2. HRVATSKI AUTOKLUB
AUTORI
dr. Mladen Kratoh vil
dr. Vlatko Bi čani ć
dr. Vera Peljuši ć
PRUŽANJE PRVE POMOĆI
OSOBAMA OZLIJEĐENIMA
U PROMETNOJ NESREĆI
Zagreb, 2006.

3. IZDAVAČ
Sadržaj
HRVATSKI AUTOKLUB, Zagreb 2006.
Za
izdavača
1.
POSTUPAK U PRO
1.1.
POSTUPAK S 0 zu,fE(
Tomi slav Družak, d ipl. oec.
UREDNIK IZDANJA
d r. Mlade n Krato hvil
1.1.1 . O rijen tacijsk; ;:r?, ,,­
1. 1.2. Postupak s oz." =-~
RECENZENTI
prof. d r. sc. Lju bo Pave lić
prof. d r. sc. M il a n Matij e vi ć
1. 1.3 . Izvlače nj e oz ~; '~=-­
1.1 .4. Pregled oz lijeo,, - ­
1.1.5 . Stanje pri vi d ~E ,-­
FOTOGRAFIJE
d r. Mladen Krato hvil
1.1.6. Postupak s oo;ec
1.2.
KUTIJA PRVE po,tOO
LEKTURA
M irja na Zec, prof.
2.
Grafička
priprema
Snježana Grbi ć Čavić, MGM stu di o Novel, Zagreb
- STANJA U KO)I ' t.....
2.1 .
Tisak
Ke rsehoffset d.o .o.
NEODGODI A pg '"
KRVARENJE .
2. 1.1. Zaustavljanje '.c.-
5
2 .1 .2. Unutarn je k" Z:"- 7
2. 1.3. Iskrvarenje. . .. _
2 1.4. Šok ... . .. . __ _
ClP - Kata logizacija u publikaciji
Nacionalna i s ve u čilišna knjiž nica - Zagreb
2.2.
BESVJESNO STA'
U DK 614.86(035)
2.3.
STANJE PRI VID'E S
KRA TOHVIl. Mladen
Pružanje prve pomoći osobama
oz lijeđenima u prometnoj n es reći / autori
2.3. 1. Umjetno d isa . ; "
Mladen Kratohvil, Vlatko
B iča ni ć,
Vera
2. 3 .2. Umjetno disa" "e
Pe /jušić ; <fotografije M laden Kratohvil>.
- Zagreb: Hrvatski autoklub. 2006.
2.3.3 . Masaža srca
ISBN 953-6605- 11 -2
3.
OZLJEDE . _.
1. Bićanić, Vlatko 2. Pe/jušić, Vera
I. Prom etne n es reće -- Prva po moć II. Prva
pomoć -- Priručnik
3.1 .
RANE ... . .
3.2.
OPEKLINE .
300816026
3_
2.1. Prva pomo ć ~oe
3.2.2. Prva pomoć koe
I zdavač
pridržava sva prava. Zabranjeno je umnožavanje i prepisivanje ovog pri r u čn i ka bil o kojom tehni kom.
-'0:= __

4. S"držaj
Sadržaj
2006.
stranica
POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI ..............................
1
1.1. POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA ....................................
1
1.1.1. Orijentacijski pregled u vozilu ....................................
1
1.1.2. Postupak s ozlijeđenima u gradu i izvan naselja ......................
2
1.
1.1.3. Izvlačenje ozlijeđenih osoba iz vozila. . . . . . . .
. ................... 2
1.1.4. Pregled ozlijeđenih osoba nakon izvlačenja iz vozila ..................
3
1.1.S. Stanje prividne smrti i sigurna smrt ................................. 4
1.1.6. Postupak s odjećom
ozlijeđenoga
................................. 4
1.2. KUTIJA PRVE POMOĆI I MATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI .....
2.
5
NEODGODIVA PRVA POMOĆ
- STANJA U KOJIMA JE ŽiVOT U OPASNOSTI .......................
2.1.
7
KRVARENJE ..................................................
7
2.1.1. Zaustavljanje vanjskoga krvarenja
2.1.2. Unutarnje krvarenje
.7
.. 10
2.1.3. Iskrvarenje................................................... 10
2.1.4. Šok ........................................................ 11
2.2. BESVJESNO STANJE ............................ .
. . 13
2.3. STANJE PRIVIDNE SMRTI ......................................
1S
2.3.1. Umjetno disanje "usta na nos" ...................................
15
2.3.2. Umjetno disanje "usta na usta" ...................................
16
2.3.3. Masaža srca .................................................
17
3.
21
OZLJEDE ...................... . .............................
3.1. RANE ..... .
. .. 21
3.2. OPEKLINE ...................................................
3.2.1. Prva pomoć kod opeklina toplinom ...............................
>T.ug priručnika bilo kojom tehnikom.
2S
3.2.2. Prva pomoć kod opeklina sumpornom kiselinom ........... . .........
_ '7
2S
2S

5. Sadržaj
VOD
O .aj je priručnik n~- -=--1-=-­
P:uces osposobJja.c.'- -= ~
~. oje znanje jz pn€- 00-' ­
stranica
3.3.
OZLJEDE GLAVE
3.4.
OZLJEDE PRSNOGA KOŠA .. ... . .
3.5.
OZLJEDE TRBUHA .......... . . .. . ... ............ . ... . .. . . . . ... 26
4.
PRIJELOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVA
.. .. . • • . . . . 27
PRIJELOM KRALJEŽNICE ........... ..... .
. . . . . . • . . . . 30
4.1.
4.1.1 . Pregled
oz lij eđenog
. ...... . . ........ . . . . .
. .• . . . . . . . . . . . 25
~2..nju unesrećenim.a _-=
u školi. /:)0[.'"
~ .. e knj ižice 0 5no e ;:._ '::
~2 poslu,
. . . . • . . . . . . . . • . . . . . . . • • ... 26
~(O pomoći unes.''E:c-=-­
:::~ianje pn'e poc--x:,c U. ~
pri sumnji na ozljedu kralježnice ....... .. ...... ..
33
PIvom POmoći ~..:_
::::xl
4.2.
PRIJELOM ZDJELIČNIH KOSTIJU ..... . . .... .
4.3.
OZLJEDE GLAVE I VRATA KOD VOZAČA S KACIGOM . . . . . .
. . . • • . .
~odno prui anje 0 - ~
na cesti. u pla- _
- l05im reme:15. ...,: __
<:; ..al"€ zdra s~.-e-~ _~ -:
-",,'€Ći i hitnosti _ o _ " ~ •
-1
34
OSTALA STANJA I ŠTETNI UTJECAJI .. ... .. .. ...... .. ... . .. .. .. . .......
=;:e.' zdra, Ije""P'a e -.,,-.
e
-; a zbog
;)ES' ?:=-- _
35
AU TOMOB ILSKA BOLEST . ....... .. . . . .... ..... .... . . .. .. ... . ........
35
SUNČAN I CA I TOPLI NSKI UDAR ................. . ..... .
OZEB LI N E . . . . . . . . . . . .
=
tor oot ivotni ir'. 2. '==.L~
b- i h i zdra ", cd: ~ J=
s.... bili li bES':E5-:.r­
. .35
. .................... ... ... . ... . . . ........
~ri.
36
UGRIZI, UBODI, OTROVNI I ALERG IJSKI UČiNCI KUI<ACA, BILJAKA I DR......
36
UGRIZI ŽiVOTINJA ..... . ... ......................... . ........... ...
36
TROVANJE ANTIFRIZOM
. .
.. ..
.~
--=S~2~h..,
-2
. ... . . . . .. .....
TROVANJE UG LJi ČN I M MONOKSIDOM· ISPUŠNIM PLIN OM ...... .. .......
- -=-
'Jo':-=
7;:'i--J
orJ o ~(Joi~'..eb2 .::c 0.."
38
KRATKOTRAJNA NESVjESTI CA .................. .
52. -
ce 05'"-=:eL:.
38
........................
da
- dž:JE.- ;' . Z" -, =-=
38
TROVANJ E HRANOM.
: .:;.~
-.a. spasi ž:h ol_ -~=-=
=u.a.~ 02: p .
...:-_,t­
GUŠENJE STRAN IM TIJELOM: H EIMLlCHOV H VAT ... . ... ... ....... ... ... . 36
UDA R GROMA ILI ELEKTRi Č NE STR UjE ...... . ... . .... .. . .. .... . .. ... . ..
e do12SQ _
",,=""'0 po:">Oc
. . . . . . . . • • . . . . . . . • . . . . . . . . • .. . . . . . . • . . . . . . 36
.....
-ra'"'":spo.-:-~ ·2..- _~-J
t.=
3S
UGRIZI, UBODI, TOKSiČNI UČINCI, UGRIZ ZMijE .... ......... ...........
UTAPANjE ....... . .
'2.
se tu zatek.~ . . . _
~...i:(!,ja prve PQiTIoćI -_~
€
. . . . 34
. ...
O ...c;~.:t:z--~
- ·:.pasnosti ž i ot.
31
4.1.3. Im obilizacij a pri oz ljedi kralježnice ............ .. ......... . .......
čia "'.2. -:2...~_
?adanin dužan, pr""", ~ ...
31
4.1.2. Postupak pri sumnji na ozljedu vratne kralježnice ........... .........
oIn eza svakog
. . . . . . . . . . . . . . 38
- ,;:
. .
-."..
.
..:.

