vlasti. Obnovljen je tijekom 18. stoljeća. Već 1804. godine oštećen je u potresu da bi 1835. godine bio ponovno obnovljen. Zgrada juţnog konaka teško je stradala u vrijeme II. svjetskog rata.  Manastir je kulturni spomenik 0-te kategorije. Da bi ga danas posjetili, valja se prethodno najaviti.
  • 25. LOKOMOTIVA “ĆIRO” • 80 – 81, broj je i serija Kraussove lokomotive uskotraĉnog vlaka izraĊene u Munchenu 1939. godine. Ovaj jedinstveni primjerak lokomotive u svijetu je orahovaĉki ,,Ćiro“ koji danas krasi mali park nekadašnjeg ţeljezniĉkog kolodvora u središtu Orahovice. • Prvi vlak u Orahovicu stigao je 2. sijeĉnja 1907. godine. Već sljedeće godine sagraĊena je i ţeljezniĉka stanica. To je izvuklo Orahovicu iz prometne zabiti. Punih šezdeset godina vlakovi su prolazili razgranatom ţeljezniĉkom mreţom sve do kamenoloma i šuma. • Zadnji put svoju paru iz kipućeg kotla ,,Ćiro“ je na orahovaĉkom kolodvoru ispustio 1967. godine, i odvozio svoju posljednju voţnju iz Orahovice.
  • 26. VODENICA • Orahovaĉka vodenica sagraĊena je poĉetkom dvadesetog stoljeća, a najstarija fotografija datira iz 1912. godine. • Postojao je red po kojem se vršila meljava ţitarica u vodenici. Unaprijed se znalo tko i kada moţe doći samljeti ţitarice. • Pravo korištenja vodenice odreĊivalo se prema tome koliko je koja porodica uloţila sredstava i rada u izgradnji i odrţavanju vodenice. Mlinar je o svemu vodio brigu, a poglavito o oštrini mljevenog vodeniĉkog kamenja. • U muzeju u Munchenu ĉuva se maketa nekadašnjeg izgleda orahovaĉke vodenice.
  • 27.  Još 1702.,komisija carske komore iz Beĉa, našla je i zapisala da u Orahovici ima vinograda za 35 dana kopanja. Danas ih ima daleko više.  Svako je vrijeme obiljeţilo svoje naĉine rada, svoja pomagala, svoje obiĉaje. Tako su se i proizvedena vina ĉuvala na razliĉite naĉine i u razliĉitim uvjetima.  U datom vremenskom prostoru, nadomak samog centra Orahovice, izgraĊen je orahovaĉki vinski podrum.  O samom podrumu nema puno zabiljeţenih podataka. IzgraĊen je 1894. godine. Poslije II. svjetskog rata pripao je Poljoprivrednoj zadruzi Orahovica, ĉiji su djelatnici sredinom prošlog stoljeća osnovali i podigli suvremenije nasade vinograda na površini od ĉetiri hektara.
  • 28.  Kasnije u njega vino spremaju radnici Poljoprivrednog poduzeća-Kooperacija Orahovica.  Danas on pripada Poljoprivrednom poduzeću – RJ Voćarstvo - vinogradarstvo Orahovica.  Vino se u današnje vrijeme proizvodi na suvremeniji naĉin i sprema u novom vinskom podrumu.
  • 29. • ORAHOVAĈKO PROLJEĆE • Orahovaĉko proljeće (Cvjetni korzo) je kulturno-zabavna, turistiĉka, glazbena, sportska manifestacija. • Prvi puta, Orahovaĉko proljeće odrţano je davne 1959.godine. • S godinama, sadrţaj Orahovaĉkog proljeća se proširivao, pa se ono danas odvija u razdoblju tjedan dana, gdje svatko moţe pronaći poneku zanimljivost za sebe; sportska natjecanja, izloţbe slika, rukotvorina, domaćih recepata, koncerti.....
