2. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
S
DP u vremenu teške gospodarske krize koja je zahvatila Hrvatsku
opetovano ističe socijaldemokratske standarde i načela na kojima temelji
svoje politike i programe među kojima glavno mjesto imaju ekonomska i
socijalna sigurnost, solidarnost i prosperitet za sve građane Hrvatske.
SDP-ova načela nisu u suprotnosti sa sustavom baziranim na tržišnoj ekonomiji,
ali se duboko protive poimanju društva kao “tržišnog”. Da bi bilo moguće uspostaviti takvu
razvojnu platformu Hrvatska treba duboke reforme društvenog i gospodarskog sustava, te
prevladavanje nesklada i neravnoteža koje opterećuju taj sustav i čine ga teško održivim.
SDP se zalaže za izgradnju produktivnog i efikasnog gospodarstva koje
osigurava:
⇒ makroekonomsku stabilnost,
⇒ gospodarski rast,
⇒ punu zaposlenost radno-aktivnog stanovništva, te u skladu s tim
⇒ kvalitetan životni standard za sve obitelji i sve društvene skupine.
***
G
ovoriti o hrvatskom gospodarstvu u ovom trenutku nije moguće bez
osvrtanja na snažne negativne utjecaje globalne krize, ali pri tome
moramo biti posve jasni: kriza hrvatskog gospodarstva nije rezultat
samo globalne financijske krize i recesije već ima duboke korijene u pogrešnom konceptu i
lošem vođenju hrvatske ekonomske politike svih ovih godina.
Temeljni argument za to je osnovna postavka dosadašnjeg modela koji je
baziran na enormnom uvozu stranog kapitala i gomilanju inozemnog duga kako bi se
financirala potrošnja koja je prelazila stvarne mogućnosti, i to u svim sektorima – od
prevelike državne potrošnje i silnih neracionalnosti u javnom sektoru, pa do prezaduženosti
hrvatskog stanovništva, obitelji koje su zbog niskih plaća i posebno mirovina bile prisiljene
zaduživati se i tako nadomjestiti manjak dohotka u odnosu na temeljne životne potrebe.
Stalni deficit u platnoj bilanci zemlje zbog više nego dvostruko većeg robnog
uvoza od izvoza i preko 40 mlrd. Eura nagomilanog vanjskog duga danas predstavljaju
ogroman teret za Hrvatsku, povećavaju njenu izloženost i vanjsku ranjivost te iznimno
sužavaju prostor za vođenje bilo kakve učinkovite ekonomske politike.
Sve to se događa u uvjetima kada je kroz godine takva, pogrešna politika bitno
izmjenila strukturu hrvatskog gospodarstva. Kada je industrijske i druge izvozno usmjerene
djelatnosti zamjenila trgovina s eksplozijom velikih trgovačkih lanaca u kojima se prodaje u
velikom dijelu tuđa, uvozna roba. Kada su banke (u većinskom stranom vlasništvu) postale
2
3. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
najprofitabilniji sektor zahvaljujući enormnoj potražnji za kreditima od strane građana i
niskoakumulativnih hrvatskih poduzeća. Kada ti isti krediti danas, u uvjetima financijske
krize, postaju sve veći, za neke naše građane i nepremostiv teret održivosti kućnog budžeta.
Unutarnja nestabilnost i neravnoteža proizlazi i iz prevelikog udjela države -
javnog sektora u BDP-u, u onome što hrvatski čovjek – hrvatski radnik stvara. Paradoks
Hrvatske je što, s jedne strane, država kroz veliko porezno opterećenje iznimno opterećuje
gospodarstvo i stanovništvo i ima jedan od relativno najvećih javnih sektora u Europi s preko
48% udjela ukupnih javnih rashoda na svim razinama u BDP-u (čak 10-tak posto više nego u
novim članicama EU), a s druge strane, još uvijek ne može kvalitetno odgovoriti na temeljne
potrebe naših ljudi, bilo da se radi o niskim mirovinama, niskim plaćama državnih
službenika i namještenika ili pak lošem stanju i velikim gubicima u zdravstvu, neefikasnom i
nedovoljno transparentnom sustavu socijalnih pomoći, teškom stanju u još uvijek “državnim”
sektorima kao što su brodogradnja, hrvatske željeznice i slično.
Koliko je neravnoteža između javnog sektora i gospodarskog, poduzetničkog
sektora (koji jedini stvara novu vrijednost od koje svi u ovoj državi žive) duboka najbolje
pokazuje i izrazito nepovoljan omjer broja zaposlenih u gospodarstvu (cca 900.000) i onih
koji rade ili su na bilo koji način ovisni o javnom sektoru (više od 1,5 mil. zaposlenih u
javnom sektoru, umirovljenika, primatelja socijalne pomoći, te njihove obitelji). Posebno
nepovoljan omjer je i u odnosu ukupno zaposlenih i umirovljenika u RH koji iznosi svega
1,4, a minimalni omjer održivosti mirovinskog sustava procjenjuje se na 2-2,1. Konačno,
Hrvatska ima jednu od najmanjih stopa zaposlenosti (odnos broja zaposlenih i aktivnog
stanovništva) od cca 55% u odnosu na ciljanu stopu od najmanje 70% u EU.
Činjenica je da danas u Hrvatskoj iznimno mali broj poduzetnika ne ovise o
Državi i državnim, odnosno općenito javnim poslovima i projektima, što stvara iznimno
povoljne uvjete za razvoj korupcije kao najvećeg zla našeg društva.
Unutarnje neefikasnosti javnog sektora, korupcija, često i prevelik broj
administracije zbog čega oni koji stvarno kvalitetno rade ne mogu biti adekvatno nagrađeni
za svoj rad, predstavljaju kočnicu za razvoj i osobito za konkurentnost gospodarstva, a
stalne sugestije stručnjaka o potrebi cjelovite i dubinske reforme tog sektora kako bi se
omogućilo gospodarstvu “da diše punim plućima” jednostavno ne nailaze na razumijevanje
onih koji trenutno obnašaju izvršnu vlast u Hrvatskoj.