6. Uvod
UVOD
Ch aj je p riru č nik namijenjen prvenstveno polaznicima tečaj a PRVE POMOĆI uklju čen im a u
nroces osposobljavanja za vozače motornih vozila, a dobro će doć i svakome tko želi obn oviti
5' oje znanje iz prve pomoći, podsj etiti se na najbitnije č im be ni ke pri spašavanju života i poma­
sanj u u nes reće nima, ne samo u prometu , nego i u svakodnevnom životu: na uli ci, kod ku će,
,a poslu, u škol i. Dobro će d oć i i onima koji se s pIVom po m oć i još ni su susreli. Na u čit će iz
o.e knji žice osnove prve pom oć i , tj . kako i što moraj u u č initi kad se nađu na mjestu n es reće,
...ako pomoć i unesrećen o me, kako mu spasiti život .
stranica
· .•. . . . . . . . . 25
· . • • "
•. . . . . 26
• . . • • • • • • . . . . 26
. . . .. . ..
'ružanje prve po moć i djelo je ljudske solidarnosti i humanosti, ali pri je svega to Je i moralna
obveza svakog č lana našeg dru štva. Ta obveza je utvrđena i zako nskim propi som koji m j e svaki
građanin dužan, prema svojoj mogućnosti, drugome pružiti prvu pomoć, a ako je dru goj osobi
_ opasnosti život, o tome obavijes ti ti najbližu zdravstvenu ustanovu ili zdravstvenog djelatnika .
.27
. . . . . . . . . 30
.. . .. • •• . . . . 3 1
• . .. . . . . . . . . . 33
.. .. ...
. 34
0 ' _.. . . . ... . .....
34
•• . . . . . . . . .. 35
·
. . 35
. .. . .
. . . . . . . . 35
. .. •. • .. . .. .. 35
. . . . . . . . . . . 36
~ _ '1,,-'1
I DR ......
36
. . . . . . 36
.. . . . .
po moći razumij eva se pomoć što je un es reće n i ma na mjestu nezgode pružaj u osobe
· oje se tu zateknu . Najčešće to nisu zdravstveni djelatnici jer se vri jeme i mjesto potrebe
:ružanja pIVe pomoći ne može predvidjeti . N esreće, ranjavanja i druga stanja u kojima je ne­
ophod no pru žanje prve pomoć i un esrećen i m a pojavljuju se neoček i vano i u raz nim okolnosti­
,a: na cesti, u planini, u kući , u radionici, često u uda ljenim i na teško pri stupaćn i m mjestima
' i! u lošim vremenskim uvj etima, na mjestima gdje u blizini nema zdravstvenog djelatnika niti
0 ·' 0 kakve zdravstvene ustanove, a nije ni mog u će brzo obavij estiti stru č n o zdravstveno osoblje
o 'les reć i i hitnosti njihova do laska na mjesto n es reće.
::;Jod prvom
...•.. . ... 31
.. 36
. . . . . . . . . . . . . . }6
2·.ot i zdravlje une s reće nih čes to ovise o znanju i spretn os ti onih koji se u tom čas u zateknu u
:::- i zin i, a zbog nepravovremenog ili pogrešnog pružanja prve pomoći un es rećena osoba može
ostati doživotni invalid (vezan uz invalidska kolica) ili može umri jeti . Veli k broj un es re ćenih
ostao bi živ i zdrav da im je pravovremeno i pravilno pru žena prva pomoć. M nogi unesrećeni
- oji su bili u besvjesnom stanju izgubili su život u transportu jer nisu bili postavljeni u boč ni
položaj. Transportirani u pogrešnom po ložaju, zbog neznanja ili nemara, oni S se ugušili i
u
_-ul i prije dolaska u zdravstvenu ustanovu odnosno prij e nego što im j e stru č ni zdravstveni dje­
atnik mogao po m oć i.
'- nastojanju da svaki pojedi nac stekne bar osnovna znanja iz prve po m oć i tj. da svojim pos­
·_pc ima spasi život un esreće n o me i da mu svojim pružanjem prve po moć i ne našteti, odlučili
; "'!lO izdati ovaj pr iru čn i k prve pomoći u nad i da će on kod većin e pobud iti o dređeni interes.
ffin ima će osvježiti zaboravljeno, d ru gi će proš iriti svoje znanje, a bit će j onih kojima će služi·
. ...aa udžbenik. Želimo da sva tko nau č i o no najnužnije, kako bi u nevolji mogao pomoć i svom
'znjem ili bilo kojem u n es reće nom kad se n ađe u bli zini . Međutim , naj više bismo željeli da
~ takva potreba za pomoć i nikada ni ne ukaže .
. . . . . . . . . . 36
_ •.. . . . . . . • . . . . 38
.. ,
D
.. . . . . . . . . . 38
•.2ialost, svi moramo biti svjesni vremen a u kojem živimo. Cijena nap retka, koj a se ogleda i u
::- ećem razvoju prometa, svakodnevn o se p l aća. I uz primjenu svih zaštitnih mjera, neizb­
ei ~o se pojavljuje od ređe ni broj ozlijeđe nih . Sa mo znanjem i priseb n ošć u onih koji se zateknu
... mm času u neposred noj blizini, mogu se smanjiti ili izbjeći posljed ice n es reće .
~
. . • • • . . . . • . . . 3B
..•. . 3B
0 0 je naš skromni prilog to me, a ostal o prepu štamo vamal Ako svlada te "mudrosti " ove knj i­
':·ce, vaši najbli ži i vaši s u građa ni moći će ra č unati na vas, a vi ćete m oć i udovo ljit i osnovnim
:a~tjevima pri pru žanju prve pomoć i . Bit ćete u mogu ćnosti SPASITI ŽiVOT i svojim postupci­
- a '! EĆETE NAŠTETITI unes reće ni ma.
Auto ri

7. I
Kome je namijenjen ovaj prirutnik
KOME JE NAMIJENJEN OVAJ PRIRUČNIK
Ovaj prir u čnik namijenjen je prvenstven o kan­
did at ima za
vo zače,
za os posobljavanj e
jz
pred­
meta Pružanje prve pomoći osobama oz lije­
đeni ma u prometnoj n es reć i , ali će dobro doć i
svakome tko že li steć i il i obnoviti svoje znanje
iz pru ža nj a prve po moći, ne samo u prometu,
ras l ih, na tečaj e v im a, natj eca nj ima iz prve po­
mo ć i i ispi tima. Svoj e isku stvo su iskoristili kako
bi vam ponud il i priručnik koj i je napisan vrlo
jednostavno; pr i s t upa ča n i razum lj iv svakome, a
mnoštvo fotografij a i crteža pomoć i će vam da
još bo lje sh vatite napisani sadržaj .
nego i u svakodn evnom životu .
P r iru č ni k
su pisali autori s više od trideset godi­
na iskustva u predavanjima i isp itima pru ža nja
prve po m o ći, na osposoblj avanj u i djece i od-
Na ravno, pri tome praktične radnje morate
uvježbati tijekom nastave iz predmeta Pružanje
prve po m oći, te svakako savjetuj emo da joj ne­
izostavno prisustvujete.
1. POSTUPAK
Svaka osoba koja se =.=:' ~_!.
ne nesreće ili n a iđe .'"!2: _ ~
dužna j e oz lijeđen i;"" 0S0::i0a=--..J
U to još i vozač, or~ ~
z
prevesti Ozlijeđene dc -;,
usta no ve. Oz l ijeđene <>sot" _
jed ino ako se moze Oč.:=-.
la hitne pomoći i a~o se­
nim ili neodgovarajuc. ­
šana njihovo sta nje.
Osoba koja je sudjeirna', ,
kojoj je netko izgubio 2. =
dužna je ponašati se < ~ ~:
a) ne smije se udaljiti 5 _ ~I
maže se privremeno ...d.=.
pružanj a prve pOJll()C' : .::
njoj pruŽi prva POmoc
b obvezatno je p odUZE" _
nesreće ne bi doSio dc
ijestiti policiju o wo-~
ati njihov do lazak. 2. -:.
đaja ukloniti s kofni:..a !
Jo, teret ili rasute SP.,-:­
arugom odsutn om S::C.(
.-iti svoje ime.. prezjr:~
-.:e smije, dok se ne OGC;
.;o/,olna pića, opoj,.,.. G" ';=
:lace ne smiju ujJOi;:=-~ =:
ožnje;
-:.a pravo traž iti Jl(:Id2 ' . '='­
~e
=- bife nazočne u ::e- _
tlOgodila.
- ...c. vC
.... U
prometnoj - 5~
::;: ~ '- policije ako :o.:.c..-
!.
i-E~e nesreće.
~ 1.i...on pror'n€..'I€
-5~~
od ozila OC-:'--:'-::C:­
.5i!-~";::" E- iz .oz ~ CJO!L:..:
:r.:- 0S00e_ ~~_ o 'e- oc ~~ IC=
- - • .0---
..:..-O:::':'"~
g...2še.-
~ $E
-:::--.o:...a ::Yeb~c ~ ,2.~....:::.2
...a::r_- ::?'E-- ...:...:;.,:
0.::. Pc.:.o.-:- ~ ';:-=6a
~.
.~~~~...:da. '~ . :JO ~::e-C!:""

