SlideShare a Scribd company logo
1 of 19
IndijaIndija
Jovana Tovitović I-1
Aleksandra Božić I-1
Opšte karakteristikeOpšte karakteristike
• ZVANIZVANIČČNI NAZIV: Federativna Republika IndijaNI NAZIV: Federativna Republika Indija
• GLAVNI GRAD: Nju DelhiGLAVNI GRAD: Nju Delhi..
• SLUSLUŽŽBENI JEZICI: Hindi i engleskiBENI JEZICI: Hindi i engleski..
• NOVNOVČČANA JEDINICA: Indijska rupijaANA JEDINICA: Indijska rupija
Geografski položajGeografski položaj
Indija je smeIndija je smešštena na Indijskom potkontinentu. Sastoji se odtena na Indijskom potkontinentu. Sastoji se od
celog Indijskog poluostrva i delova Azijskog kopna.Na severucelog Indijskog poluostrva i delova Azijskog kopna.Na severu
se granise graničči sa Afganistanom,Kinom,Nepalom i Butanom,nai sa Afganistanom,Kinom,Nepalom i Butanom,na
istoku s Bangladeistoku s Bangladeššom,Burmom i Bengalskim zalivom,na juguom,Burmom i Bengalskim zalivom,na jugu
je moreuzi odvajaju odje moreuzi odvajaju od ŠŠri Lanke,na zapadu je okruri Lanke,na zapadu je okružžujuuju
Arapsko more i Pakistan. Arapsko more i Pakistan. 
• Indija se moIndija se možže podeliti nae podeliti na ččetiri glavne regije: Himalaji, reetiri glavne regije: Himalaji, reččno-ravnino-ravniččarska oblast,arska oblast,
Dekan i IstoDekan i Istoččni i Zapadni Gati.ni i Zapadni Gati.
• HIMALAJI: Planinski sistem koji se proteHIMALAJI: Planinski sistem koji se protežže oko 160-320 km ue oko 160-320 km u šširinu i oko 2400irinu i oko 2400
km duz sjeverne i istocne granice Indije.To je najvikm duz sjeverne i istocne granice Indije.To je najvišši planinski sistem nai planinski sistem na
svetu.Najvisvetu.Najvišši vrh je Mont Everest (8848m).i vrh je Mont Everest (8848m).
• REREČČNO-RAVNINO-RAVNIČČARSKA OBLAST: JuARSKA OBLAST: Južžno i paralelno od Himalaja prostire seno i paralelno od Himalaja prostire se
severni reseverni reččno-ravnino-ravniččarski region, pojas aluvijalnih ravni.arski region, pojas aluvijalnih ravni. KKroz taj pojas protiroz taj pojas protičuču
velike reke Ind, Gang i Bramaputra. Taj najplodniji dvelike reke Ind, Gang i Bramaputra. Taj najplodniji deeo Indije seo Indije se šširi od granicairi od granica
sa Pakistanom do granica sa Bangladesa Pakistanom do granica sa Bangladeššom.om.
• DEKAN: JunDEKAN: Junžžo od ravnio od ravniččarske regije learske regije ležži ogromna visoravan Dekani ogromna visoravan Dekan,, kojakoja
zahvata vezahvata većći di deeo Indijskog poluostrva. Dekan je uglavnom stenovito Indijskog poluostrva. Dekan je uglavnom stenovit i brdovit.i brdovit. UU
mnogim sutjeskama izgradjene su brane i vemnogim sutjeskama izgradjene su brane i vešštacka jezera koja slutacka jezera koja služže zae za
navodnjavanje.navodnjavanje. Za njega se kaže da je pogodan za pamuk.Za njega se kaže da je pogodan za pamuk.
• KLIMAKLIMA
• Indijski potkontinent ima izrazito monsunsku klimu leti, od krajaIndijski potkontinent ima izrazito monsunsku klimu leti, od kraja aaprila doprila do
oktobra, sa Indijskog okeana duvaju topli i vlaoktobra, sa Indijskog okeana duvaju topli i vlažžni jugozapadni vetrovi, kojini jugozapadni vetrovi, koji
donose dosta padavina. Prosedonose dosta padavina. Proseččne temperature su cele godine visoke.ne temperature su cele godine visoke.
StanovništvoStanovništvo
• ETNIETNIČČKO-JEZIKO-JEZIČČKE GRUPE:72%KE GRUPE:72%
Indo-ArijevciIndo-Arijevci 25% Dravidi25% Dravidi 3% ostali3% ostali
Urbana sredina: 27%Urbana sredina: 27% Ruralna sredina:Ruralna sredina:
73%  73%  
•   StanovniStanovnišštvo Indije je veomatvo Indije je veoma
raznovrsnog rasnog, etniraznovrsnog rasnog, etniččkog, verskogkog, verskog
i kulturnog sastava.i kulturnog sastava.
• Najstariji poznati stanovnici bili suNajstariji poznati stanovnici bili su
tamnoputi Vede koji i danastamnoputi Vede koji i danas žžive uive u
jujužžnoj Indiji.noj Indiji.
• Pre mnogo hiljada godina u Indiju suPre mnogo hiljada godina u Indiju su
sa severozapada prodrli dravidskisa severozapada prodrli dravidski
narodi koji su starosediocimanarodi koji su starosediocima
nametnuli svoj jezik i kulturu.I danasnametnuli svoj jezik i kulturu.I danas
žžive u juive u južžnom delu Dekana i nanom delu Dekana i na
centralnojcentralnoj IIndijskoj visoravni. Ima ihndijskoj visoravni. Ima ih
preko 180 miliona. Oni su niskog rasta,preko 180 miliona. Oni su niskog rasta,
crne kovrdzave kose i debelih usanacrne kovrdzave kose i debelih usana..
• Indija je po broju stanovnika druga zemljaIndija je po broju stanovnika druga zemlja
u svetu. U navodnjavanim predelima,u svetu. U navodnjavanim predelima,
gustina naseljenosti prelazi 1000gustina naseljenosti prelazi 1000
stanovnikastanovnika popo 11km2.Prirodni prirakm2.Prirodni prirašštaj jetaj je
visok, svake godine broj stanovnika sevisok, svake godine broj stanovnika se
poveca za oko 15 miliona. Poslednjihpoveca za oko 15 miliona. Poslednjih
decenija vlada Indije preduzima mere radidecenija vlada Indije preduzima mere radi
smanjivanja prirodnog prirasmanjivanja prirodnog prirašštaja.taja.
Indijska civilizacijaIndijska civilizacija
• Manastiri i svetiliManastiri i svetiliššta u stenama, a zatim stupe predstavljajuta u stenama, a zatim stupe predstavljaju
najoriginalnija ostvarenja stare Indije. U Indiji su onajoriginalnija ostvarenja stare Indije. U Indiji su oččuvani ostaciuvani ostaci
gradova sa pravilnim ulicama,vodovodom i kanalizacijomgradova sa pravilnim ulicama,vodovodom i kanalizacijom šštoto
ukazuje na visok standard ondaukazuje na visok standard ondaššnjeg gradskog stanovninjeg gradskog stanovnišštva.tva.
Dolaskom Arijevaca na Indijski potkontinent i potiskivanjem DravidaDolaskom Arijevaca na Indijski potkontinent i potiskivanjem Dravida
prema jugu na Dekan,u indijskom druprema jugu na Dekan,u indijskom drušštvu su se pojavile kaste.tvu su se pojavile kaste.
Najprije je to bila podela na Arijevce i NearijevcNajprije je to bila podela na Arijevce i Nearijevcee. Kasnije se dru. Kasnije se drušštvotvo
delilo na videlilo na višše kastae kasta ččija pripadnost je odredjivala poloija pripadnost je odredjivala položžaj uaj u
drudrušštvu.Novim ustavom kaste su u Indiji ukinute, ali se njihov uticaj itvu.Novim ustavom kaste su u Indiji ukinute, ali se njihov uticaj i
dalje oseca.Kako je Indija dugo bila britanska kolonija, to je uticajdalje oseca.Kako je Indija dugo bila britanska kolonija, to je uticaj