SDP ukazuje i na druge hrvatske probleme koji trenutno ili već dulje vrijeme koče
razvoj kao što su:
⇒ enormna ekspanzija nelikvidnosti u sustavu,
⇒ pravna nesigurnost i neefikasnost pravosudnog sustava,
3
4. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
⇒ izrazite regionalne razvojne razlike i nedovoljno efikasna lokalna samouprava,
⇒ osobito loše stanje razvoja u ruralnim područjima,
⇒ problemi i nezadovoljstvo hrvatskih ljudi koji djeluju u poljoprivrednom
sektoru, i dr.
SDP drži da je monetarna politika u vremenu iza nas predstavljala “svijetlu točku”
ukupne ekonomske politike budući da je uspjela, u iznimno teškim okolnostima, održati
monetarnu stabilnost, osobito međunarodnu likvidnost i stabilnost tečaja. Međutim, loša
koordinacija s fiskalnom politikom utjecala je na izostanak barem jednako uspješnih pomaka
u realnom sektoru.
Više nego ikad danas smo dobili i praktičnu potvrdu kako je dosadašnji
ekonomski model u Hrvatskoj umjesto ekonomije bazirane na proizvodnji i izvozu stvorio
“trgovačku” ili uvoznu ekonomiju, sa svim neravnotežama, vanjskim i unutarnjima, o kojima
je ovdje riječ.
S TOGA , ISTIČEMO NAŠ JASAN STAV DA BEZ
RADIKALNIH ZAHVATA U HRVATSKOJ
EKONOMIJI , JAČANJA KONKURENTNOSTI I SNAŽNOG
POTICANJA PROIZVODNJE , OSOBITO ONE IZVOZNO
ORIJENTIRANE , NIJE MOGUĆE RIJEŠITI HRVATSKE
NERAVNOTEŽE !
Hrvatska ekonomija mora:
⇒ povećati ponudu domaćih i međunarodno razmjenjivih
proizvoda,
⇒ supstituirati dio uvoznih proizvoda i relativno smanjiti ukupan uvoz,
⇒ povećati dodanu vrijednost koju stvara kako bi se iz većeg dohotka, a ne iz
zaduživanja, financirala potrošnja i standard hrvatskih obitelji.
Samo takav model može u srednjem i dugom roku osigurati održivost i
stabilnost hrvatske ekonomije, ali i stabilnost i održivost kućnog budžeta i standarda naših
građana.
4
5. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
O SNOVNI ELEMENTI GOSPODARSKE PLATFORME U SREDNJEM I
DUGOM ROKU
S
SDP drži da održavanje dosadašnjeg ekonomskog modela, pretežito baziranog na
financiranju domaće potrošnje zaduživanjem, i to enormnim uvozom inozemnog
kapitala, više nije moguće. Time više, kada se ima u vidu visoku dostignutu razinu
inozemne zaduženosti, ogromne troškove servisiranja tog duga koji već sada nadilazi učinke
rasta BDP-a (prije krize) te izloženost valutnim rizicima. To znači da se Hrvatska u narednom
razdoblju mora orijentirati više prema unutarnjim rezervama i potencijalima za osiguranje
preduvjeta ulaska u novu fazu “zdravijeg” gospodarskog rasta.
U srednjem i dugom roku pred Hrvatskom je provedba nužnih dubinskih strukturnih reformi
čiji osnovni cilj će biti:
U NAPRIJEĐENJE KONKURENTNOSTI HRVATSKOG
GOSPODARSTVA KAO PREDUVJET GOSPODARSKOG RASTA ,
NOVOG ZAPOŠLJAVANJA I DUGOROČNOG UKLANJANJA
VANJSKIH I UNUTARNJIH NERAVNOTEŽA !
Pri tome, ne radi se samo o potrebnom unaprjeđenju cjenovne ili troškovne konkurentnosti
hrvatskih proizvoda i usluga, već s posebnom pažnjom treba pristupiti jačanju strukturnih
čimbenika konkurentnosti. Naime, stručne analize pokazuju da je cjenovna konkurentnost
na hrvatskom izvoznom tržištu još uvijek relativno dobra, pa čak kada se uzmu u obzir
relativne plaće u izvozno usmjerenim (industrijskim) sektorima. Ako se tome doda i teza da
niti slabljenje tečaja ne bi bitno unaprijedilo hrvatski robni izvoz u trenutnim uvjetima, jasno
je da razloge relativno sporijeg rasta hrvatskog izvoza u odnosu na usporedive zemlje
srednje i istočne Europe treba tražiti u drugim čimbenicima1, kao što su: (pod)kapacitiranost
domaće proizvodnje (udjel uvoza industrijskih proizvoda preko 50% domaće potrošnje),
niska tehnološka baza kao rezultat ispodprosječnih ulaganja u R&D, inovacije i
institucionalnu infrastrukturu za njihov razvoj, niska razina grinfield ulaganja u proizvodne i
izvozno orijentirane djelatnosti, barijere unutar poslovnog okruženja, i slično.
1 Aktualna zbivanja na EU tržištu obilježena su deprecijacijom tečaja valuta niza zemalja za 20-30% što bitno
mijenja odnose relativnih cijena, a samim tim I konkurentnost hrvatskih tvrtki u odnosu na konkurentske tvrtke iz
tih zemalja.
5
6. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
BRŽE I EFIKASNIJE TRŽIŠNO, TEHNOLOŠKO I ORGANIZACIJSKO PRILAGOĐAVANJE HRVATSKIH PODUZEĆA UVJETIMA U
OKRUŽENJU, TE VEĆA USMJERENOST KA RAZVOJU A NE SAMO ODRŽANJU POSTOJEĆEG POSLOVANJA BIT ĆE JEDAN
OD TEMELJNIH PREDUVJETA ZA JAČANJE KONKURENTNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA. OVAJ PROCES TREBA
PROMATRATI I U UVJETIMA PRIBLIŽAVANJA HRVATSKE ČLANSTVU EU I SUOČAVANJA S JOŠ JAČIM KONKURENTSKIM
PRITISCIMA NA TOM JEDINSTVENOM TRŽIŠTU.
Posve je jasno da ne postoji način da se prethodno navedeni problemi eliminiraju “preko
noći”. Zato:
SDP ISTIČE POTREBU DA SE ODLUČNO KRENE U PROCES
STRUKTURNIH I FISKALNIH PRILAGODBI KOJE BI U SREDNJEM
ROKU DOPRINIJELE JAČANJU KONKURENTNOSTI HRVATSKOG
GOSPODARSTVA !