8. Postupak u prometnoj
nesreći
1. POSTUPAK U PROMETNOJ NESREĆI
.: -2:jeca njima iz. p~~e po­
_ :<us:tvo su iskonsttIl kako
:._~~:.~ koji je napisan vrlo
.".-=""'.:..~..., i razumljiv svakome, a
-;--:eza pomoći će vam da
. -oiIOL;;a-:; sadržaj.
......-.;. ~ra':ct.ične radnje morate
_ -~.-e tl predmeta Pr~ž.anje
~ ..2.
savjetujemo da JOJ ne­
Svaka osoba koja se zatekne na mjestu promet­
ne nesreće ili naiđe na mjesto prometne nesreće
dužna je ozlijeđenim osobama pomoći. Ako je
uz to još i vozač, onda mora, u slučaju potrebe,
prevesti ozlijeđene do najbliže zdravstvene
usta nove. Ozlijeđene osobe ne transportiraju se
jed ino ako se može očekivati brz dolazak vozi­
la hitne pomoći i ako se ocijeni da bi nestruč­
ni m ili neodgovarajućim prijevozom bilo pogor­
.;ano njihovo stanje.
Osoba koja je sudjelovala u prometnoj nesreći u
.;.ajoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih,
:Južn a je ponašati se na sljedeći način:
2 ne smije se udaljiti s mjesta nesreće odnosno
može se privremeno udaJjiti i to samo radi
pružanja prve pomoći ozlijeđenima ili da se
njoj pruži prva pomoć;
.:J obvezatno je poduzeti mjere kako na mjestu
nesreće ne bi došlo do druge nesreće, oba­
vijestiti policiju o prometnoj nesreći i priče­
kati njihov dolazak, a nakon obavljenog uvi­
đaja ukloniti s kolnika svoje neispravno vozi­
lo, teret ili rasute stvari, ako je to moguće, te
drugom odsutnom sudioniku u nesreći dosta­
i ti svoje ime, prezime i adresu;
- ne smije, dok se ne obavi uviđaj, uzimati al­
kohol na pića, opojne droge ili lijekove koji se
i n ače ne smiju upotrebljavati prije ili za vri­
;em e vožnje;
::: ima pravo tražiti podatke i adresu osoba koje
su bile nazočne u trenutku kada se nesreća
valjati odnosno kotrljati po tlu kako bi se upalje­
na odjeća ugasila .
PODSJETNIK ZA POSTUPAK U SLUČAJU
PROMETNE NESREĆE
Ako se dogodi prometna nesreća u kojoj ima
poginulih ili
ozlijeđenih,
potrebno je:
označiti mjesto nesreće trokutom, a noću
svjetiljkom
pružiti prvu pomoć ozlijeđenima
dogodila.
~_-dionik u prometnoj nesreći mora pričekati
-_ azak policije ako to zahtijeva drugi sudionik
:. -:-letne nesreće.
- !) ie nakon prometne nesreće došlo do požara
- - ....ekom od vozila, potrebno je odmah pris­
__ j gašenju te iz vozila pokušati izvući ozli­
~E"e
osobe. Ako je
odjeća ozlijeđenih
Pozvati
liječničku pomoć
i policiju
HITNA POMOĆ 94 POLICIJA 92
osoba
_ :: dmen u, gašenje se obavlja tako da se na
.:.:::..::aljenoga prebaci kakva teža tkanina, kao što
-::- deka, kaput, prekrivač ili slično, ali ne preko
_ ? e. Potom osobu treba poleći na tlo pa ruka­
--.: .agano udarati po zapaljenom mjestu. Takvo
~a še nje može se obaviti i posipanjem
~ e ili pijeska na zapaljena mjesta odjeće.
_ zahvaće nu plamenom možemo pokušati
1.1. POSTUPAK S OZLIJEĐENIMA
LLL Orijentacijski pregled u vozilu
Na mjestu prometne nesreće neophodno je što
prije obaviti orijentacijski pregled ozlijeđenih.
Prvo provjeravamo je li osoba pri svijesti kako
bismo od nje dobili podatke o eventualnoj
ozljedi.

9. Postupak u prometnoj
nesreći
Ako se tij ekom pregleda kod ozlijedene osobe
u oč i jako krvarenj e, neophodno ga je odmah
zaustaviti.
Ako je oz lijeđ e ni bez svijesti, potrebno mu je
odmah osi gurati prohodnost dišnih putova i
položiti ga u ba ć ni pol ožaj, ili mu zabaci ti glavu
i če ljust podignuti gore i tako je držati.
stru čne medicinske pomo ći, potrebno je obaviti
ori jentaci jsk i pregled osoba u vozilu, pružiti ne­
odgodivu prvu pomoc te izvući osobe iz vozil a.
Nakon toga j e nužno ob aviti detalj an pregled,
pružiti oz lij eđe nim a odgo varaju ć u prvu po mo ć
te organizirati prijevoz do naj bli že zdravstvene
ustanove.
1.1.3.
Ako oz lijeđeni ne diše i ne radi mu srce, mora
se odmah pristupiti ož ivlja va nju .
Situacije prethodno naveden im redoslijedom
jesu NEODGODIVA PRVA POMOĆ tj . postup­
ci koji se moraju ODMA H primij eniti jer pred­
stavljaju izravnu opasnost za život.
Izvlačenje ozlijeđenih
osoba iz vozila
oz!ijedenog iz vozila je vrl o važan
postupak, a redoslij ed radnji u postupku izvla­
če nja izravno je ovisan o ozljedi odnosn o sum­
nji na postojanje ozljede kralježni ce. Ako je mo­
g u ć e, oz li jeđenog je najbolje izvu ć i iz vozila za­
jedno sa sjedalom na koj emu se nalazio u tre­
nutku n esreće i u položaju u kojemu je zateč e n.
I z vl a če nj e
ZAPAMTITE
Obilna krvarenj a vrlo brzo uzrokuju smrt.
Osoba bez svijesti vrlo se lako i brzo može
ugušiti .
Mozak bez kisik a "živi" u prosjeku samo još
3 do 5 minuta.
.:),'.;k,a 2. Izvlačenje oZFie6e-~
- ~ ozljedu kralježnice
Pregledom osoba u vozilu mogu se otkriti pri­
jelom i kostiju te druge ozl jede . Najvaž nije je
pravodobno otkriti ozljede kralježnice jer nakon
pa žljivog i ispravnog izvl ače nj a iz voz ila, ako je
to potrebno bez stru č ne medicinske po m oć i,
smanjujemo mogu ć n o st tež ih posljedica. Više­
struke ozljede mogu otežati uočavanje ozljede
kralj ežnice.
smo kod ozl ij eđeI10'5a: _
.: _~ §-:­
- ;:-a posebno pridrzac­
~ 00a. lagano povlać€'ĆF _ ~
r-<- ; Pridržavajući IL ';0­
- € s a pfjjeloma.
-· 0
.... t- JOm a ruke ili noge
Ako je voz ilo u plamenu ili postoji neposredna
ži votna opasnost od požara, utapanja, pada u
provaliju, ili sli č nih n es reća, o zlijeđene osobe
iz v l ači m a iz voz ila bez prethodnog pregleda.
5-_ ->rtjamo
na oz: ec....
e pažljivo ispla . . . ; ~.
"':-e:- ;€ ozlijeđenog C ;:;.::,
z.
- lE' ',oje moraj u -c. '
3
1_1.2. Postupak S ozlijeđenima u gradu i izvan
naselja
Ako se prometna n es r eća dogodil a u naselj e­
nom mjestu odnosno ako je mogu ć brz dolazak
s tru čne medicinske po mo ć i , treba u č initi samo
on o što j e prij eko potrebno, dakle pruž iti ozlije­
đe nima neodgodi vu prvu pomoć (zaustavljanje
krvarenja, s prječa va nj e gušenja, oživljavanje).
Ako se nesr eć a dogodila izvan naseljenog mje­
sta odnosno tamo gdje nije mogu ć brz dolazak
2
Slika 7.
Izvla če nje ozlijeđene
osobe iz vozila
Ako ne sumnjamo na lomove, osobito ne na oz­
ljedu kralježnice, jednu ruku oz lij eđ en o g stav­
ljamo na njegov trbuh (PAZITI da ruka nije
slomljena!), a svoje ruke prov l ač ima ispod pa­
zuh a oz lijeđ eno g i hvatamo ga za podlakticu
(koja je na njegovu trbuh u) te ga lagano i z vIa č i ­
ma iz vozila (sl. 1).
:..: ,-ir -:esm..rćno ; _'f'p=:":
~2: Z~ ' U2,'1l: oo-s. _ ~ c
- - oz .ijeđenoga 1 f"'. i:
=:
:~ da se O~ ~_=
~ '2: " f.' ozJ=jeđe.""'I05c : = '='__ ~
_
e---'"~'O;a " O:~
-'-<,-:=:._
:: ~- ·.aza - 1'0
'12 ~.
""'*'
- ~ od ijee8Jit
"""'" iz ozia
... -:::-:,.:.-.: ,-:.= .~ _.::::o ­
=-- -­
~
~