Velike Britanije u Indiji ostavio vidan peVelike Britanije u Indiji ostavio vidan peččat, naroat, naroččito u gradovima.ito u gradovima.
Indijska civilizacija prenela je filozofiju budizma na tle Kine i Japana,Indijska civilizacija prenela je filozofiju budizma na tle Kine i Japana,
hinduizam na tle Indokine, matematihinduizam na tle Indokine, matematiččka znanja, dragocenosti ika znanja, dragocenosti i
tropske zatropske začčine, prenela je Evropi.ine, prenela je Evropi.
Indijska civilizacijaIndijska civilizacija
Privreda IndijePrivreda Indije
• Indija je snaIndija je snažžna agrarno-industrijska zemlja. Raspolana agrarno-industrijska zemlja. Raspolažže obimnim rudnim blagome obimnim rudnim blagom
(gvo(gvožždje,mangan,boksit...), poljoprivrednim zemljidje,mangan,boksit...), poljoprivrednim zemljišštem i hidroenergijom.tem i hidroenergijom.
• POLJOPRIVREDA:POLJOPRIVREDA:
• Uzgajaju seUzgajaju se ššeeććerna trska, rierna trska, rižža, pa, pššenica,enica, ččaj, pamuk, juta, povraj, pamuk, juta, povrćće, kafa... Nomadskoe, kafa... Nomadsko
stanovnistanovnišštvo se bavi gajenjem sitne stoke. Po broju goveda Indija je prva zemlja natvo se bavi gajenjem sitne stoke. Po broju goveda Indija je prva zemlja na
svetu. Iz verskih razloga, govesvetu. Iz verskih razloga, govečče je u Indiji svetae je u Indiji sveta žživotinja i ona se koristi iskljucivo zaivotinja i ona se koristi iskljucivo za
vuvučču i poljske radove.u i poljske radove.
• RUDARSTVO:RUDARSTVO:
• Poznata po nalaziPoznata po nalazišštima rude gvotima rude gvožždja, boksita, mangana, kamenog uglja, prirodnogdja, boksita, mangana, kamenog uglja, prirodnog
gasa, hroma, cinka, zlata, srebra...gasa, hroma, cinka, zlata, srebra...
• INDUSTRIJA:INDUSTRIJA:
• Poslednjih godina Indija je stekla vePoslednjih godina Indija je stekla većći stepen industrijskog razvoja. Industrija jei stepen industrijskog razvoja. Industrija je
raznovrsna. Posle oslobodjenja snaraznovrsna. Posle oslobodjenja snažžnije se razvila tenije se razvila tešška industrija (metalurgija,ka industrija (metalurgija,
mamaššinogradnja, baziinogradnja, baziččna i hemijska, industrija transportne opreme, gvona i hemijska, industrija transportne opreme, gvožždja  idja  i ččelika...)elika...)
i laka industrija (tekstilna, laka hemijska, prehrambena)i laka industrija (tekstilna, laka hemijska, prehrambena)
• IIndija ima najduzundija ima najduzu žželeznielezniččku mreku mrežžu u Aziji.Takodje su razvijeni iu u Aziji.Takodje su razvijeni i
drumski i vazdudrumski i vazduššni saobrani saobraććaj koji povezuju vaaj koji povezuju važžne  industrijskene  industrijske
centre Indije sa ostatkom sveta.centre Indije sa ostatkom sveta.
• IZVOZNA ROBA:IZVOZNA ROBA:
• Pamuk (Pamuk (ččetvrta u svetu); juta, duvan, rietvrta u svetu); juta, duvan, rižža, konoplja (prva u svijetu);a, konoplja (prva u svijetu);
drago kamenje i nakit, madrago kamenje i nakit, maššine, lekovi,ine, lekovi, ččaj, voaj, voćće i povre i povrćće, koe, kožža,a,
ruruččno radjeni tepisi...no radjeni tepisi...
• UVOZNA ROBA:UVOZNA ROBA:
• Petrolej, neorganske hemikalije, gvozdje,Petrolej, neorganske hemikalije, gvozdje, ččelik, djubrivo, elektrielik, djubrivo, električčne ine i
neelektrineelektriččne mane maššine, plastika, drago i poludrago kamenjeine, plastika, drago i poludrago kamenje
• ZASTUPLJENOST PRIVREDNIH GRANA:ZASTUPLJENOST PRIVREDNIH GRANA:
• 67% poljoprivreda,67% poljoprivreda, ššumarstvo i ribolovumarstvo i ribolov
• 20% uslu20% uslužžne delatnostine delatnosti
• 13% industrija13% industrija
ReligijeReligije
83%83%  HinduizamHinduizam
11% Islam11% Islam
2%2% HriHrišćšćanstvoanstvo
2% Siksizam2% Siksizam
2%2% OOstali (Budizam,Djainizam...)stali (Budizam,Djainizam...)
• HINDUIZAMHINDUIZAM
Religija potekla iz Indije i joReligija potekla iz Indije i jošš uvuveek zastupljena kod vek zastupljena kod veććine njenihine njenih
stanovnika. Restanovnika. Rečč  hindu hindu potice od sanskritske repotice od sanskritske rečči hindu sto znai hindu sto značčii
reka. Hindusi definireka. Hindusi definiššu svoju zajednicu kao "oni koji vjeruju u Vedu"u svoju zajednicu kao "oni koji vjeruju u Vedu"
ili  kao "oni koji prate putili  kao "oni koji prate put ččetiri klase i nivoaetiri klase i nivoa žživota". Hinduizam jeivota". Hinduizam je
glavna sglavna svvetska religija, ne samo zbog brojnosti njenih sledbenika,etska religija, ne samo zbog brojnosti njenih sledbenika,
vevećć i zbog njenog dubokog uticaja na mnoge druge religije tokomi zbog njenog dubokog uticaja na mnoge druge religije tokom
njene fuge neprekidne istorije, koja datira jos od 1500. g. p.n.e.njene fuge neprekidne istorije, koja datira jos od 1500. g. p.n.e.
Pravilo Hinduizma se u osnovi definiPravilo Hinduizma se u osnovi definišše vie višše onime onim ššto ljudto ljudii rade negorade nego
uu ššta veruju. Kao posledica toga, mnogo je veta veruju. Kao posledica toga, mnogo je većća uniformisanosta uniformisanost
ponaponaššanja nego verovanja medju Hindusima.anja nego verovanja medju Hindusima.
• Iako je velika raznovrsnostIako je velika raznovrsnost
obiobiččaja i veraja i veroovvaanja, postojinja, postoji
nekoliko pravila koja ponekoliko pravila koja pošštujutuju
skoro svi Hindusi: poskoro svi Hindusi: pošštovanjetovanje
Brame i krave (sveteBrame i krave (svete žživotinje),ivotinje),
uzdruzdržžavanje od mesa (naroavanje od mesa (naroččitoito
od govedine) i brak unutar kasteod govedine) i brak unutar kaste
u nadu nadee dada ćće se roditi vie se roditi viššee
mumušških naslednika. Vekih naslednika. Veććinaina
Hindusa peva Gajatri himnuHindusa peva Gajatri himnu
suncu u zoru, ali ne mogu da sesuncu u zoru, ali ne mogu da se
slosložže oko togae oko toga ššta bi ostalita bi ostali
vernici trebali da pevaju. Hindusivernici trebali da pevaju. Hindusi
veruju da je tvorac sveta i duveruju da je tvorac sveta i duššaa
Brama,veruju da sveBrama,veruju da sve ššto postojito postoji
proizlazi iz njega, ali se takodjeproizlazi iz njega, ali se takodje
vravraćća u njega.a u njega.
Simboli IndijeSimboli Indije
• Indija ima "svetu reku","sveti grad", "svetuIndija ima "svetu reku","sveti grad", "svetu žživotinju"...ivotinju"...
• Gang Gang je najveje najvećća i najvaa i najvažžnija indijska reka. Izvire visoko unija indijska reka. Izvire visoko u
Himalajima, "medju bogovima",pa je za Induse "sveta reka".NaHimalajima, "medju bogovima",pa je za Induse "sveta reka".Na