FISKALNE PRILAGODBE
Fiskalne prilagodbe imaju za cilj uravnotežiti odnos javnog i privatnog sektora, smanjiti
fiskalno opterećenje gospodarstva i povećati efikasnost u pružanju javnih usluga, sve kako
bi se doprinijelo povećanju produktivnosti poduzeća i fleksibilnosti u vođenju poslovne
politike prema razvoju i većoj konkurentnosti2.
Povećati konkurentnost znači, između ostalog, smanjiti troškove poduzetnika, što bez
odgovarajuće fiskalne reforme i smanjenja poreznog opterećenja neće biti moguće. A to
znači da Hrvatska mora:
SMANJITI UKUPNU VELIČINU JAVNOG SEKTORA I OSIGURATI URAVNOTEŽENI
PRORAČUN, A ŠTO PODRAZUMJEVA TEMELJITO RESTRUKTURIRANJE PRORAČUNSKIH
RASHODA, TE
POBOLJŠATI UČINKOVITOST I TROŠKOVNU EFIKASNOST ISTOG TOG JAVNOG SEKTORA.
SDP drži da ima dovoljno prostora za smanjenje proračunskog deficita reformom potrošnje,
kao i da su fiskalne prilagodbe uspješnije, trajnije i povoljnije za rast kad se oslanjaju na
2 Ovakva politika mora biti praćena i mjerama koje će stimulirati reinvestiranje očekivane veće dobiti u razvoj i
unaprjeđenje konkurentnosti poduzeća!
6
7. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
smanjenje tekućih rashoda, nasuprot politici aktualne vlade koja je posegnula za uvođenjem
novih poreznih nameta!
Unutar reforme javnog sektora Hrvatska mora odrediti svoje prioritete. SDP drži da u samom
vrhu prioriteta treba biti:
SMANJENJE SUBVENCIJA I DRUGIH POTPORA NEEFIKASNIM SEKTORIMA, ODNOSNO PODUZEĆIMA U
VEĆINSKOM DRŽAVNOM VLASNIŠTVU KROZ RESTRUKTURIRANJE, MOGUĆU PRIVATIZACIJU (DIJELOM ILI U
CJELOSTI) I DRUGE POJEDINAČNE MJERE, TE PREUSMJERAVANJE DIJELA POTPORA U FINANCIRANJE MJERA
HORIZONTALNE I SEKTORSKE INDUSTRIJSKE POLITIKE;
Ova mjera se primarno odnosi na neefikasne sektore poput brodogradnje te na Hrvatske
željeznice i poljoprivredu na koje se odnosi najveći dio ukupnih potpora (RH izdvaja 6 puta
više proračuna za subvencije nego što je to slučaj u EU).
Ova mjera ima posebno značenje i za provedbu nužnih mjera u okviru strukturne politike,
osobito industrijske politike, bilo kroz horizontalne mjere poticaja SME-u, ili pak sektorske
mjere koje danas ne daju rezultate upravo zbog malih iznosa potpora (ukupno manje od 300
mil. Kn godišnje) drugim, puno efikasnijim sektorima nego što su to gore spomenuti!3
RESTRUKTURIRANJE I POVEĆANJE EFIKASNOSTI JAVNIH PODUZEĆA, S POSEBNIM NAGLASKOM NA SNAŽNIJI
NADZOR POSLOVANJA, KVALITETU MANAGEMENTA TE PRILAGODBU POLITIKE PLAĆA – OSOBITO U SMISLU
VEZIVANJA PLAĆA ZA REZULTATE POSLOVANJA!
REFORMA DRŽAVNE UPRAVE: PREISPITIVANJE POSLOVA I ORGANIZACIJE RADA UPRAVE, RACIONALIZACIJA
ZAPOSLENIH U UPRAVI, PRILAGODBA POLITIKE PLAĆA U SKLADU S EFIKASNOSTI U OBAVLJANJU JAVNIH
USLUGA ŠTO U KONAČNICI MOŽE VODITI I ZNAČAJNIJEM POVEĆANJU PROSJEČNIH PLAĆA;
REFORMA POSTOJEĆEG SUSTAVA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE: REDEFINIRANJE NADLEŽNOSTI
RAZLIČITIH RAZINA LOKALNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE U SKLADU S EKONOMSKOM I
ADMINISTRATIVNOM SNAGOM, ODNOSNO FISKALNIM KAPACITETOM, TE REDEFINIRANJE KRITERIJA ZA
DODJELU TEKUĆIH I KAPITALNIH POTPORA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA;
PREISPITIVANJE INFRASTRUKTURNE POLITIKE, KAKO U SADRŽAJU TAKO I U DINAMICI.
Činjenica da je Hrvatska u posljednjem desetljeću značajan segment gospodarstva razvila na
bazi velikih infrastrukturnih projekata, osobito u cestogradnji, važan je argument održanja
odgovarajuće razine investicija u infrastrukturu i u narednom razdoblju. Međutim, stanje u
državi i javnim financijama nalaže više discipline u procesu planiranja (cost-benefit analiza) i
određivanja prioriteta ulaganja prema razdoblju povrata uloženog, između ostalog i u
3 Primjerice, u 2007. subvencije i pokriće gubitaka u brodogradnji iznosili su 1,5 mlrd. Kn, a drvna industrija uz
svega 50 mil. Kn subvencija ostvarila je dobit te izvezla preko 80% svoje proizvodnje. Treba znati da ove industrije
zapošljavaju približno isti broj zaposlenih.
7
8. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
infrastrukturne projekte, kako bi se ostvarile nužne uštede i povećala efikasnost investicija.
Poseban prioritet treba dati investicijama u „deficitarnim” sektorima kao što je to, u ovom
trenutku, sektor energetike. Isto tako, postoji potreba za preispitivanje organizacijske i
operativne učinkovitosti, uglavnom javnih poduzeća, koji se bave upravljanjem
infrastrukturnim objektima.