10. Postupak u prometnoj
nesreći
ozljeda i po re meća j a o p ćeg stan ja organizma.
Nakon što je orij entacijskim pregledom isklju­
čen o možebitno krva renje, gubitak svijesti ili
prestanak disanja i rada srca, pregled se neop­
hodno nastavlja bez žurbe. Treba najprije pro­
naći ozljede na površini tijela, zatim pokušati
saznati postoje li unutarnje ozljede i oci jeniti
opće stanje. Pregled može biti olakšan ako je
ozlijeđe ni pri svijesti pa nam može po m oć i u
otkrivanju ozljede odnosno mOže ukazati na
eventualne bolove kao z nakove unutarnjih oz l­
jeda. Iskaš lj avanje i povraća nj e krvavog sa ­
držaj a, krvarenje ili sukrvica iz nosa i uh a tako­
đer mogu biti znakovi unutarnjih oz ljeda. Ako je
ozlijeđeni bez svijesti, pregled je otežan i va lja
pomno pregledati cijelo t ijelo.
~ ":'O:noći , potrebno je obaviti
:..c. O5Oba u vozilu, pružiti ne­
; x :e izvu ći osobe iz vozila.
~ obaviti detaljan pregled,
-o
_ ~ odgova rajuću prvu pomoć
~ c z do najbliže zd ravstvene
ozlijeđenih osoba iz vozila ~
iz vozila je vrlo vazan
-_~
radnji u postupku izvl a­
~ _ _
';;"'1 o ozljedi odnosno sum­
~ ~-= ede kralježnice. Ako je mo­
__ -:: "'a!ooIJe IZVUCI IZ vazda za­
_ .......:: : mjemu se nalazIo u tre­
_ ::telo.žaju u kojemu je zatečen.
;;.._- :_02.
ed
Slika 2. Izvla čenje ozlijeđene osobe pri sumnji
~a ozljedu kralježnice
:. <o smo kod o z lij eđe n oga ustanovili postojanje
:;rijeloma ruke ili noge, onda se taj dio tijela
lOra posebno pridržava ti, i to za dva susjedna
:globa, lagano povl ačeći u suprotnim smjerovi­
--'a. i pr idr žavaju ć i rukom neposredno ispod
--·esta prijeloma.
Slika 3. Procjena rada srca pipanjem na vratnoj
žjU kucavici (od " Adamove jabučice spustimo
se do žJijeba ispred vratnog mišića)
N
- ...0 sumnjamo na ozljedu kralježnice, neop­
-odno je pa žlj ivo isplanirati sva ki postupak. Za
..:-. :ačenje oz lijeđenog iz vozila potrebne su tri
osobe koje moraju raditi uz naj već i mog u ći
-Q"'ez jer nestru č n o i nepažljivo i zv l a čen j e mo­
-mati za izravnu posljed icu trajnu inva li dnost
smrt ozl ij eđe noga. Red oslijed postupaka
- o'a biti takav da se os igura zasebno pridržava·
- ~ glave ozlijeđenoga , zdj elice i nogu te tij ela
_= -j eđe noga koga moramo prihvatiti na način
"'::' 0 sto je prikazano na sli ci 2.
:=
.z edene osobe iz vozila
lomove, osobito ne na oz­
ozl ij eđenog stav­
.- . _-- =-OOh (pAZITI da ruka nije
~-.- ~ -e ~'e provl ač im o ispod pa­
_-~.: ....: h' atamo ga za pod l akti :~
~;: - ~ t.-bu hul te ga lagano izvlacl-
__
-
_ __
_ -.2
o;.
ed" ,! ruku
• •1 . ~. Pregled ozlijeđenih osoba nakon
mta ćenja iz vozila
:-::-g:ed o zl ijeđenoga te pru žanje prve p o mo ć i
)Z·.lja se nakon orijentacij skog pregleda u
- : - u i i zv lačenja ozlijeđenoga iz vozi la. CiJj
2 inog pregleda je otkrivanje svih posto j eć ih
Slika 4. Provjera disanja: zabacimo glavu i pri­
slanjamo svoj obraz uz lice un esrećenoga
3

11. Postupak u prometnoj
nesreći
Radi ocjene općeg stanja organizma, neophod­
no je utvrditi odnosno pod uzeti s lj ed eće :
• pokušati komunicirati s osobo m posta vlj a­
njem jednostavnih upita i istodobno je lagano
štipati za kožu na ruc i, č i me će mo utvrd iti
prisutnost ili odsutnost sv ijes ti;
• provjeriti rad srca pipanjem ž ile ku cavice na
vratu jagodica ma prstiju u udubini između
grkljana i velikoga vratnog mi š i ća , u visini
Adamove j a bučice (normalan ritam rada srca
je oka 80 puta u minuti) (sl. 3);
~
~tm~,C
iTl,
0...
Slika 5.
Ma čje
'~""""
Qi:S-1
$""-
,--J
oko
• disanj e provjerava mo stavlj anjem ob raza
ispred usta i nosa un esre će n og, istodobno mu
glavu, te pro matranj em prsnoga
zaba c ujući
koša (norma la n je rita m disanja 12 do 16
puta u minuti) (s l. 4);
• promjena boje kože ta kođer može govoriti O
o pćem stanju organizma.
Z nakovi koji govore o porem eća ju op ćeg stanja
organizma često su jedini z nac i unuta rnj ih oz­
ljeda.
1.1.5. Stanje prividne sm rti i sigurna smrt
Osoba koj a pregledava oz lije đe no ga mora tije­
kom pregjeda ustanoviti je Ji oz lijeđen a osoba
mrtva iJi nije. Prestanak disanj a i rada srca pred­
stavlj a PRIVIDNU SMRT odnosno to sU NESI­
GURN I ZNACI SM RTI jer se pravodobnim i pri ­
mjerenim postupcima prve po mo ć i mogu vratiti
te izgubljene funkcij e.
Znaci koji nam pokazuju da je kod oz lij eđenoga
nastupila sigurna smrt poč i nju se pojavljivati tek
nakon nekog vremena od prestanka rada srca i
prestanka disanja. SIGU RNI ZNAKOVI SMRTI
pojavljuju se, dakle, nakon pola sata, i dulje. To su:
1. mačje oko
2. mrtv ač ke pjege
3. mlo havo st koja pre lazi u ukoče no s t tij ela.
MAČJE O KO ćemo opaziti kada oč nu j abuči cu
stisnemo s obje strane i time izdužimo zjeni cu
koja je kod mrtvoga vrlo proširen a. Kad popusti­
ma pri tisak, kod prividno mrtve osobe zjenica će
se vratiti u prvotni oblik (postat će ponovno
okrugl a). Kod mrtva će č ovje k a, nakon popuštanja
pritiska prstima, zjenica ostati izdužena, u obliku
mačj eg oka (oko je izgubilo e l astičn ost) (sl. 5).
4
MRTVAČ KE PJE GE sU tamn o lju bičaste boje i na­
staj u slijevanjem krv i u donje dijelove tijel a
zbog prestanka rada srca tj. cirkul acije krvi . PO­
j avljuju se oko pola sata nakon prestanka rad a
srca i s vremenom se stapaju i poveć avaju .
UKOČENOST TIJELA pojav ljuje se nakon počet­
ne mlohavosti odnosn o opuštenosti mi š i ća tako
da se tij elo potpuno uko č i u zglobovima za oko
6 do 8 sati.
1.1.6. Postupak s odje ćo m ozlijeđenoga
Da bism o mogli detaljno pregledati ozlij eđe no­
ga i nakon toga mu pružiti prvu pomoć, moramo
ga oslobod iti od j eće i ob u će, naro č ito s onih
dijelova tijela gdje se ozljede nalaze. Pri tome je
neophodn a osobita pozornost jer nepažlji vo
svl aće nje odjeće može uzrokova ti jače ozlje­
điva nj e te se može izazvati ili p oj ač ati bol.
• Odj eća i obu ća se zbog toga s o zlij eđe noga
otklanja naj češće paranjem po šavovima (sl.
6).
• O djeća se sv lač i prvo sa zdravog di jela tij ela,
a zatim s ozlijedenoga dijel a. O blač i se obr­
nutim redoslijed om (sl. 7).
• Nagorj ela odj eća i zalij epljena za tij elo ne
smij e se skidati (može se obrezati ška ram a).
• Za lijepljena odj eća se skida ako je natopljena
kemikalijama (kemij ske opeklin e).
• Skidanje kacige motoristi prepustite stru č n o m
djelatn iku hitne pomo ći, a izn imno, ako je
prijeka potreba (životna opasnost), skidaju je
dvije osobe: jedna osoba pridržava glavu
vrat, a druga oprezno skida kacigu.
-- 5. lacenje Ot:1-- ce
e
5
~
- ::- KUT/JA PRVE POOC I
HER ljAL ZA PR eL.' T
E
lOC I
e :lOr'OC~
c a ~a. .::: ~-:::
- ~,- e oc.--:x: oc. '=-:'".e-­
.,:.
~':: -:)" :­
- "=~
- :=.
~
ec.
=-- e
.=.- ::.
-....o.ć.-.<:. -..i.-~..č. ::..:.
~­