njenim obalama su nastale i propadale mnoge civilizacije, opevalanjenim obalama su nastale i propadale mnoge civilizacije, opevala
se kao "majka svih Indusa". Svi gresi bise kao "majka svih Indusa". Svi gresi bićće izbrisani u vodamae izbrisani u vodama
Ganga- kaGanga- kažže se u drevnom spevu Mahabharata. Kupanje u vodamae se u drevnom spevu Mahabharata. Kupanje u vodama
Ganga je religiozna obaveza, a sveta voda Ganga raznosi se poGanga je religiozna obaveza, a sveta voda Ganga raznosi se po
citavoj Indiji. Ritual prati molitva, pesma, graja... Ljudi i piju voducitavoj Indiji. Ritual prati molitva, pesma, graja... Ljudi i piju vodu
Ganga, prosipaju u nju prah umrlih, odnose "svetu vodu"kuGanga, prosipaju u nju prah umrlih, odnose "svetu vodu"kuććama.ama.
• Pred uPred ušćšćem u Bengalski zaliv gradi najveem u Bengalski zaliv gradi najvećću deltu na Zemlji, sau deltu na Zemlji, sa
mnogim rukavcima u Banglademnogim rukavcima u Bangladeššu i Indiji.Delta se zbog plodnostiu i Indiji.Delta se zbog plodnosti
naziva "vrt Indije".naziva "vrt Indije".
• Sveti gradovi Indije su Benares i milionski Ahmedabad, glavnaSveti gradovi Indije su Benares i milionski Ahmedabad, glavna
verska sredista Indusa.verska sredista Indusa.
Najveći centri IndijeNajveći centri Indije
•
NJU DELHI:NJU DELHI:Delhi, ili Stari Delhi, grad u severnoj Indiji,Delhi, ili Stari Delhi, grad u severnoj Indiji,
smesmeššten je na Samuna reci. Okruten je na Samuna reci. Okružžen je visokimen je visokim
kamenim zidom.kamenim zidom.Glavna obGlavna obeleleežžjaja: Crvena tvrdjava,: Crvena tvrdjava,
sagradjena 1648., jednom je slusagradjena 1648., jednom je služžila kao kraljevska palataila kao kraljevska palata
vladajuvladajućće dinastije Mughal, nalazi se u blizini velikee dinastije Mughal, nalazi se u blizini velike
dzamije Jama Masid. Obojena palata Rang Mahal idzamije Jama Masid. Obojena palata Rang Mahal i
Biserna dzamija.Biserna dzamija.
• U okolini se nalazi Kutb Minar (visoka ukrasena kula),U okolini se nalazi Kutb Minar (visoka ukrasena kula),
kraljevski grob Himajun i Raj Ghat (mesto gde jekraljevski grob Himajun i Raj Ghat (mesto gde je
kremiran Mahatma Gandi)kremiran Mahatma Gandi)
BombajBombaj
•
BOMBAJ:BOMBAJ: Najveci grad u Indiji, glavna luka i jedan u najveNajveci grad u Indiji, glavna luka i jedan u najveććihih
kosmopolitskih gradova u svetu. Nalazi se u zapadnoj Indiji i predstavljakosmopolitskih gradova u svetu. Nalazi se u zapadnoj Indiji i predstavlja
glavni grad drglavni grad držžave Maharastra. Luka na Arapskom moru.Bombaj jeave Maharastra. Luka na Arapskom moru.Bombaj je
saobrasaobraććajni, pomorski, trgovaajni, pomorski, trgovaččki i industrijski centar.Preko ove luke, jedneki i industrijski centar.Preko ove luke, jedne
od najveod najveććih u svetu, Indija uvozi robu iz razlicitih delova sveta. Takodje jeih u svetu, Indija uvozi robu iz razlicitih delova sveta. Takodje je
znaznaččajno trajno tržžiste za robu proizvedenu u zapadnoj Indiji. Jedan je odiste za robu proizvedenu u zapadnoj Indiji. Jedan je od
najvanajvažžnijih centara tekstilne industrije, naronijih centara tekstilne industrije, naroččito pamuka. Razvijena jeito pamuka. Razvijena je
brodogradnja, hemijska, mabrodogradnja, hemijska, maššinska, metalna industrija, industrijainska, metalna industrija, industrija
djubriva...Zbogdjubriva...Zbog ččestih imigracija grad se vrlo brzo poveestih imigracija grad se vrlo brzo poveććavao.Nekolikoavao.Nekoliko
prelepih peprelepih peššcanih placanih plažža su smea su smešštene na zapadnoj obali Artene na zapadnoj obali Araabijskog mora.bijskog mora.
Na istoku, u luci, nalazi se utvrdjenje koje sadrzi javne zgradeNa istoku, u luci, nalazi se utvrdjenje koje sadrzi javne zgrade
Bombaja.Parkovi: Viktorijini vrtovi (zooloBombaja.Parkovi: Viktorijini vrtovi (zoološški vrt), Hajiali park (hipodrom,ki vrt), Hajiali park (hipodrom,
sportski stadion). U severnom delu grada se nalaze industrijaskasportski stadion). U severnom delu grada se nalaze industrijaska
postrojenja. Stanovnistvo Bombajapostrojenja. Stanovnistvo Bombaja ččine ljudi koji pripadaju razline ljudi koji pripadaju različičitim verskimitim verskim
grupama Indije. Univerzitet (osnovan 1857.), institut za tehnologiju igrupama Indije. Univerzitet (osnovan 1857.), institut za tehnologiju i
akademija za arhitekturu su neke od obrazovnih ustanova Bombajaakademija za arhitekturu su neke od obrazovnih ustanova Bombaja
KalkutaKalkuta
• Glavni grad Zapadne  BengalskeGlavni grad Zapadne  Bengalske
drdržžave smeave smešštene u istotene u istoččnoj Indiji.noj Indiji.
Primorski grad u delti Ganga.Primorski grad u delti Ganga.
Zajedno sa svojom okolinomZajedno sa svojom okolinom ččiniini
najnaseljenije podrucje u Indiji.najnaseljenije podrucje u Indiji.
VaVažži za glavni centar za finansije,i za glavni centar za finansije,
pomorstvo i industriju. To jepomorstvo i industriju. To je
glavna luka u Bengalskomglavna luka u Bengalskom
zalivu.Poznat je po proizvodnjizalivu.Poznat je po proizvodnji
jute, svile i pamuka, gvojute, svile i pamuka, gvožždja idja i
ččelika, hemikalija, elektrielika, hemikalija, električčne ine i
transportne opreme, gume itransportne opreme, gume i
hrane.Gradjevine: Hindu Hkalihrane.Gradjevine: Hindu Hkali
haram, park Maidan, staharam, park Maidan, stariri domdom
vlade,vlade, IIndijski muzej, Birlendijski muzej, Birle
industrijski i tehnoloski muzejindustrijski i tehnoloski muzej
MadrasMadras
• Glavni grad drGlavni grad držžave Tarnil Nadu. Do 1640. bio jeave Tarnil Nadu. Do 1640. bio je
malo selo, a do danas se razvio u jedan odmalo selo, a do danas se razvio u jedan od
najvenajveććih gradova Indije. Smeih gradova Indije. Smeššten u jugoistoten u jugoistoččnojnoj
Indiji predstavlja jednu od najvaIndiji predstavlja jednu od najvažžnijih luka prekonijih luka preko
koje se izvozi kokoje se izvozi kožža, pamuk i kikiriki. Vaa, pamuk i kikiriki. Važžanan
industrijski i trgovacki centar.industrijski i trgovacki centar.
• Vaznija mesta:Vaznija mesta: Univerzitet grada Madras,Univerzitet grada Madras,
Katedrala San ThomeKatedrala San Thome..
Hvala na pažnji!!!Hvala na pažnji!!! 
Jovana TovitoviJovana Tovitović I-1ć I-1
Aleksandra Božić I-1Aleksandra Božić I-1
Tehničar za industrijsku farmaceutskuTehničar za industrijsku farmaceutsku
tehnologiju.tehnologiju.