NEEFIKASNOST JAVNE POTROŠNJE, OSOBITO U SEKTORIMA ZDRAVSTVA, OBRAZOVANJA I SOCIJALNIH
POMOĆI I NAKNADA, UPUĆUJE NA TO DA SE RASHODI MOGU SMANJITI, A DA SE TIME NE NARUŠI
PRUŽANJE JAVNIH USLUGA.
Uspješnost Hrvatske s obzirom na pokazatelje zdravstvenog sektora bolja je nego u većini
zemalja EU- 10, ali daleko zaostaje za većinom zemalja EU-15, pri čemu su troškovi iznimno
visoki u odnosu na ishode! To zahtjeva nužne reforme i prilagodbe, osobito u dijelu
upravljanja potražnjom za zdravstvenim uslugama i restrukturiranjem izvora financiranja!
Ishodi u obrazovanju u Hrvatskoj zaostaju za većinom zemalja EU-10 i zemalja EU-15 uz
relativno sličnu razinu ulaganja. Povećanjem kvalitete obrazovnog procesa na različitim
razinama moguće je unaprijediti efikasnost ovog sektora i smanjiti relativne troškove!
Potrošnja za socijalnu zaštitu visoka je prema regionalnim standardima, ali se samo manji
dio troši na izravno ublažavanje siromaštva (0,6% GDP-a od ukupno cca 4,5%). Većina se
usmjerava prema specifičnim kategorijama kao što su branitelji, rodilje i sl. Osim problema
(ne)usmjerenosti naknada onima kojima je najpotrebnija, poseban problem je evidentiranje i
(slaba) kontrola sustava na različitim razinama (državna-lokalna) zbog čega dolazi do
nepravednog kumuliranja naknada.
Konačno, svaka buduća rasprava o socijalnoj zaštiti mora snažnije uključiti i razmišljanja o
učincima na tržište rada, odnosno na (de)stimuliranje uključivanja na tržište rada. Hrvatska
stopa udjela radne snage u ukupnom stanovništvu jedna je od najnižih u Europi, a tome su
možda pridonijele i postojeće socijalne naknade. Aktivne mjere (subvencije za zapošljavanje,
izobrazba, mjere za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom, itd.) te veću
fleksibilnost na tržištu rada treba razmatrati kao poticaj bržeg i lakšeg uključivanja
nezaposlenih na tržište rada, te istovremeno smanjenje troškova socijalne zaštite.
Na ovom mjestu neće biti riječi o pojedinačnim mjerama za povećanje efikasnosti ovih javnih
sektora. SDP drži da je struka u nekoliko navrata dala kvalitetne opservacije i preporuke za
poboljšanje stanja i nužne uštede u sustavu, što svakako treba uzeti u razmatranje (npr.
preporuke iz studije Svjetske banke, 2008).
SDP UKAZUJE NA POTREBU KOREKCIJE POSTOJEĆEG FISKALNOG SUSTAVA PREMA RAVNOMJERNIJOJ I
PRAVEDNIJOJ RASPODJELI POREZNOG TERETA KOJA UVAŽAVA EKONOMSKU SNAGU POREZNOG OBVEZNIKA!
8
9. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
Korekcije u ovom smislu trebaju dio iznimno velikog poreznog tereta prebaciti sa
siromašnijih prema bogatijim slojevima društva. To uključuje institucionalizaciju poreza kao
što su porezi na kapitalnu dobit i porezi na imovinu. SDP izražava zadovoljstvo što su
inicijative poput ove sve bolje prihvaćene u javnosti, ali i apsolutno neslaganje s potezima
aktualne vlade vezanim za uvođenje “kriznih”, kvazi-fiskalnih opterećenja koje neće polučiti
nikakve učinke u smislu pravednije raspodjele tereta krize na različite slojeve hrvatskog
društva, već naprotiv, koji teret ponovo svaljuju na najšire slojeve radnika i umirovljenika!
Korekcije u prethodnom smislu otvaraju prostor da se u srednjem roku postupno smanji
fiskalno opterećenje cijene rada, osobito kroz smanjenje socijalnih doprinosa. Bio bi to
doprinos rastu troškovne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, osobito u uvjetima kada
je veliko fiskalno optrećenje i visoka cijena radne snage, između ostalog, jedno od temeljnih
zapreka za strana, osobito greenfield ulaganja i njihov mali doprinos rastu gospodarstva,
novom zapošljavanju i osobito izvozu, a onda posredno i izrazito lošem stanju u bilanci
plaćanja.
Ove fiskalne korekcije treba, dakle, promatrati i u kontekstu strukturnih prilagodbi. SDP se
već dugo zalaže za fiksalne poticaje zadržavanju i reinvestiranju ostvarene dobiti poduzeća,
u smislu oslobađanja dijela poreznog tereta ili, alternativno, uvođenja diferencirane stope
oporezivanja dobiti! Na ovaj način stimulirat će se rast stope samofinanciranja hrvatskih
poduzeća (danas ispod 40%) što u uvjetima vrlo izražene financijske krize ima dodatno
značenje!
SDP SE ZALAŽE ZA NASTAVAK REFORMI MIROVINSKOG SUSTAVA, TE ISTIČE POTREBU KOREKCIJE U
POSTOJEĆEM MIROVINSKOM SUSTAVU KAKO BI SE OSIGURALA NJEGOVA DUGOROČNA ODRŽIVOST, ALI I
KAKO BI SE ISPRAVILE NELOGIČNOSTI KOJE UVJETUJU ZNAČAJNO MANJE MIROVINE OSIGURANIKA IZ
DVODIJELNOG (TRODIJELNOG) SUSTAVA U ODNOSU NA OSIGURANIKE KOJI SU IZABRALI SAMO 1. STUP
MIROVINSKOG OSIGURANJA!
SDP drži da je potrebno povećati osnovnu mirovinu koju osiguranici 2. stupa ostvaruju u 1.
stupu, jer se samo na taj način može dugoročno riješiti problem niskih mirovina iz
dvodijelnoga mirovinskog sustava.
Uz povećanje osnovne mirovine, povećanje doprinosa za 2. Stup (cca 0,5% godišnje u idućih
10-tak godina) omogućilo bi u dugoročnom razdoblju veću razinu mirovina iz dvodijelnog
mirovinskog sustava. Na taj bi se način povećala socijalna sigurnost osiguranika u
reformiranom mirovinskom sustavu i zadržale pozitivne značajke tog sustava.