12. Postupak u prometnoj
Slika 6. Uklanjanje
odjeće 5 unesrećenoga
• Prvi zavoj je sterilni zavoj koji na početku
ima u gra đen jas tu čić sterilne gaze. Kori sti se
za pokri vanje svih rana, ozljeda i pri zaustav­
ljanju krvarenja (u kompresivnom zavoju).
Prvi zavoj se otvara neposredno pri je postav­
ljanja na ranu i postupa se taka da se prvo
postavi jast učić koji se potom pričvrst i zavo­
jem. Prvi zavoj se ne smije dodirivati prstima,
a jastuč i ć se ne smije pomi cat i nakon postav­
ljanj a na ranu.
U kutiji prve
materijal"':
se nakon po čet­
opuštenosti mišića tako
___ .~oči u zglobovima za oko
":x) a l juje
-.:-0
A~_­
, odjećom ozlijeđenoga
.", pregledati ozlijeđeno­
-=. :' pr'u pomoć, mora~o
.:. ot:M;će. naročito s onth
: _ ede nalaze. Pri tome je
~ ~ ;'z:~mo5t jer nepažljivO
.::..:. zrokovati jače ozlj e­
- -__ ~::.; 1 i1i pojačati bol.
....:
- 'o
~
:-
s.a zdravog dijela tiJel a,
;a. dijela. Ob laČI se obr­
5.
~:2. :a1ijepljena za tijelo ne
.aze se obrezati škarama).
~2 se skida ako je natopljena
-:4. . er~iis:e opekline).
_'e- -"'!Oi.oristi prepustite stručno~
_.::..:, '!)(}ffioći, a iznimno, ako Je
_ - z' otna opasnost), skidaju j~
~
.,;:.. edna osoba pridržava glavu I
i..a. DyeznO skida kacigu.
nalazi se
sljedeći
Dimenzije i ko ličin a materijala i pribora iz kutije za prvu
dane su hlv atskom normom HRN 1112 od 2001.
godine.
pomoć
:c =bog toga s ozlijeđenoga
~-= '302.'2.t-'-em po šavovima (sl.
pomoći
• prvi zavoj (12 x 5 i 8 x 3 po 1 kom.)
• ka li ko zavoj i (8 x 5 i 4 x 5 po 2 kom.)
• "Aluplast" za opekline (2 kom.)
• steri lna gaza - komprese (5 x 5: 10 kom.,
10 x 20: 2 kom.)
• flaster (5 kom.)
• samoljepiva vrpca
• trokutni rubac (2 kom. )
• igle sigurnice
• škare sa zaobljenim vrhom
• ru kavice za jednokratnu uporabu (PVC)
• plast i čna vrećica
• meta lizira na folija (m inimalno 150 x 200)
• folija zaštitna za umjetno disanje
~ :=~... :2:n no1 jubičaste boje i..na­
_
_
II donje dijelove tIJOI.
-..:a ~'ca tj. cirkulacije krvi. PO­
_ . ;.a:a nakon prestanka rada
~ ~:- paju i povećavaju.
=-__
nesreći
_ <a 7.
Svlačenje odjeće 5 ozlijeđenoga
1.2. KUTIJA PRVE POMOĆI I
tATERIJAL ZA PRUŽANJE PRVE
POMOC I
~~'ja
prve pomoći je obvezatni dio opreme
vozila na cesti. Oblik, veli č in a te sadržaj
_"'e prve pomoći određeni su standardom*, a
..: '"Žaj je ko ncipiran tako da omogućuje pru­
.: : ... ·e osnovne prve pomo ći na mjestu gdje je
; o do oz l jeđivanja .
edinačna namjena navedenog materijala je
~ 3 'Og
~ a:
• Kaliko zavoj nije sterilan te se ne smij e stavi ­
ti izravno na ranu. Služi za pri ćvršć iv a nj e
kom prese sterilne gaze na ranu , za postav­
lj anje kompresivnog zavoja, za pri čv ršćiva ­
nje oz lij eđenoga dijela tijela, za imobilizaci ­
j u i slič n o .
• Sterilna gaza se kori sti za neposredno pokri­
vanje rane veće površine (razderotine, otvo­
rene ozljede trbuha), za prekrivanje opeklina,
pri postavljanju kompresivnog zavoja i sl.
Učvršćuje se drugim zavojem, trakom flastera
ili na drugi na č in.
• Komprese sterilne gaze su manji komadi ga­
ze priprem ljeni za izravno postavljanje na
otvorenu ozljedu koj a je manje površine, a
učvršćuju se tak ođer zavojem ili flastero m.
• ALUPLAST povoj za opekline je metalizirana
tkanina koja je sterilna i služi za prekrivanje
ili omatanje opeče n i h mjesta na tijelu .
5