More Related Content

What's hot (20)

Istocna azija prezentacija
Istocna azija prezentacijaIstocna azija prezentacija
Istocna azija prezentacija
 
Afrika
AfrikaAfrika
Afrika
 
Azija
AzijaAzija
Azija
 
Azijske velesile Indija,Kina i Japan.
Azijske velesile Indija,Kina i Japan.Azijske velesile Indija,Kina i Japan.
Azijske velesile Indija,Kina i Japan.
 
Južna Azija Tanja Gagić
Južna Azija Tanja GagićJužna Azija Tanja Gagić
Južna Azija Tanja Gagić
 
Средња Азија
Средња АзијаСредња Азија
Средња Азија
 
Prirodna bogatstva i privreda Azije Tanja Gagić
Prirodna bogatstva i privreda Azije Tanja GagićPrirodna bogatstva i privreda Azije Tanja Gagić
Prirodna bogatstva i privreda Azije Tanja Gagić
 
Kina
KinaKina
Kina
 
Prezentacija o Kini - Geografija
Prezentacija o Kini - GeografijaPrezentacija o Kini - Geografija
Prezentacija o Kini - Geografija
 
Australija priroda
Australija   prirodaAustralija   priroda
Australija priroda
 
Indija
IndijaIndija
Indija
 
Јужна Америка
Јужна АмерикаЈужна Америка
Јужна Америка
 
Severna Amerika - Saša Stojanović
Severna Amerika - Saša StojanovićSeverna Amerika - Saša Stojanović
Severna Amerika - Saša Stojanović
 
Индонезија
ИндонезијаИндонезија
Индонезија
 
Polozaj, velicina i funkcije naselja
Polozaj, velicina i funkcije naseljaPolozaj, velicina i funkcije naselja
Polozaj, velicina i funkcije naselja
 
Svetski dan voda
Svetski dan vodaSvetski dan voda
Svetski dan voda
 
Srednja Evropa Tanja Notaroš Gagić
Srednja Evropa Tanja Notaroš GagićSrednja Evropa Tanja Notaroš Gagić
Srednja Evropa Tanja Notaroš Gagić
 