9
10. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
STRUKTURNE PRILAGODBE
STRUKTURNE PRILAGODBE U FUNKCIJI JAČANJA KONKURENTNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA IMAJU ZA CILJ
POBOLJŠATI POSLOVNO OKRUŽENJE, A TO ZNAČI: SMANJITI ADMINISTRATIVNI TERET I BARIJERE, OJAČATI PRAVNU
SIGURNOST, INTENZIVNIJE RJEŠAVATI PROBLEME KORUPCIJE TE POVEĆATI DJELOTVORNOST RAZVOJNIH I SEKTORSKIH
POLITIKA.
Posve je jasno da neke od navedenih mjera u okviru fiskalnih prilagodbi imaju istovremeno i
karakter strukturnih prilagodbi, kao što je restrukturiranje i privatizacija neefikasnih
poduzeća u državnom vlasništvu te reformiranje sustava državnih potpora, reformiranje i
povećanje efikasnosti državne uprave i javnih poduzeća, reformiranje javnih sektora koji
pružaju usluge u zdravstvu, obrazovanju ili socijali, i druge. U nastavku navodimo još neka
područja intervencije, vodeći računa o prioritetima!
DOSLJEDNA I EFIKASNA PROVEDBA POLITIKE I PROCEDURA JAVNE NABAVE, TE ZAŠTITA TRŽIŠNOG
NATJECANJA!
Povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva znači i „osloboditi” poduzetnike plaćanja
bribe-tax ili koruptivnog poreza, ali i poticati daljnju liberalizaciju tržišta bez štetnih
monopola i tržišnih koncentracija. SDP se zato zalaže za dosljednu provedbu politike javne
nabave i zaštitu principa tržišnog natjecanja. Ovo mora biti politički prioritet i zbog
očekivanih značajnih ušteda unutar konsolidiranog javnog sektora, kao važnog doprinosa
ukupnoj fiksalnoj konsolidaciji!
UNAPRJEĐENJE RADA HRVATSKIH (OSOBITO TRGOVAČKIH) SUDOVA.
Poboljšanje efikasnosti pravnog sustava, osobito u domeni reguliranja obveznih odnosa,
poštivanja ugovornih obveza, plaćanja i naplate potraživanja kao temeljnog preduvjeta
povećanja koeficijenta obrtaja i dinamiziranja ukupne gospodarske aktivnosti u zemlji.
UNAPRJEĐENJE TEHNOLOŠKE RAZINE PROIZVODNJE.
Dominantno niska tehnološka razina domaće proizvodnje donosi i značajno nižu razinu
dodane vrijednosti, a to znači i sporiji rast, niže dohotke i niži standard stanovništva. S
druge strane, postoji problem potražnje za složenijim proizvodima koja se zadovoljava
većinom iz uvoza, te generira u velikoj mjeri deficit na tekućem računu bilance plaćanja.
Zato je hrvatskom gospodarstvu nužna intenzivnija tehnološka obnova kako bi se povećala
njegova konkurentnost na međunarodnom tržištu, i to kroz: sustavni pristup poticanju
istraživanja i razvoja, te inovacijske aktivnosti; jačanja institucionalne i financijske
infrastrukture, odnosno veza između istraživačkog i poduzetničkog sektora; poticanje
10
11. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
osnivanja na znanju utemeljenih start-up poduzeća; razvoj cjeloživotnog obrazovanja, i
slično.
PRIPREMA I PROVEDBA SEKTORSKIH POLITIKA, S POSEBNIM NAGLASKOM NA INDUSTRIJSKU POLITIKU!
Povećati konkurentnost znači pripremu i dosljednu provedbu sektorskih, osobito
industrijske politike. Osim sređivanja stanja u brodogradnji i željeznicama te skidanja
značajnog tereta s državnog proračuna, Hrvatska mora imati jasnu politiku prema razvoju
suvremenih industrijskih sektora (u nastanku), ali i prema budućnosti tradicionalnih
industrija koje danas čine okosnicu razvoja tog važnog sektora poput prehrambene
industrije, metalne industrije, proizvodnje elektične opreme, strojeva i uređaja, te prema
industrijama koje lagano “odumiru”: drvne, tekstilne, kožarske, obućarske i sl.
SDP će potaknuti izradu sektorskih strategija, kao i oblikovanje snažnijeg sustava
horizontalnih mjera za razvoj poduzetništva, osobito SME-sektora, te njegovu tehnološku
obnovu, o čemu je bilo prethodno riječi.
PREISPITIVANJE POLITIKE PREMA SELU I AGRARU!
Hrvatska mora oblikovati i jasnu politiku prema selu i agraru, prema budućem razvoju
poljoprivredne proizvodnje i jačanju sprege s vrlo potentnom domaćom prehrambenom
industrijom. SDP se zalaže za rješenja koja će ići prema okrupnjavanju poljoprivrednog
zemljišta i modelu proizvodnje baziranom na “ekonomiji obujma”, prema novim tehnološkim
rješenjima i potpori organizaciji otkupa te distribuciji poljoprivrednih proizvoda, kao i
organiziranju klastera poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije.
SUSTAVAN PRISTUP PRIPREMI I PROVEDBI DRUGIH JAVNIH POLITIKA KOJE DOPRINOSE KONKURENTNOSTI
HRVATSKOG GOSPODARSTVA!
Među prioritetima SDP-a svakako su politika poticanja razvoja poduzetništva, politika
promicanja izvoza te politika privlačenja stranih investicija. Sva od ovih politika na svoj način
će odrediti uspjeh strukturnih prilagodbi i rješavanja hrvatskih unutarnjih i vanjskih
neravnoteža.
U narednom razdoblju Hrvatska treba pripremiti cjelovitu nacionalnu politiku plaća, i to u
suradnji svih relevantnih socijalnih partnera!
Ogromne regionalne razvojne razlike, ali i proces približavanja punopravnom članstvu EU, u
fokus interesa stavljaju oblikovanje i implementaciju regionalne razvojne politike!
Konačno, ali ni u kojem slučaju manje važna, je hrvatska energetska politika. Upravo
rasprava o ovoj politici zasigurno će obilježiti naredno razdoblje u hrvatskom političkom i
gospodarskom životu!