  • 30.  CRKVARAĈKO PRELO • Crkvaraĉko prelo odrţava se redovito zadnje nedjelje prije Boţića. Osmišljeno je tako da podsjeti na uspomene, obiĉaje i nasljeĊa orahovaĉkog kraja. Tijekom manifestacije mogu se ĉuti razni solisti, tamburaški sastavi, a isto tako upoznati se sa seoskim obiĉajima, poslovima, igrama, puĉkim pjevanjima i sl. • GROFOVSKI LOV • Obzirom na stoljetnu tradiciju turizma u Orahovici, ovom manifestacijom se želi promovirati i lovni turizam. Grofovski lov prikazuje lov kakav je bio uobičajen u vrijeme grofova na našem području.
  • 31.  Posljednjih nekoliko godina Turistiĉka zajednica grada Orahovice u suradnji sa Redom vitezova grada Orahovice, organizira viteški turnir za ruku kneginje Ruţice, te pritom pokušava oţivjeti legende o Ruţici gradu  Organizira se izbor kneginje Ruţice, borbe vitezova, razna noćna i dnevna dogaĊanja ĉiji su sudionici brojni gosti iz razliĉitih dijelova Hrvatske, ali i iz drugih zemalja  Viteški turnir za ruku kneginje Ruţice svakako je dogaĊaj koji vrijedi posjetiti
  • 32.  GRADSKI MUZEJ  U gradskom muzeju u Orahovici izložena je izložba „Srednjovjekovni grad Ružica“. Ova iznimno značajna izložba prezentira bogat i zanimljiv arheološki materijal prikupljen tijekom dugogodišnjih istraživanja i iskopavanja Ružice-grada.  GRADSKA KNJIŢNICA
  • 33.  Položaj srednjovjekovne tvrđave Ružice grad • Ruţica grad se nalazi na sjeveroistoĉnim padinama Papuka, na 418 m nadmorske visine, iznad sela Duzluka, tek nekoliko kilometara od gradića Orahovice. • Na strateškom je poloţaju s kojeg se moţe nadzirati velik dio slavonske Podravine jer neposredno uz nju prolazi komunikacija iz Podravine u Poţešku kotlinu (cesta Kutjevo-Orahovica). • Zbog toga je imala veliku vaţnost u svim zbivanjima kasnog srednjeg vijeka (12.-15.st.). Sveukupno podruĉje iznosi 8000 kvadratnih metara, a kameni hrbat na kojem je smještena,odredio je osnovnu prostornu koncepciju grada. Grad se ĉesto dograĊivao i utvrĊivao.
  • 34.  Izgled Ružice grada • Ruţica-grad sastoji se iz više dijelova: glavni dio kompleksa predstavlja raskošna, ali dobro utvrĊena i zaštićena palaĉa, uz koju je prislonjena dvorska kapela. • Sa zapadne i istoĉne strane palaĉu uokviruju razliĉite radne i stambene prostorije, a grad izvana opasaju obrambeni bedemi i kule. • Palaĉa Ruţica-grada graĊena je na visini dvaju katova. • Središnji njezin dio zauzima dvorište s trijemom, preko kojeg se pristupalo ostalim dijelovima palaĉe. • Sjeverno su bile smještene prostrane sobe namijenjene udobnom stanovanju, a uţe prostorije juţnog dijela palaĉe imale su gospodarsku namjenu. .
  • 35.  Dvorska kapela Ruţice-grada izgraĊena je u gotiĉkom stilu. Jedna je od najvećih kapela u utvrĊenim gradovima srednjovjekovne Slavonije, a specifiĉna je kao tip crkve-tvrĊave. Naime, imala je gornju etaţu koja je bila zaštićena kruništem s puškarnicama, i sluţila je u obrambene svrhe.  Uz palaĉu i kapelu grad je imao svoju kovaĉnicu, keramiĉke radionice i radionicu za lijevanje metala, kao i druge obrtne radionice, koje pruţaju ţivopisnu sliku malenog srednjovjekovnog grada.