13. Postupak u prometnoj
nesreći
Slika 8. Sadržaj kutije prve pomoći
• Flaster na č ijoj je sredi ni postav ljena traka
sterilne gaze, rezanjem potrebne ve l ič in e,
kori sti se za prekrivanje manje površinske
ozljed e koj a ne krvari jako (može biti već
izrezan na manje komade).
• Samoljepljiva traka slu ži za pr i čvršć i va nje
gaze, komprese, zavoja, a kori sti se i pri imo­
bilizaciji i s li č n o.
• Trokutna marama je višenamjensko sredstvo
koje može zamijeniti zavoj, ko ri stiti za lmo­
bil izaciju, za zaustavljanje krvarenja podve­
zivanjem te u drugim s lu čajev im a.
• Rukavice plastične se koriste kad se pruža
prva pomoć kod krva renja kako bi se smanjio
dodir s krvlju oz lijeđenoga (osobito pri zaus­
tavljanju krva renja pritiskom prsta ili šake u
samu ranu).
• Igle sigurnice kori ste se za učvršćiva nje kra­
jeva zavoja, trokutnih marama ili odjeće pri
previjanju ili imobilizacij i.
• Škare koje imaju zaobljen vrh koriste se,
osim za rezanje zavoj nog materi jala, i za pa­
ranj e odjeće ili obuće.
• Metalizira na folija je višenamjenska: može­
mo prenositi unesrećenog na njoj, a koristimo
je i za zaštitu od hladnoće i vr ućine (pri hlad­
noći srebrna strana prema unesrećenom; pri
vru cini srebrna strana prema su ncu).
• Zaštitna folija za umj etno disanje je za jed­
nokratnu uporabu i može biti sa zaštitnim fil­
trom ili nepovratnim ventil om.
ZAPAMTITE
Nakon svakoga korištenja materijala jz ku tije
prve po m oć i obvezatno se mora nadomjesti ti
utrošen i materijal.
Osim kutij e prve pomoći koja ima ogra ni če n sa­
držaj, treba ima ti na um u ka ko u s lu čaju potrebe
pružanja prve pomoć i na mjestu nesreće treba
koristiti svako sredstvo koje nam je pri ruci da
bismo pomogli oz l ijeđenome. Sredstv a koja
nam se nađu pri ru ci, a služe za pružanje prve
pomoći , nazivaju se PRIRUČNA SREDSTVA.
Kao p rir uč na sredstva za imobilizaciju (stavlja­
nje u nepokretn i položaj) mogu tako poslužiti :
prometni trokut, kišob ran, dizalica, pum pa,
daščice i drugo. Za za ustavljanje krva renja pod­
vezivanjem može se koristi ti krava ta, remen,
marama, ša l i s li č n o.
PITAN JA ZA PONAVLJ ANJE
Slika 9.
Priručna
sredstva zt? pružanje prve
pomoći
• Vrećica
plasti čna se upotreb ljava za zaštitu
oz lij eđenog mjesta od praŠ
ine, kiše i sl. U tu
se v reć icu može staviti otrgnuti dio ru ke ili
noge koji se stavlja uz oz lij eđenoga pri trans­
portu u zdravstvenu ustanov u. Plastična
v rećica se koristi i za postavljanje na ranu
preko steri lne gaze pri otvorenoj oz ljedi
prsnoga koša.
6
1. Koje su dužnosti sudio nika u prometu pri ­
I ikom prometn e n es reće?
2. Kakav je postupak s oz lij eđen im osobama u
vozi lu?
3. Kakav je opći postupak s ozlijeđenima u pro­
metnoj nesreći?
4. Kakav je postupak izvlačenja ozlijeđenih iz
vozi la?
5. Kako se obavlja pregled i kakav je postupak
nakon iz v l ačenja oz l ijeđe nih iz voz ila?
6. Što sad rži kutij a prve pomoć i ?
2. NEODGODIVA PR
ŽIVOT U OPAS'
Prva pomoć je najhit, , _
srećenome; zbrinjaa --.;::. :. . . '
nesreće, Prije nego ga D"~ ­
Zdravstvenom djelalni ~, _ =-_._
žiti u najkra ćem roku
imati na umu da međi.. _
vršiti trijažu tj. da p/' u
redu hitnosti s obzirom -.a -: .:.
kOjima se nalaze ozlijede-­
smijemo zaboraviti da -.a.- - I ~
iivot i Spriječiti pogorša - '='
Tako pri pružanju pn e pc.o-"
moramo svesti upravo 112 : _
ni, ali dOvoljni da udOo. .of
"lAJTE NA UMU DA O 00_
PRAVILNO PRUŽENOJ p :­
ZIVOT I USPJEŠNOST => _
- 'iESREĆENOG!
...ad se pristupI unesreCe-:-.-.­
P" e pomOĆi, treba:
'. utvrd iti vrste ozljeda .
.:: . pružiti neodgodivu pr. .... ~
. u svim težim S lučaj€'. : ~.a
hitne pomoći i policiju.
'-ajhitnija stanja u pn 'oj
:;0­
-·:<:ho pružiti tzv. neodgoc:fn
~"';a u kOjima je život L "'f"!.=-.:':"'1;
:: to je onda kad nastt.;pi
(narenje
besvjes no stanje
rtanje prividne smrti.
- ; .:ćaj u da među oz lijeđe-­
- - nekom od tih sta:1}2 _ ~ _
ećnah i smjesta pn O zb~ - __
- <h. a tek ćemo nako" :0:5-= :
'2 pomoći Ostalim ozi'
~ - opasnosti .
.: se nalaZimo u nase" e:o­
-;:;:...-z:"'ane službe hit-"".e :lI:r-- _
~-o.. e. pruianje p('.€ x - o.: .::~
- -:-"2 o na stanja -eoc§:,oc ~

14. Neodgodiva prva
~ :.e '. ;.o riste kad se prLl~a
•_ =.-enja kako bi se s~al1 ) IO
~':'e--roga (osobito pn zaus·
.:. !Yit:s 'om prsta iti šake LI
~;:> se za učvršćivanj e kra­
:~- _ :narama ili odj eće pri
-- ..z:adj i.
__ : aobljen vrh kOJ~ ste sei
3. o
materijala, l za pa­
-r;:;..,..(e.
~
išenam jenska: mOze­
.'
.J'"t"5'?:e"' o g na njoj, a kor,l stlmO
_ ~J.:"OĆe i vrućine (pn h ad~
- -:;.-.a ~-ema unesreće nom; pn
€'
..:-J:;;...
~.....,..
~-2. prema su n~u):
.
umjetno disanje I~ Z~ le?­
Li
_'- :oze biti sa zašti tnim fd·
_
- .entilom.
;;-~"' ;a materijala iz kuti~~
_~o se mora nadomjestiti
,oja ima ograni čen sa­
~ ...ako LI slučaju potrebe
_ ~ :a mjestu nesreće tf,eba
.;. . _ .: ...o·e nam je pri f UC I ~ a
IX'
~'lOme . Sredstva ko)a
-_
-
-_ - -; .;; uze za pružanje prve
"-..o - - • L.ČN A SREDSTVA.
~ ~ _;:: '-nobi1izad ju (stavIJa­
. . . _-o;;
rnogu tako poslu ž iti :
dizalica, pu mpa,
~...:*,..an
~
. -;:: _5':2 .Ijanje
~
so:: . . .oristiti kravata, remen,
krvarenl a pod­
pomoć
2. NEODGODIVA PRVA POMOĆ - STANJA U KOJIMA JE
ŽiVOT U OPASNOSTI
Prva pomoć je najhi tnija svrhovita pomoć une­
sreće nome; zbrinjavamo ga odmah na mjestu
n es reće, prije nego ga predamo u ruke stru č nom
zd ravstvenom djelatniku. Prvu po m oć treba pru­
žiti u na j k raćem roku i pravilno. Uz to valja
imati na umu da među u n es rećen i ma treba iz·
vršiti tri jažu tj. da prvu pom oć treba pru ža ti po
redu hitnosti s obzirom na ozljede j na stanja u
koj ima se nalaze ozlij e đ e n i . U svemu tom e ne
sm ijemo zaboraviti da nam je osnovn o: spasiti
zivot i sp r i ječi ti pogo rša nje stanja ozl i jeđen ih.
Tako pri pružanju prve po moć i svoje postupke
moramo svesti upravo na one koj i su neophod­
ni, ali dovoljni da udovo lje tim zahtjevima.
l 'v1AJTE NA UM U DA O PRAVOVREMENOJ I
PRAVILNO PRUŽEN OJ PRVOJ POMOĆ I OVISI
ZIVOT I USPJ EŠNOST DALJNJEG LIJ EČENJA
U NESREĆENOG!
{ad se pristupi u n es reće n o me radi pružanja
:Jrve pom oć i , treba:
· . utvrdi ti vrste ozljeda,
~. pružiti neodgod ivu prvu pomoć
3. u svim težim s l učaj evi ma oba vijestiti službu
hitne pom oć i i pol ic iju.
'ajhitnija stanja u prvoj pom oć i kad je neop­
-odno pružiti tzv. neodgodivu prvu pomoć jesu
stanja u koji ma je život un esrećenog u opasn os­
a to je onda kad nastupi:
• krvarenj e
• besvjesno stanje
stanje prividne smrti.
da m eđu ozlij eđen i m a ima onih koji
u nekom od tih stanj a, to znač i da će m o
odmah i smj es ta prvo zbrinuti njih i spasiti im
: 0 1. a tek ćemo nakon toga pri stup iti pružanju
: - e pomoć i osta lim oz lij eđen i m a koji ma život
- e u opasnosti.
_
s l učaj u
~_
_-::-' ~:Jdion i ka u prometu pri ­
~'""'...,- -~"eće ?
:- _02.-~-S
ozlijeđen im osobama u
_ ~'.~ -n.:pak s ozlijeđenim a u pro­
:e: _~'~ izvlačenja ozlijeđenih iz
pak
pregled i kakav je po:tu
~:;:r. 2. ozlij eđenih IZ vozila.
prve pomoć i?
- stanja u kojima je život u opasnosti
- o se nalazimo u naseljen om mjestu, u bliz ini
~n jzj rane službe hitne pomoć i i zd ravstven e
sa.nove, pružanje prve p omoći će nam se sv€­
_pravo na stanja neodgod ive prve pomoć i ,
dok ne sti gnu kola hitne pomoć i odno sn o struč ­
ni zd ravstveni djelatnik. Ostale oz ljede i stanja
koj a nisu tako hitna, osob ito kod onih unesre­
ćen ih kojima bismo n estručnom pomoći mogli
naštetiti, prepustit će mo st r u č n o j ekipi hitne po­
m oć i.
2.1. KRVARENJE
Pod krvarenjem razumijevamo svaki gubitak
krv i istjecanj em iz ošt eće ni h krvnih žila ili ozli­
j eđe ni h organa. Vanjsko krva renje je odmah
u oč lji vo jer prati veći nu otvo renih ozljeda. Unu­
tarnje krvarenje prou zro čeno je istjecanjem krv i
u tjelesne šupljine (trbuh, prsni koš). Razlikuj e­
mo stoga VANJSI<O i UNUTARNJE krvarenj e.
2.1 .1. Zaustavljanje vanjskoga krvarenja
U prvoj pomoć i je bitno što prije zaustaviti
krvarenje. Pravovremenim i pra vil nim zaustav­
ljanjem krvarenja sprj eč avamo daljnj i, ve ći gu­
bitak krvi pa time i šok. Svaki znatn ij i gubitak
krvi zahtijeva odgova r a juć u nadoknadu, a to je
moguće samo u bo lnici .
Krvarenje zaustavljamo na
1.
2.
3.
4.
četiri načina :
pritiskom prsta
kompresivn im zavojem
podvez ivanjem
pritiskom prsta iJi šake u samu ranu.
1. ZaustaVljanje krvarenja pritiskom prsta je
pri vremen n ač i n. U prvi trenutak, kada pri ­
stupimo une s reće nom, odmah, ne gubeć i vri­
jeme na traženj e gaze i zavoj a, zaustavljamo
krvarenj e priti skom prsta (svoje prste uv ijek
imamo sa sobom!). Postupak se svodi na to
da se prstima pritisne na od ređeno mjesto
a
gdje se krvna ži J na lazi iznad kosti (tvrd a
podloga) č i me se prekida tok krvi do mjesta
rane pa time i krva re nje. Treba zato dobro
znati gdje su ta mjesta na tijelu i kako se pri­
tiskom prsta zaustavlj a krvarenje. Ra zum ije
se da će to mjesto, gdje treba pritisnuti, biti
iz m eđ u srca i rane.
2
_
-_ .>-2
7