11
12. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
O SNOVNI ELEMENTI GOSPODARSKE PLATFORME U KRATKOM
ROKU
G
ospodarska platforma SDP-a u kratkom roku usmjerena je na traženje odgovora
vezanih za uzroke, te mjera i aktivnosti za ublažavanje posljedica duboke krize koja
je zahvatila hrvatsko gospodarstvo.
SDP drži da su učinci globalne ekonomske krize posljednjih mjeseci eskalirali ne samo zbog
nepovoljne strukture i velike inozemne izloženosti hrvatskog gospodarstva, već i zbog
inertnosti, bezidejnosti aktualne hrvatske vlade te nespremnosti da hrvatskim građanima
priopći stvarno stanje u Državi i gospodarstvu i poduzme energične mjere za obuzdavanje
krize i ublažavanje njenih posljedica.
Pad BDP-a za 6,7% u prvom kvartalu 2009. kao rezultat 9,9%-tnog pada osobne potrošnje i
12.4%-tnog pada investicija ozbiljno je uzdrmao javne financije, smanjio proračunske
prihode i produbio deficit. Da vlada nije adekvatno reagirala pokazuje podatak o rastu javne
potrošnje u istom razdoblju, a za što je bilo nužno novo zaduživanje države, a to znači i
istiskivanje gospodarstva na domaćem financijskom tržištu i daljnje ugrožavanje likvidnosti.
Otezanje vlade u donošenju antirecesijskih mjera, a zatim i potpuni fjasko u njihovoj
(ne)provedbi samo je produbio krizu koja se danas prepoznaje kroz:
• Enormni rast nelikvidnosti u sustavu, a u čemu javni sektor sudjeluje s preko 50%;
• Daljnje produbljivanje krize u realnom sektoru – pad domaće i izvozne potražnje,
pad ekonomske aktivnosti, pad investicija;
• Rast nezaposlenosti, pad kupovne moći i standarda stanovništva;
• Pogoršanje uvjeta financiranja, porast nenaplativih kredita i prijetnja kreditnom
rejtingu;
• Smanjenje dotoka kapitala iz inozemstva i osobito stranih ulaganja;
• Krizu proračuna i javnih financija;
• Pritisak na rast fiskalnih opterećenja i daljnje slabljenje konkurentnosti gospodarstva;
SDP ponašanje vlade u ovoj krizi ocjenjuje potpuno konfuznim. Vlada nema jasne ciljeve, a u
najnovijem slučaju rebalansa proračuna pokazala je da nema hrabrosti za ozbiljne fiskalne
prilagodbe koje bi uskladile proračunsku potrošnju s održivom razinom proračunskih
prihoda.
Zadnji rebalans proračuna je zapravo pokušaj fiskalne konsolidacije bez jasnih naznaka
antirecesijske politike. Naprotiv, može se reći da je novi prijedlog zapravo prorecesijski
budući se bazira na većem oporezivanju dohodaka stanovništva i daljnjem smanjenju osobne
12
13. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
potrošnje, te uvođenju više stope PDV što će također smanjiti kupovnu moć, potencijalno
utjecati na rast inflacije, te posredno na smanjenje konkurentnosti gospodarstva. Zapravo,
Hrvatskoj ozbiljno prijeti „začarani krug” u kojem kontrakcija agregatne ponude i potražnje
povećava neizvjesnost ishoda do kraja 2009. i tijekom 2010.
SDP DRŽI DA SVE MJERE EKONOMSKE POLITIKE U KRATKOM
ROKU MORAJU BITI U FUNKCIJI BORBE PROTIV KRIZE I
RECESIJE , A TO ZNAČI DA MORAJU OBUHVATITI OVA TEMELJNA
PODRUČJA DJELOVANJA :
- DALNJA FISKALNA KONSOLIDACIJA;
- POSTIZANJE STABILNOSTI FINANCIJSKOG SUSTAVA, TE OSOBITO RJEŠAVANJE PROBLEMA
NELIKVIDNOSTI IZRAVNO POTAKNUTOG IZ JAVNOG SEKTORA;
- OSIGURANJE MEĐUNARODNE LIKVIDNOSTI, STABILNOG TEČAJA I POVOLJNIJIH KAMATA,
- ZAUSTAVLJANJE PADA I OŽIVLJAVANJE DOMAĆE PROIZVODNJE I ZAPOSLENOSTI S ODGOVARAJUĆIM
MJERAMA INDUSTRIJSKE POLITIKE I UPRAVLJANJA VANJSKIM DUGOM HRVATSKE,
- ODRŽAVANJE VEĆ ZNAČAJNO UGROŽENE RAZINE ZAPOSLENOSTI, TE BRIGA ZA NEZAPOSLENE;
- UBLAŽAVANJE SOCIJALNIH POSLJEDICA KRIZE I OČUVANJE ŽIVOTNOG STANDARDA, OSOBITO
NAJUGROŽENIIJH SKUPINA U NAŠEM DRUŠTVU.
Postizanje ovih ciljeva zahtjeva puno bržu i odlučniju akciju nego što to danas izvršna vlast
čini. Osobiti naglasak treba dati na:
DALJNJA FISKALNA KONSOLIDACIJA BAZIRANA NA SMANJENJU PRORAČUNSKIH RASHODA I NJIHOVOM
USKLAĐIVANJU S ODRŽIVOM RAZINOM PRORAČUNSKIH PRIHODA, SVE KAKO BI SE SMANJIO DEFICIT, JAVNI
DUG I POTREBE ZA FINANCIRANJEM!
SDP drži da odgađanje suočavanja sa stvarnom situacijom u javnim financijama, osobito
pred definiranje okvira za proračun u 2010. godini, vodi državu u daljnju neizvjesnost. Sve
prognoze govore da niti 2010. neće donijeti rast gospodarstva što upućuje da je gornja
granica realnih proračunskih prihoda, čak i uz prihode od „kriznih” poreza, do 110 mlrd. kn.
Uz neizvjesnost financiranja velikog deficita od preko 10 mlrd. kn u ovoj godini, te ogromne
obveze (re)financiranja duga na početku 2010., država ne može dopustiti daljnji
13
14. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
nekontrolirani rast javne potrošnje i javnog duga4 koji će trajno opteretiti fiskalnu politiku i
smanjiti njenu fleksibilnost i učinkovitost.