Reljef Srbije - by Djusa
Reljef Srbije - by DjusaReljef Srbije - by Djusa
Reljef Srbije - by Djusa
 
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet Srbije
 
Vrste saobracaja
Vrste saobracajaVrste saobracaja
Vrste saobracaja
 

Viewers also liked

Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...sbozic971
 
Korolija i Kalajdzic
Korolija i KalajdzicKorolija i Kalajdzic
Korolija i Kalajdzicsbozic971
 
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2sbozic971
 
Ruska federacija
Ruska federacijaRuska federacija
Ruska federacijasbozic971
 
Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3
Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3
Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3sbozic971
 
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић Те...
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић  Те...Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић  Те...
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић Те...sbozic971
 
Развој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеРазвој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеsbozic971
 
копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3sbozic971
 
Kineski pronalasci
Kineski pronalasciKineski pronalasci
Kineski pronalascisbozic971
 
Južnoafrička republika
Južnoafrička republikaJužnoafrička republika
Južnoafrička republikasbozic971
 

Viewers also liked (11)

Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...Нова научно  технолошка   револуција-интеграција науке,технологије  Вукашин Д...
Нова научно технолошка револуција-интеграција науке,технологије Вукашин Д...
 
Korolija i Kalajdzic
Korolija i KalajdzicKorolija i Kalajdzic
Korolija i Kalajdzic
 
Rusija1
Rusija1Rusija1
Rusija1
 
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
Meksiko Лука Глигорић и Александар Трајкоски Техничка I2
 
Ruska federacija
Ruska federacijaRuska federacija
Ruska federacija
 
Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3
Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3
Stare civilizacije Дејан Петровић и Нилола Коларић Техничка II3
 
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић Те...
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић  Те...Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић  Те...
Stare civilizacije Mаје,Инке и Астеци Александар Станојевић и Душан Шобић Те...
 
Развој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализацијеРазвој информатике, саставни део глобализације
Развој информатике, саставни део глобализације
 
копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3копија документа Meksiko i 3
копија документа Meksiko i 3
 
Kineski pronalasci
Kineski pronalasciKineski pronalasci
Kineski pronalasci
 
Južnoafrička republika
Južnoafrička republikaJužnoafrička republika
Južnoafrička republika
 

Indija(1)