15. Neodgodiva prva
pomoć
- stanja u kojima je život u opasnosti
jedne, i to s one strane gdje je krvarenje jače (sl.
10). Jagod icama prstiju napipamo "Adam ovu
jabu č i c u" i sp ustimo se po vratu sa strane do ž li­
jeba ispred mišića koji se nalazi s te strane. Ako
smo dobro odredili mjesto na vratu, osjetit
ćemo
pod prstima pul s (bilo). Obuhva timo vrat unesre­
ćenoga tako da jagodicama prstiju pritišćemo u
žlijeb ispred mi š ića na va njsko j polovini prednj e
strane vrata, a palcem sa stražnje strane, tako da
vratnu krvnu žilu stiskamo uZ vratnu kralježnicu.
Takvim pritiskom sprječav a mo prolaz krvi do
mjesta ran e na glavi, a time i dalje krvarenje.
Ako je rana na nadlaktici, krvarenje za ustavljamo
pritiskom obaju palaca u pazušnu jamu (pazuh) a
pri tom e prstima obuhvatim o rame (sl. 11 ).
Slika 13. Zaustavljanje ';:- <:"?'_
A ko krvari noga, kr"2~e-::- =
.i
(Om krvne ži le u prepO.- ~ .,:i
zaustavljanju krvarenjz _ 0.::­
Sake (izboči nom savije- _
Kod svih krvarenja na ruci, ruku dižemo uvis i
time pridonos imo smanjenju krva renja (ruku
unesrećen oga stavljamo sebi na rame).
Slika 10. Zaustavljanje krvarenja na glavi
A ko je rana na ruci koja krvari na podlaktici ili
šaci, pri tisak se obavlja u žlijebu ispod tzv .
dvoglavog mišića nadlaktice (to je onaj mišić
koji pipaju djeca da vide kako imaju jake mi­
šiće). Krvnu žilu pritišćem o uz n a dJ a kti č nu kost
(sl. 12).
Ako krvare prsti ruke, prste jednost avno ispre­
pleterno i stisnemo (sl. 13).
~
....: . -I.
,""'" :·JJ.71
Zau5ta~4janje ",- a-e-~ _
obaju palaca
Slika 11. Zaustavljanje krvarenja na nadlaktici
Krvarenje na glavi zaustavl ja se pritiskom prsti­
ju na vratnu krvnu žilu s one strane gdje se na­
lazi ran a. NIKADA NE SMIJEMO PRITISNUTI
VRATNE KRVNE ŽiLE S OBJE STRANE jer tim e
zaustavlj amo cje lokupni dotok krvi u glavu (mo­
zak) i time možemo ubiti čo vj e ka. Ako postoji
ra na s obje strane, uv ijek zaustavljamo samo s
8
- r ::-
Slika 12. Zaustavljanje krvarenja na podlaktici
:::a_s:;;
.=,-
~
.
-<~.=-=.
..:.

16. Neodgodiva prva pomo( - stanja u kojima je
_ __~- u napipamo I' Adamo~v~
-c 5e po vratu sa strane do zh­
. . se nalazi s te strane. Ako
_ esto na vratu, osjetit ćemo
o _Obuhvatimo vrat unesre­
,:.2OGicama prstiju pr.iti~ćemo .u
_2. --:. .anjskoj polOVini prednje
;;.._ 's.a stražnje stranel tako da
::- --:no uz vratnu kralježnicu .
-:. =~avamo prolaz krvi do
-- 2. ti me i dal je krvarenje.
ctici . krvarenje zaustavljam o
u pazušnu jamu (paz uh ) a
~. atimo rame (sl. 11 l ,
_~ 'lJci, ruku dižemo uvis i
~-'..anje nju krvarenja (ruku
:..10 sebi na rame).
2. Zaustavljanje krvarenja kompresivnim zavo­
jem ima svrhu da priti skom LI područj e rane
(samo ime ka že: kompresija = pritisak) spri­
ječ i da ljnje krvarenje. Kompresivni zavoj se
sastOji od ovih dijelova:
1, steriln e gaze (koja se stavlja na ranu )
2, tij ela koj e č ini priti sak (kompresiju)
3, zavoja (s l. 16),
Slika 73. Zaustavljanje krvarenja na prstima ruke
-ko krva ri noga, krvarenje zaustavljamo pritis­
..::om krvne žile u preponi s oba palca (kao pri
zaustavljanju krvarenja u pazuhu) ili pritiskom
;ake (izbočinom savijenih prstiju) (sl. 14 i 15),
...o·a ' rvari na podlaktici ili
7
;a u žlijebu ispod ~~ :
~.a;J c:-.ilce (to J ona) mlSIC
e
~~., ,, 'de kako imaju Jake ml­
._;: ~e o uz nadlaktičnu kost
_. _ orste jednostavno ispre­
.
u opasnosti
Metoda za ustavljanja krva renj a pritiskom prsta
je privremena metoda. Kori sti se dok ne postavi­
mo kompresivni zavoj ili dok ne napravimo
pod vezivanje, kao trajnije metode zaustavljanja
krvarenja, ovisno o vrsti ozlj ede.
~-:e gdje je krvare nje jače (sl.
_ 2IC:a
~ivot
'3,
-' '<a 14. Zaustavljanje klVarenja na nozi
: ·'tiskom obaju palaca
U normalnim uvjetima za " tijelo koje č ini priti­
sak" kori stimo smotuljak zavoja, a u nestašici
zavoja može nam za to poslužiti neko pr iru č no
sredstvo, kao što su kutija šibi ca, upaljač, smotu ­
ljak papira, neki obli predmet iz okoline, npr.
kamenči ć ili što s lično. Preko tako postavljen og
predmeta na sterilnu gazu, kru žno postavimo za­
voj. Tek kada smo kompresivn i zavoj postavili,
smijemo popustiti pritisak prsta kojim smo do
tada zaustavlja li krvarenje. Treba dobro paziti da
kompresivni zavoj ne bude prej ako stegnut (ako
vrhovi prstiju iza zavoja popl ave ili utrnu, tad a
zavoj treba malo popustiti). M eđutim, ne smije
biti ni prelabav jer tada ne obavlja svoju zadaću
odnosno ne zaustav lja krvarenje. To će mo vidjeti
ako krv probije uz kompresi vni zavoj . U tom slu­
čaju postoj eć i zavoj N E skidamo, nego na njega
stavljamo drugi (novi) predm et koji či ni pritisak
te ga zavoj em ponovno zavij emo. Skidanje pos­
tojećeg uzrokovalo bi veći gubitak krvi.
Svaku težu oz ljedu imobi liz ira mo pa ćemo,
prema tome, imobi lizirati i dio tij ela na kome je
postavljen kompresivni zavoj .
- -5. Zaustavljanje krvarenja na noz;
'
_ ~ ___ . 1an)e krvaren}'a na podlaktici
~
"
_ om šake
Slika 16. Kompresivni zavoj
9