SDP DRŽI DA PRIJE BILO KAKVOG UVOĐENJA NOVIH ILI UVEĆANIH POREZNIH NAMETA TREBA
ISKORISTITI SVE MOGUĆNOSTI „KRESANJA” PRORAČUNSKIH STAVKI OSIM MIROVINA, PLAĆA I
SOCIJALNIH DAVANJA ZA KOJA POSTOJE OBJEKTIVNI KRITERIJI.
To podrazumjeva:
Prilagodbu na svim diskrecijskim stavkama rashoda državne uprave, javnih službi i
javnih poduzeća, te kontinuirane mjere štednje u kriznom razdoblju;
Zamrzavanje novog zapošljavanja u spomenutim institucijama iznad zatečenog broja
zaposlenika, te preispitivanje organizacijskih shema;
Preispitivanje i racionalizacija sustava subvencija i potpora;
Restrukturiranje i povećanje efikasnosti javnih poduzeća;
Preispitivanje prioriteta i prilagodba dinamike i veličine kapitalnih investicija u
kriznom razdoblju (prioritet projektima sufinanciranim iz međunarodnih izvora);
Preispitivanje managerskih plaća u javnom sektoru, te prilagodba sustava
nagrađivanja u skladu s ostvarenim rezultatima poslovanja, i dr.
Posebno je važno istaknuti da svi koraci u tom smjeru moraju biti popraćeni početkom
reformi planiranih za srednji i dugi rok o čemu je bilo riječi u prethodnom poglavlju!
U kratkom roku, zbog vrlo izraženih problema u proračunu, SDP može podržati samo
privremeno i selektivno uvođenje dodatnih nameta prema onima koji te namete realno mogu
podnijeti, ili namete kojima se mogu postići kolateralni društveni ciljevi.
U prvom redu, radi se o nametima na luksuzna dobra, porezu na kapitalnu dobit, te porezu
na imovinu s jasno definiranim izuzecima kako bi porezom bila zahvaćena samo ona
imovina koja prelazi gabarite zadovoljavanja temeljnih životnih potreba .
Kada je porezni sustav u pitanju, u ovom osjetljivom kriznom razdoblju, vrlo je važno
unaprijediti sustav kontrole i naplate poreznih prihoda, ali i poboljšati usluge poreznim
obveznicima kako bi sustav bio što učinkovitiji.
STVARANJE UVJETA ZA SMANJENJE NELIKVIDNOSTI U SUSTAVU!
Osobiti naglasak u kratkom roku treba dati na osiguranje likvidnosti jačanjem discipline u
financijskom sustavu, posebno pravovremeno podmirivanje obveza države. Da bi to bilo
4 Očekuje se rast udjela javnog duga u BDP-u sa cca 33,5% u 2008. Na cca 38,5% u 2010., dok su očekivani troškovi
financiranja približno 11% temeljem proračunskog deficita uvećano za 2-2,5% temeljem kvazi-fiskalnih operacija
javnih poduzeća (HAC, HBOR i sl.).
14
15. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
moguće država mora uskladiti vlastite obveze s realnim mogućnostima njihovog
podmirivanja (financiranja), što dodatno govori u prilog daljnjoj fiskalnoj konsolidaciji!
Država ne može računati s daljnjim zaduživanjem na domaćem financijskom tržištu
veličinom i dinamikom kako je to bilo krajem 2008. i početkom 2009. s obzirom na izrazito
nepovoljne učinke na isitiskivanje gospodarstva i rast opće nelikvidnosti u sustavu.
U narednom razdoblju potrebno je osigurati čvršći pravni okvir koji će garantirati
usklađivanje ročnosti državnih potraživanja i obveza (prema dobavljačima ili prema
poduzećima koja očekuju npr. brži povrat PDV-a)5. Isto tako, potrebno je smanjiti prostor za
špekulativno ponašanje među poduzetnicima samim kada su u pitanju međusobna plaćanja,
te pokrenuti akcije za poticanje brže podmire međusobnih obveza i potraživanja, npr. kroz
sustav multilateralnih kompenzacija.
ODRŽATI MONETARNU STABILNOST, MEĐUNARODNU LIKVIDNOST TE STABILNOST TEČAJA!
SDP podupire dosadašnje napore monetarne vlasti u održanju monetarne stabilnosti, te
osobito stabilnosti tečaja kune. Značajni pritisci u otplati inozemnog duga koji su samo u
2009. prešli 16 mlrd. eura u svim sektorima, a u 2010. su očekivanja na razini od 13,6 mlrd.
eura, otežavaju vođenje monetarne politike, osobito u segmentu osiguranja međunarodne
likvidnosti, te pritisaka na međunarodne pričuve i tečaj kune.
Visoki stupanj eurizacije na domaćem financijskom tržištu povećava valutne rizike što
dodatno ide u prilog nastojanjima za očuvanjem stabilnosti tečaja. U takvoj situaciji važno je
istaknuti da moguće gubitke u konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u odnosu na partnere
iz okruženja treba kompenzirati ubrzanim strukturnim reformama.
ZAUSTAVLJANJE PADA I OŽIVLJAVANJE DOMAĆE PROIZVODNJE I ZAPOSLENOSTI!
SDP ističe privrženost ranije ponuđenim rješenjima u okviru „SDP-ovog paketa antirecesij-
skih mjera”, s nužnim prilagodbama novonastalim uvjetima. Podsjećamo na niz zakonskih
rješenja koja je SDP prezentirao u Hrvatskom saboru, a među njima posebno:
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit: s namjerom da se umanji ili u
potpunosti eliminira oporezivanje dobiti koja se zadržava ili reinvestira, sve kako bi se
povećala likvidnost i ulaganja u razvojne projekte, i to iz vlastitih izvora poduzetnika s
učinkom na povećanje stupnja samofinanciranja i smanjenja financijskih izdataka poduzeća;
5 Plaćanja obveza države nužno je svesti u rokove u kojima država naplaćuje najveći dio vlastitih potraživanja, a to
znači cca 30 dana (usklađivanje s rokom podmirenja obveza po osnovi PDV-a). Samo na taj način poduzetnički
sector može smanjiti potrebe za iznimno skupim eksternim financiranjem, povećati koeficijent obrtaja i efikasnost
poslovanja. Osim toga, država mora pružiti garancije das u za svaki posao koji ugovara osigurana sredstva u
proračuna I da će obveze biti podmirene u ugovorenom roku!