  • 2. Opšte karakteristikeOpšte karakteristike • ZVANIZVANIČČNI NAZIV: Federativna Republika IndijaNI NAZIV: Federativna Republika Indija • GLAVNI GRAD: Nju DelhiGLAVNI GRAD: Nju Delhi.. • SLUSLUŽŽBENI JEZICI: Hindi i engleskiBENI JEZICI: Hindi i engleski.. • NOVNOVČČANA JEDINICA: Indijska rupijaANA JEDINICA: Indijska rupija
  • 3. Geografski položajGeografski položaj Indija je smeIndija je smešštena na Indijskom potkontinentu. Sastoji se odtena na Indijskom potkontinentu. Sastoji se od celog Indijskog poluostrva i delova Azijskog kopna.Na severucelog Indijskog poluostrva i delova Azijskog kopna.Na severu se granise graničči sa Afganistanom,Kinom,Nepalom i Butanom,nai sa Afganistanom,Kinom,Nepalom i Butanom,na istoku s Bangladeistoku s Bangladeššom,Burmom i Bengalskim zalivom,na juguom,Burmom i Bengalskim zalivom,na jugu je moreuzi odvajaju odje moreuzi odvajaju od ŠŠri Lanke,na zapadu je okruri Lanke,na zapadu je okružžujuuju Arapsko more i Pakistan. Arapsko more i Pakistan. 
  • 4. • Indija se moIndija se možže podeliti nae podeliti na ččetiri glavne regije: Himalaji, reetiri glavne regije: Himalaji, reččno-ravnino-ravniččarska oblast,arska oblast, Dekan i IstoDekan i Istoččni i Zapadni Gati.ni i Zapadni Gati. • HIMALAJI: Planinski sistem koji se proteHIMALAJI: Planinski sistem koji se protežže oko 160-320 km ue oko 160-320 km u šširinu i oko 2400irinu i oko 2400 km duz sjeverne i istocne granice Indije.To je najvikm duz sjeverne i istocne granice Indije.To je najvišši planinski sistem nai planinski sistem na svetu.Najvisvetu.Najvišši vrh je Mont Everest (8848m).i vrh je Mont Everest (8848m). • REREČČNO-RAVNINO-RAVNIČČARSKA OBLAST: JuARSKA OBLAST: Južžno i paralelno od Himalaja prostire seno i paralelno od Himalaja prostire se severni reseverni reččno-ravnino-ravniččarski region, pojas aluvijalnih ravni.arski region, pojas aluvijalnih ravni. KKroz taj pojas protiroz taj pojas protičuču velike reke Ind, Gang i Bramaputra. Taj najplodniji dvelike reke Ind, Gang i Bramaputra. Taj najplodniji deeo Indije seo Indije se šširi od granicairi od granica sa Pakistanom do granica sa Bangladesa Pakistanom do granica sa Bangladeššom.om. • DEKAN: JunDEKAN: Junžžo od ravnio od ravniččarske regije learske regije ležži ogromna visoravan Dekani ogromna visoravan Dekan,, kojakoja zahvata vezahvata većći di deeo Indijskog poluostrva. Dekan je uglavnom stenovito Indijskog poluostrva. Dekan je uglavnom stenovit i brdovit.i brdovit. UU mnogim sutjeskama izgradjene su brane i vemnogim sutjeskama izgradjene su brane i vešštacka jezera koja slutacka jezera koja služže zae za navodnjavanje.navodnjavanje. Za njega se kaže da je pogodan za pamuk.Za njega se kaže da je pogodan za pamuk. • KLIMAKLIMA • Indijski potkontinent ima izrazito monsunsku klimu leti, od krajaIndijski potkontinent ima izrazito monsunsku klimu leti, od kraja aaprila doprila do oktobra, sa Indijskog okeana duvaju topli i vlaoktobra, sa Indijskog okeana duvaju topli i vlažžni jugozapadni vetrovi, kojini jugozapadni vetrovi, koji donose dosta padavina. Prosedonose dosta padavina. Proseččne temperature su cele godine visoke.ne temperature su cele godine visoke.
  • 5. StanovništvoStanovništvo • ETNIETNIČČKO-JEZIKO-JEZIČČKE GRUPE:72%KE GRUPE:72% Indo-ArijevciIndo-Arijevci 25% Dravidi25% Dravidi 3% ostali3% ostali Urbana sredina: 27%Urbana sredina: 27% Ruralna sredina:Ruralna sredina: 73%  73%   •   StanovniStanovnišštvo Indije je veomatvo Indije je veoma raznovrsnog rasnog, etniraznovrsnog rasnog, etniččkog, verskogkog, verskog i kulturnog sastava.i kulturnog sastava. • Najstariji poznati stanovnici bili suNajstariji poznati stanovnici bili su tamnoputi Vede koji i danastamnoputi Vede koji i danas žžive uive u jujužžnoj Indiji.noj Indiji. • Pre mnogo hiljada godina u Indiju suPre mnogo hiljada godina u Indiju su sa severozapada prodrli dravidskisa severozapada prodrli dravidski narodi koji su starosediocimanarodi koji su starosediocima nametnuli svoj jezik i kulturu.I danasnametnuli svoj jezik i kulturu.I danas žžive u juive u južžnom delu Dekana i nanom delu Dekana i na centralnojcentralnoj IIndijskoj visoravni. Ima ihndijskoj visoravni. Ima ih preko 180 miliona. Oni su niskog rasta,preko 180 miliona. Oni su niskog rasta, crne kovrdzave kose i debelih usanacrne kovrdzave kose i debelih usana..
  • 6. • Indija je po broju stanovnika druga zemljaIndija je po broju stanovnika druga zemlja u svetu. U navodnjavanim predelima,u svetu. U navodnjavanim predelima, gustina naseljenosti prelazi 1000gustina naseljenosti prelazi 1000 stanovnikastanovnika popo 11km2.Prirodni prirakm2.Prirodni prirašštaj jetaj je visok, svake godine broj stanovnika sevisok, svake godine broj stanovnika se poveca za oko 15 miliona. Poslednjihpoveca za oko 15 miliona. Poslednjih decenija vlada Indije preduzima mere radidecenija vlada Indije preduzima mere radi smanjivanja prirodnog prirasmanjivanja prirodnog prirašštaja.taja.
  • 7. Indijska civilizacijaIndijska civilizacija • Manastiri i svetiliManastiri i svetiliššta u stenama, a zatim stupe predstavljajuta u stenama, a zatim stupe predstavljaju najoriginalnija ostvarenja stare Indije. U Indiji su onajoriginalnija ostvarenja stare Indije. U Indiji su oččuvani ostaciuvani ostaci gradova sa pravilnim ulicama,vodovodom i kanalizacijomgradova sa pravilnim ulicama,vodovodom i kanalizacijom šštoto ukazuje na visok standard ondaukazuje na visok standard ondaššnjeg gradskog stanovninjeg gradskog stanovnišštva.tva. Dolaskom Arijevaca na Indijski potkontinent i potiskivanjem DravidaDolaskom Arijevaca na Indijski potkontinent i potiskivanjem Dravida prema jugu na Dekan,u indijskom druprema jugu na Dekan,u indijskom drušštvu su se pojavile kaste.tvu su se pojavile kaste. Najprije je to bila podela na Arijevce i NearijevcNajprije je to bila podela na Arijevce i Nearijevcee. Kasnije se dru. Kasnije se drušštvotvo delilo na videlilo na višše kastae kasta ččija pripadnost je odredjivala poloija pripadnost je odredjivala položžaj uaj u drudrušštvu.Novim ustavom kaste su u Indiji ukinute, ali se njihov uticaj itvu.Novim ustavom kaste su u Indiji ukinute, ali se njihov uticaj i dalje oseca.Kako je Indija dugo bila britanska kolonija, to je uticajdalje oseca.Kako je Indija dugo bila britanska kolonija, to je uticaj Velike Britanije u Indiji ostavio vidan peVelike Britanije u Indiji ostavio vidan peččat, naroat, naroččito u gradovima.ito u gradovima. Indijska civilizacija prenela je filozofiju budizma na tle Kine i Japana,Indijska civilizacija prenela je filozofiju budizma na tle Kine i Japana, hinduizam na tle Indokine, matematihinduizam na tle Indokine, matematiččka znanja, dragocenosti ika znanja, dragocenosti i tropske zatropske začčine, prenela je Evropi.ine, prenela je Evropi.