  • 36.  IME RUŢICA GRAD  Samo ime Ruţica nije do kraja istraţeno. Neki autori ga dovode u vezu s divljom ruţom i imenom obliţnjeg sela Duzluk (tur. Duzem- cvjetni,ruţin djevojaĉki ukras), dok drugi smatraju, što je vjerojatnije, da je ime preuzeto od Raholcza, a to je bio srednjovjekovni naziv za Orahovicu, jer je u vrijeme srednjeg vijeka grad Ruţica pripadao vlastelinstvu Orahovica.  Osim pod nazivom “Ruţica grad”,poznata je i kao „srednjovjekovna tvrĊava i utvrĊeni dvor Orahovica“.  Naziv Ruţica je saĉuvan kao povijesna i pripovjedna maštarija i o njemu postoje mnoge legende.
  • 37.  RUŢICA POD TURSKOM VLAŠĆU  Ţivot na Ruţici gradu utihnuo je 1542. godine kad ga je,prema pismu Katarine Bettyany, osvojila turska vojska.  Ruţica grad, kao i cijela okolica, pod tursku vlast dolaze 1543. godine. Kroz cijelo vrijeme turske vlasti ovdje je smještena vojna posada. • Vjerojatno su neko vrijeme (osobito u 17.st.) ovdje boravili poţeški sandţak-begovi pa se u nekim dokumentima spominje orahovaĉki sandţak,no radi se samo o drugom sjedištu poţeškog sandţaka. Godine 1687. Turci zauvijek napuštaju Orahovicu.  Poĉetkom 18.st. Ruţica grad gubi na vaţnosti. Od 18. do 20.st. ĉesto je mijenjala vlasnike: barun Cordua, grof Pejaĉević, Dimitrije Mihalović i drugi.
  • 38.  ARHEOLOŠKI NALAZI  Ružica grad je stoljećima prepuštena propadanju. Od 1966. do 1978. godine provedena su istraživanja i nađeni su brojni ostaci materijalne kulture. Oni upućuju na to da je grad nastao tek u drugoj polovici 14.st ili početkom 15.st.  Pretpostavke koje daju mogućnost da se na tom mjestu nalazio neki objekt:  -brojni metalni predmeti  -pećnjaci, oružje, vojna oprema, kameni arhitektonski elementi  -luksuzne turske posude i predmeti  -dio konjske opreme  -ukrasni predmeti
  • 39.  Ti predmeti saĉuvani su i pohranjeni u Muzeju Slavonije u Osijeku ili Gradskoj knjiţnici u Orahovici.  Cijeli grad je izgraĊen od kamena, lomljenog s upotrebom pritesanog i tesanog kamena na licu zida i uglovima te dekorativne kamene plastike na vratima i prozorima.  1984.godine otkopane su tri prostorije za koje se do tada nije ni znalo da postoje.  1966. godine su naĊena dva kamena ulomka u kapeli koji pripadaju dijelovima kruţišta prozora kapele.  Zaštitni radovi na Ruţici gradu zapoĉeli su u prosincu 1966. godine. Provedena su brojne radne akcije kako bi se saĉuvao prijašnji izgled i ostalim generacijama bar na neki naĉin predoĉio prošli ţivot.
  • 40.  Ruţica-grad jedan je od najvećih i najbolje oĉuvanih srednjovjekovnih plemiĉkih gradova u Hrvatskoj  Veliĉina grada i njegovi sadrţaji - kapela, arhitektonska kamena plastika, stakleni prozori, zanatske radionice, kamena poploĉenja,vodovod, bronĉani svijećnjaci,oruţje i vojna oprema, oruĊe i alat, te brojni svakodnevni uporabni predmeti, govore u prilog visokog standarda ţivljenja, veliĉine i znaĉaja ovog grada.  Gotika i renesansa povijesni su stilovi u kojima su oblikovani svi detalji kamene plastike Ruţice-grada,lijepo oblikovani i vrlokvalitetno klesani elementi od kamena koji su ukrašavali dijelove palaĉe: kruţna stubišta, dovratnici, nadvratnici, vijenci...
  • 41.  Ive Maţuran: Orahovica-srednjovjekovna tvrĊava,utvrĊeni dvor,trgovište i grad  w ww.orahovica.hr  tzgorahovica.hr