15
16. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
- Zakon o oslobađanju plaćanja određenih neporeznih nameta; Ovim Zakonom predlaže se
smanjenje samo nekih od preko 250 različitih neporeznih nameta koje plaćaju pravne i
fizičke osobe u RH i čija godišnja vrijednost prelazi 12 mlrd. kn, a koje smanjuju troškovnu
konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Konkretno, prijedlog ide za tim da se smanji: vodni
doprinos u cijelosti, šumski doprinos za 25%, naknada za ambalažu i ambalažni otpad za
50%, spomenička renta za 50%, komunalni doprinos za 25%, te doprinos za HGK za 25%.
- Odluka o provedbi dokapitalizacije HBOR-a: Prijedlog ove odluke ima za cilj osigurati
dodatni kapital u uvjetima ograničenog pristupa međunarodnom financijskom tržištu kako bi
se ojačao kreditni potencijal za financiranje hrvatskih izvoznika, te posebne programe za
male si srednje poduzetnike koji u uvjetima krize najteže dolaze do izvora za financiranje
poslovanja!
- Zakon o financijskom poslovanju; Ovaj prijedlog zakona ima za cilj skraćivanje rokova i
povećanje odgovornosti u podmirivanju obveza iz poslovnih odnosa!
SDP drži da, pored gore navedenih inicijativa, treba:
državne intervencije preusmjeriti na one sektore i gospodarske subjekte koji u
kratkom roku osiguravaju gospodarske učinke,
povećati i ciljano usmjeriti dodatne potpore malim i srednjim poduzetnicima koji su
glavna snaga za očuvanje i rast zaposlenosti,
mjerama aktivne politike onemogućiti rast sive ekonomije koja obično ekspandira u
uvjetima krize kroz kakvu trenutno prolazimo.
POSEBNU POTPORU NUŽNO JE USMJERITI PREMA IZVOZNOM SEKTORU, pogođenom smanjenjem inozemne
potražnje uslijed recesije na izvoznim tržištima, ali i zbog opasnosti da promjene relativnih
cijena uslijed korekcije tečaja valuta u konkurentskim ekonomijama srednje i istočne Europe
trajnije ne naruše položaj naših poduzeća na tom tržištu. Zato je nužno da se što prije
pripreme i implementiraju programi i mjere u okviru horizontalne i sektorskih industrijskih
politika, o čemu je bilo riječu unutar srednjoročnih i dugoročnih smjernica!
Ogromna uvozna ovisnost domaće potrošnje u svim segmentima, ali domaće proizvodnje
trajno upozorava na mogućnost i potrebu razvijanja vlastitih kapaciteta za supstituciju dijela
uvoza. Jasno je da se tu radi o procesu, a ne o mjerama koje je moguće implementirati
“preko noći”. Ipak, doprinos domaćoj proizvodnji i ponudi u kratkom roku bila bi i veća
kontrola uvoza robe slabe kvalitete i robe koja ne udovoljava EU i hrvatskim standardima.
U okviru potpore poduzetnicima u očuvanju zaposlenosti, SDP podržava ideje o skraćivanju
radnog tjedna i državnom subvencioniranju s tim u svezi!
16
17. Savjet SDP-a za gospodarstvo i regionalni razvoj POLAZIŠTA ZA RASPRAVU O EKONOMSKOJ POLITICI I KRIZI
radni materijal, studeni 2009.
SDP ukazuje i na besmislenost Zakona o trgovini koji je donio zabranu rada trgovina
nedjeljom, a koji je, između ostalog uz protivljenje SDP-a, u konačnici doživio fjasko!
UBLAŽAVANJE SOCIJALNIH POSLJEDICA KRIZE , OČUVANJE ŽIVOTNOG STANDARDA, OSOBITO
NAJUGROŽENIIJH SKUPINA U NAŠEM DRUŠTVU, TE BRIGA ZA NEZAPOSLENE!
Jedno od temeljnih područja djelovanja SDP-a u uvjetima krize upravo je inicijativa za
ublažavanje socijalnih posljedica krize, a što je isto tako već rezultiralo s nekoliko
konkretnih zakonskih prijedloga, od kojih izdvajamo:
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o posredovanju pri zapošljavanju: kojim se zaposlenima
koji su izgubili radno mjesto zbog utjecaja krize u 2009. godini osigurava veća naknadu za
vrijeme provedeno na Zavodu za zapošljavanje. Na ovom mjestu ukazujemo na potpuni
nonsens vladine odluke da ove naknade čak i smanji kako bi dio tog novca prenamjenila za
potpore vezane uz skraćivanje radnog tjedna!
Prijedlog zakona o prolongaciji otplate stambenih kredita: Zakonom se propisuje obvezu
prolongacije otplata stambenih kredita za građane koji su ostali bez radnog mjesta u 2009.
Godini!
Prijedlog reforme socijalnih naknada: Ovim prijelogom SDP inzistira na preispitivanju
kriterija za dodjelu socijalnih naknada kako bi se iste dovele u izravnu vezu s imovinskim
stanjem i primanjima potencijalnih korisnika. Isto tako, predlaže se ubrzavanje pripreme
jedinstvenog registra socijalnih naknada kako bi se izbjeglo njihovo nepravedno kumuliranje
na različitim razinama, od lokalne do državne!
SDP drži da bi prvi rezultati reforme mogli osigurati stvaranje posebnog fonda za jačanje
programa socijalne pomoći najugroženijim, odnosno najranjivijim skupinama stanovništva.
SDP drži da se eventualni viškovi radne snage uvjetovani trenutnom krizom ne mogu
rješavati na način da se stvaraju dugoročne obveze i troškovi za javni sektor (npr.
prijevremeno umirovljenje) u već danas teško održivim i prenapregnutim sustavima. Zato
treba ojačati i inovirati mjere aktivne politike zapošljavanja, ali i sustav cjeloživotnog
obrazovanja kao potporu u provedbi tih mjera!
17