  • 9. Privreda IndijePrivreda Indije • Indija je snaIndija je snažžna agrarno-industrijska zemlja. Raspolana agrarno-industrijska zemlja. Raspolažže obimnim rudnim blagome obimnim rudnim blagom (gvo(gvožždje,mangan,boksit...), poljoprivrednim zemljidje,mangan,boksit...), poljoprivrednim zemljišštem i hidroenergijom.tem i hidroenergijom. • POLJOPRIVREDA:POLJOPRIVREDA: • Uzgajaju seUzgajaju se ššeeććerna trska, rierna trska, rižža, pa, pššenica,enica, ččaj, pamuk, juta, povraj, pamuk, juta, povrćće, kafa... Nomadskoe, kafa... Nomadsko stanovnistanovnišštvo se bavi gajenjem sitne stoke. Po broju goveda Indija je prva zemlja natvo se bavi gajenjem sitne stoke. Po broju goveda Indija je prva zemlja na svetu. Iz verskih razloga, govesvetu. Iz verskih razloga, govečče je u Indiji svetae je u Indiji sveta žživotinja i ona se koristi iskljucivo zaivotinja i ona se koristi iskljucivo za vuvučču i poljske radove.u i poljske radove. • RUDARSTVO:RUDARSTVO: • Poznata po nalaziPoznata po nalazišštima rude gvotima rude gvožždja, boksita, mangana, kamenog uglja, prirodnogdja, boksita, mangana, kamenog uglja, prirodnog gasa, hroma, cinka, zlata, srebra...gasa, hroma, cinka, zlata, srebra... • INDUSTRIJA:INDUSTRIJA: • Poslednjih godina Indija je stekla vePoslednjih godina Indija je stekla većći stepen industrijskog razvoja. Industrija jei stepen industrijskog razvoja. Industrija je raznovrsna. Posle oslobodjenja snaraznovrsna. Posle oslobodjenja snažžnije se razvila tenije se razvila tešška industrija (metalurgija,ka industrija (metalurgija, mamaššinogradnja, baziinogradnja, baziččna i hemijska, industrija transportne opreme, gvona i hemijska, industrija transportne opreme, gvožždja  idja  i ččelika...)elika...) i laka industrija (tekstilna, laka hemijska, prehrambena)i laka industrija (tekstilna, laka hemijska, prehrambena)
  • 10. • IIndija ima najduzundija ima najduzu žželeznielezniččku mreku mrežžu u Aziji.Takodje su razvijeni iu u Aziji.Takodje su razvijeni i drumski i vazdudrumski i vazduššni saobrani saobraććaj koji povezuju vaaj koji povezuju važžne  industrijskene  industrijske centre Indije sa ostatkom sveta.centre Indije sa ostatkom sveta. • IZVOZNA ROBA:IZVOZNA ROBA: • Pamuk (Pamuk (ččetvrta u svetu); juta, duvan, rietvrta u svetu); juta, duvan, rižža, konoplja (prva u svijetu);a, konoplja (prva u svijetu); drago kamenje i nakit, madrago kamenje i nakit, maššine, lekovi,ine, lekovi, ččaj, voaj, voćće i povre i povrćće, koe, kožža,a, ruruččno radjeni tepisi...no radjeni tepisi... • UVOZNA ROBA:UVOZNA ROBA: • Petrolej, neorganske hemikalije, gvozdje,Petrolej, neorganske hemikalije, gvozdje, ččelik, djubrivo, elektrielik, djubrivo, električčne ine i neelektrineelektriččne mane maššine, plastika, drago i poludrago kamenjeine, plastika, drago i poludrago kamenje • ZASTUPLJENOST PRIVREDNIH GRANA:ZASTUPLJENOST PRIVREDNIH GRANA: • 67% poljoprivreda,67% poljoprivreda, ššumarstvo i ribolovumarstvo i ribolov • 20% uslu20% uslužžne delatnostine delatnosti • 13% industrija13% industrija
  • 11. ReligijeReligije 83%83%  HinduizamHinduizam 11% Islam11% Islam 2%2% HriHrišćšćanstvoanstvo 2% Siksizam2% Siksizam 2%2% OOstali (Budizam,Djainizam...)stali (Budizam,Djainizam...)
  • 12. • HINDUIZAMHINDUIZAM Religija potekla iz Indije i joReligija potekla iz Indije i jošš uvuveek zastupljena kod vek zastupljena kod veććine njenihine njenih stanovnika. Restanovnika. Rečč  hindu hindu potice od sanskritske repotice od sanskritske rečči hindu sto znai hindu sto značčii reka. Hindusi definireka. Hindusi definiššu svoju zajednicu kao "oni koji vjeruju u Vedu"u svoju zajednicu kao "oni koji vjeruju u Vedu" ili  kao "oni koji prate putili  kao "oni koji prate put ččetiri klase i nivoaetiri klase i nivoa žživota". Hinduizam jeivota". Hinduizam je glavna sglavna svvetska religija, ne samo zbog brojnosti njenih sledbenika,etska religija, ne samo zbog brojnosti njenih sledbenika, vevećć i zbog njenog dubokog uticaja na mnoge druge religije tokomi zbog njenog dubokog uticaja na mnoge druge religije tokom njene fuge neprekidne istorije, koja datira jos od 1500. g. p.n.e.njene fuge neprekidne istorije, koja datira jos od 1500. g. p.n.e. Pravilo Hinduizma se u osnovi definiPravilo Hinduizma se u osnovi definišše vie višše onime onim ššto ljudto ljudii rade negorade nego uu ššta veruju. Kao posledica toga, mnogo je veta veruju. Kao posledica toga, mnogo je većća uniformisanosta uniformisanost ponaponaššanja nego verovanja medju Hindusima.anja nego verovanja medju Hindusima.
  • 13. • Iako je velika raznovrsnostIako je velika raznovrsnost obiobiččaja i veraja i veroovvaanja, postojinja, postoji nekoliko pravila koja ponekoliko pravila koja pošštujutuju skoro svi Hindusi: poskoro svi Hindusi: pošštovanjetovanje Brame i krave (sveteBrame i krave (svete žživotinje),ivotinje), uzdruzdržžavanje od mesa (naroavanje od mesa (naroččitoito od govedine) i brak unutar kasteod govedine) i brak unutar kaste u nadu nadee dada ćće se roditi vie se roditi viššee mumušških naslednika. Vekih naslednika. Veććinaina Hindusa peva Gajatri himnuHindusa peva Gajatri himnu suncu u zoru, ali ne mogu da sesuncu u zoru, ali ne mogu da se slosložže oko togae oko toga ššta bi ostalita bi ostali vernici trebali da pevaju. Hindusivernici trebali da pevaju. Hindusi veruju da je tvorac sveta i duveruju da je tvorac sveta i duššaa Brama,veruju da sveBrama,veruju da sve ššto postojito postoji proizlazi iz njega, ali se takodjeproizlazi iz njega, ali se takodje vravraćća u njega.a u njega.
  • 14. Simboli IndijeSimboli Indije • Indija ima "svetu reku","sveti grad", "svetuIndija ima "svetu reku","sveti grad", "svetu žživotinju"...ivotinju"... • Gang Gang je najveje najvećća i najvaa i najvažžnija indijska reka. Izvire visoko unija indijska reka. Izvire visoko u Himalajima, "medju bogovima",pa je za Induse "sveta reka".NaHimalajima, "medju bogovima",pa je za Induse "sveta reka".Na njenim obalama su nastale i propadale mnoge civilizacije, opevalanjenim obalama su nastale i propadale mnoge civilizacije, opevala se kao "majka svih Indusa". Svi gresi bise kao "majka svih Indusa". Svi gresi bićće izbrisani u vodamae izbrisani u vodama Ganga- kaGanga- kažže se u drevnom spevu Mahabharata. Kupanje u vodamae se u drevnom spevu Mahabharata. Kupanje u vodama Ganga je religiozna obaveza, a sveta voda Ganga raznosi se poGanga je religiozna obaveza, a sveta voda Ganga raznosi se po citavoj Indiji. Ritual prati molitva, pesma, graja... Ljudi i piju voducitavoj Indiji. Ritual prati molitva, pesma, graja... Ljudi i piju vodu Ganga, prosipaju u nju prah umrlih, odnose "svetu vodu"kuGanga, prosipaju u nju prah umrlih, odnose "svetu vodu"kuććama.ama. • Pred uPred ušćšćem u Bengalski zaliv gradi najveem u Bengalski zaliv gradi najvećću deltu na Zemlji, sau deltu na Zemlji, sa mnogim rukavcima u Banglademnogim rukavcima u Bangladeššu i Indiji.Delta se zbog plodnostiu i Indiji.Delta se zbog plodnosti naziva "vrt Indije".naziva "vrt Indije". • Sveti gradovi Indije su Benares i milionski Ahmedabad, glavnaSveti gradovi Indije su Benares i milionski Ahmedabad, glavna verska sredista Indusa.verska sredista Indusa.
  • 15. Najveći centri IndijeNajveći centri Indije • NJU DELHI:NJU DELHI:Delhi, ili Stari Delhi, grad u severnoj Indiji,Delhi, ili Stari Delhi, grad u severnoj Indiji, smesmeššten je na Samuna reci. Okruten je na Samuna reci. Okružžen je visokimen je visokim kamenim zidom.kamenim zidom.Glavna obGlavna obeleleežžjaja: Crvena tvrdjava,: Crvena tvrdjava, sagradjena 1648., jednom je slusagradjena 1648., jednom je služžila kao kraljevska palataila kao kraljevska palata vladajuvladajućće dinastije Mughal, nalazi se u blizini velikee dinastije Mughal, nalazi se u blizini velike dzamije Jama Masid. Obojena palata Rang Mahal idzamije Jama Masid. Obojena palata Rang Mahal i Biserna dzamija.Biserna dzamija. • U okolini se nalazi Kutb Minar (visoka ukrasena kula),U okolini se nalazi Kutb Minar (visoka ukrasena kula), kraljevski grob Himajun i Raj Ghat (mesto gde jekraljevski grob Himajun i Raj Ghat (mesto gde je kremiran Mahatma Gandi)kremiran Mahatma Gandi)
  • 16. BombajBombaj • BOMBAJ:BOMBAJ: Najveci grad u Indiji, glavna luka i jedan u najveNajveci grad u Indiji, glavna luka i jedan u najveććihih kosmopolitskih gradova u svetu. Nalazi se u zapadnoj Indiji i predstavljakosmopolitskih gradova u svetu. Nalazi se u zapadnoj Indiji i predstavlja glavni grad drglavni grad držžave Maharastra. Luka na Arapskom moru.Bombaj jeave Maharastra. Luka na Arapskom moru.Bombaj je saobrasaobraććajni, pomorski, trgovaajni, pomorski, trgovaččki i industrijski centar.Preko ove luke, jedneki i industrijski centar.Preko ove luke, jedne od najveod najveććih u svetu, Indija uvozi robu iz razlicitih delova sveta. Takodje jeih u svetu, Indija uvozi robu iz razlicitih delova sveta. Takodje je znaznaččajno trajno tržžiste za robu proizvedenu u zapadnoj Indiji. Jedan je odiste za robu proizvedenu u zapadnoj Indiji. Jedan je od najvanajvažžnijih centara tekstilne industrije, naronijih centara tekstilne industrije, naroččito pamuka. Razvijena jeito pamuka. Razvijena je brodogradnja, hemijska, mabrodogradnja, hemijska, maššinska, metalna industrija, industrijainska, metalna industrija, industrija djubriva...Zbogdjubriva...Zbog ččestih imigracija grad se vrlo brzo poveestih imigracija grad se vrlo brzo poveććavao.Nekolikoavao.Nekoliko prelepih peprelepih peššcanih placanih plažža su smea su smešštene na zapadnoj obali Artene na zapadnoj obali Araabijskog mora.bijskog mora. Na istoku, u luci, nalazi se utvrdjenje koje sadrzi javne zgradeNa istoku, u luci, nalazi se utvrdjenje koje sadrzi javne zgrade Bombaja.Parkovi: Viktorijini vrtovi (zooloBombaja.Parkovi: Viktorijini vrtovi (zoološški vrt), Hajiali park (hipodrom,ki vrt), Hajiali park (hipodrom, sportski stadion). U severnom delu grada se nalaze industrijaskasportski stadion). U severnom delu grada se nalaze industrijaska postrojenja. Stanovnistvo Bombajapostrojenja. Stanovnistvo Bombaja ččine ljudi koji pripadaju razline ljudi koji pripadaju različičitim verskimitim verskim grupama Indije. Univerzitet (osnovan 1857.), institut za tehnologiju igrupama Indije. Univerzitet (osnovan 1857.), institut za tehnologiju i akademija za arhitekturu su neke od obrazovnih ustanova Bombajaakademija za arhitekturu su neke od obrazovnih ustanova Bombaja
  • 17. KalkutaKalkuta • Glavni grad Zapadne  BengalskeGlavni grad Zapadne  Bengalske drdržžave smeave smešštene u istotene u istoččnoj Indiji.noj Indiji. Primorski grad u delti Ganga.Primorski grad u delti Ganga. Zajedno sa svojom okolinomZajedno sa svojom okolinom ččiniini najnaseljenije podrucje u Indiji.najnaseljenije podrucje u Indiji. VaVažži za glavni centar za finansije,i za glavni centar za finansije, pomorstvo i industriju. To jepomorstvo i industriju. To je glavna luka u Bengalskomglavna luka u Bengalskom zalivu.Poznat je po proizvodnjizalivu.Poznat je po proizvodnji jute, svile i pamuka, gvojute, svile i pamuka, gvožždja idja i ččelika, hemikalija, elektrielika, hemikalija, električčne ine i transportne opreme, gume itransportne opreme, gume i hrane.Gradjevine: Hindu Hkalihrane.Gradjevine: Hindu Hkali haram, park Maidan, staharam, park Maidan, stariri domdom vlade,vlade, IIndijski muzej, Birlendijski muzej, Birle industrijski i tehnoloski muzejindustrijski i tehnoloski muzej
  • 18. MadrasMadras • Glavni grad drGlavni grad držžave Tarnil Nadu. Do 1640. bio jeave Tarnil Nadu. Do 1640. bio je malo selo, a do danas se razvio u jedan odmalo selo, a do danas se razvio u jedan od najvenajveććih gradova Indije. Smeih gradova Indije. Smeššten u jugoistoten u jugoistoččnojnoj Indiji predstavlja jednu od najvaIndiji predstavlja jednu od najvažžnijih luka prekonijih luka preko koje se izvozi kokoje se izvozi kožža, pamuk i kikiriki. Vaa, pamuk i kikiriki. Važžanan industrijski i trgovacki centar.industrijski i trgovacki centar. • Vaznija mesta:Vaznija mesta: Univerzitet grada Madras,Univerzitet grada Madras, Katedrala San ThomeKatedrala San Thome..
  • 19. Hvala na pažnji!!!Hvala na pažnji!!!  Jovana TovitoviJovana Tovitović I-1ć I-1 Aleksandra Božić I-1Aleksandra Božić I-1 Tehničar za industrijsku farmaceutskuTehničar za industrijsku farmaceutsku tehnologiju.tehnologiju.