17. Neodgodiva prva
pomoć
- stanja u kojima je život u opasnosti
3. Zaustavljanje krvarenja podvez ivanjem pri­
mjenjuje se kada je d io ruke ili noge odrezan
(amputiran!). Podvezujemo ODMAH iznad
mjesta gdje je ruka il i noga odrezana. Treba
uvijek imati na umu da kirurg reže ruku ili
nogu na onom mjestu gdje je podvezan a (jer
tkivo da lj e od tog mjesta odum ire). Ako su
od rezani samo prsti, nikada ne smijemo pod­
vezat i ruku u ručnom zg lobu (to je ćesta po­
greškal). Podvezivanje obav ljamo trok utnim
rupcem, a ako ga nemamo o nda nek im pri-
ruč nim sredstvom kao što je ša l, krava ta ili sl.
Nakon postavljanja poveske, ranu moramo
zbrinuti (sterilna gaza, zavoj), a preosta li dio
ruke odnosno noge moramo imobi lizirati (sl.
17, 18, 19).
Odrezani dio ruke ili noge treba omotati ste­
riln om gazom i staviti u po!ivinil sku v reć i c u,
a II transportu, ako je mogu će, treba ga držati
na hl adnom (u termos-kutiji ili u usitnjenom
led u).
4. Zaustavljanje krvarenja pritiskom prsta ili ša­
ke u samu ranu primjenjujemo samo iznimno
tj . kada ni na koji d rugi n ač in ne možemo
zaustaviti krvarenje (rana na vratu ili na debe­
lom mesu). Nemojte zaboraviti pri tome sebe
zaštititi p l astič nom rukavicom.
2.1.2. Unutarnje krvarenje
Slika 17.
Podvezivanje
Slika 78.
Podvezivanje trokut­
trokutnim rupcem
nim rupcem - pred­
(zaustavljanje
krvarenja pritiskom
met kojim z atežemo
prsta traje!)
stavimo ispod dvaju
čvorova i okrećemo
sve dok ne zategnemo
Pod pojmom unutarnjega krva renj a razumijeva
se krva renje u prsnom košu ili trbuhu (o š teće nj e
unutarnjih organa: jetre, slezene, krv nih žila).
Znaci unutarnjega krvarenja pojav ljuju se o nda
kad dođe do većega gubitka krvi .
To je bi tno u o č i ti na vrijeme budu ć i da unu­
tarnje krvarenj e prepoznajemo po znacima iskr­
va renj a.
2.1.3. Iskrvarenje
Svaki
veći
gubitak krvi ugrožava život unesre­
pa je zato bitno prepoz nati znakove ve­
ćega gubitka krvi odnosno iskrvarenj a. To su
s l jedeć i znakovi : un es reće ni je blijed, orošen je
hladnim znojem, puls mu je ubrzan al i slab i
često jedva opipljiv, d isanje mu je poput pu lsa
ubrzano ali pli tko i jedva zamjetno.
će nog
Prva pomo ć pri iskrvarenju: vanjsko krvarenje
treba ODMAH zaustavit i i spr iječiti dalji gubitak
krvi. Nakon zaus tav ljenoga krvarenja, unesr eće ­
nog treba postaviti u tzv. položaj autotransfuzije
tj . glavom na niže, u koso, s pov išenim nogama
ili barem s uzdignutim rukama i nogama ka ko bi
se preostala krv preraspodijelila da mozak ne
ostane bez krvi (odnosno kisika) i taka ga trans­
portirati, naravno ako je unes re ćeni pri svijesti.
(sl. 21 i 22).
Slika 19. Podvezivanje trokutnim rupcem ­
krajeve obuhvatimo da se ne odmota i vežemo
(pritisak prstiju popustimo tek na kraju!)
10
Pri unutarnjem krvarenju (krvarenje u prsnom
košu i trbuhu ) un esrećenog ne sm ijemo stavljati
u polož aj autotransfuzije, nego ga moramo po­
l eć i ravno i tako transportirati.
lE"
p 21. i 22. POložaj a_­
·--r.arenje za U5ta~ ljeno
.~~~

18. Neodgodiva prva
pomoć
..20 što je šal, kravata ili sl.
__ =- !lO'- eske, ranu moran:o
:~ zavoD, a preostali dio
_: ;~ ~ramo imobili zi rati (sl.
noge treba omotati,~te­
. i u polivi niisku vreCl: u ~
e moguće, treba ga drzatl
_ .~-kut iji ili u usitnjeno m
Slika 20. Položaj za transport pri unutarnjem
Sva ki već i gubi tak krvi odnosno iskrvarenje
može dovesti do šoka. Pravovremeno zaustav­
lj anje krvarenja, kao i postavljanje unesrećenog
u po ložaj autotransfu zije nakon zaustavljenoga
krvarenja ili u ravno l ežeći položaj kad se krva­
renje ne može zaustaviti, upravo s prj eč a va šok
odnosno ublažuje ga ako se već počeo razvijati .
krvarenju
2.1.4. Šok
Šok je po remećaj općeg stanja oz lij eđe n oga koji
je izgubio mnogo krvi (pri krvarenju) ili mnogo
tj elesne teku ć ine (pri velikim opeklinama) ili koji
trp i ve li ke bolove (pri prijelomima ve likih kostiju,
kao što je natkoljenica ili više manjih kostiju isto­
vremeno npr. obje podlaktice ili potkoljenice).
n'Meflja pritiskom prs.t a i, i ša­
l
--enjujemo samo Iznimno
!'Ugi način ne možemo
_.::._ 'i:' ;ana na vratu ili na debe­
~.: ' e zaborav iti pri tome sebe
Iob~Mu.- -_,;:a icom,
Šok se lako prepoznaje po tome što je ozlijeđeni
blijed, o rošen hladnim znojem, usporeno i neza­
interesi ran o odgovara na postavljena pitanja. S
oz lij eđenim se može usposta viti odgova raju ća
komunikacija, što je zna k njegova svjesnog sta­
nja. Unes reće n i u šoku ne zove u pomoć i ne za­
pomaže. Di sanje mu je površno i ubrza no, rad
srca je ubrzan, a pu ls je na vratu jedva opiplji v.
-arenje
..
--_ ega krvarenja razumlJe~a
_- -- ..oSu ili trbuhu (oštećenje
__ - ---e slezene, krvnih žila).
Ic-----=-:s . - a'enja pojavljuju se onda
--:..3. r._bitka krvi .
. - - _ ~ . fijeme budući da unu­
___:12;emo po znaCima Iskr­
Prva pom oć se pru ža prema uzroku šoka:
1. ako je uzrok krva renje, potrebno je krvarenje
što prij e zaustaviti i oz lijeđenog a postaviti u
pol ožaj autotransfuzije (vanjsko krvarenje),
odn osno u ravno l ežeć i položaj ako se krva­
renje ne može za ustaviti (u nutarnje krvare­
nje) i što prije odvesti ga u bolnicu;
2. ako su uzro k opekline, onda se one moraju
što prije zbrinuti (previti i imobili zirati ), a
opećenom davati dosta tekUĆine;
3. ako je uzrok ve li ka bol (kod prijelom a np r.),
potrebno ih je što prije imobilizirati .
_ ...grožava živol unesre­
_ _ : prepoznati znakove ve­
... .-..o5no iskrvarenja. To su
_-6"ec eni je blijed, orošen j ~
':L 5 ...,u je ubrzan ali slab I
a ,",oje mu je poput pulsa
~ a zam jetno.
-.a-eni : va njsko krvarenje
_ :';_52 t : spriječi ti dalji gu bit~k
_~ ~"iOga 'r.' arenja, unesrec:~­
__ :::-.. 'jX>!ožaj autotransfuzIJe
_ -= _ .... oso. s povišenim nogam~
_.
. --. ruto:.ama i nogama kako bl
- .: ;'",aspodijelil a da mozak ne
_
"'"X}5'10 kisika) i taka ga trans­
_ ;~ ....o- ie u nesrećeni pri svijesti.
- stanja u kojima je tivot u opasnosti
Oz l ij eđe n oga
=
5 'ke 21. i 22. Položaj autotransfuzije (tek kada
e rva renje za ustavljeno!)
u šoku treba vrlo paž lj ivo trans­
portirati ; u toplim ljetn im mjesecima potrebno
ga je rashladi va ti, a kada je hladno, onda ga je
potrebno utopi iti tj . dava ti mu hladne odnosno
tople napi tke (osim pri sumnji na ozljedu trbuš­
nih orga na), kao i kon tro lirati postavljenu imo­
bi lizaciju.
_ G-enju (kIVarenje u prsn~~
. . . _ -~ -ećenog ne smijemo stavljati
___ -z,...5-lJzije, nego ga moramo po­
.
-
:: =ansportirati,
11

19. Neodgodiva prva
pomoć
- stanja u kojima je tivot u opasnosti
PITANJA ZA PONAVLJAN JE
1. Koja su stanja neodgod ivog pružanja prve
pomoći?
Besvj es no stanje je jed~
s kojim a se s usrećefTN) or
2. Koje su vrste krvarenj a?
jer ga često ne prepoz.-~ =-­
besvjesno stanje mora!.r
3. Koji su na č ini za ustavljanja krvarenja?
srećen ; koji je bez 5';'-~
4. Na kojim se mjestima krvarenje zausta vlja priti skom prsta?
Besvjesno stanje j e S2-
5. Od čega se sastoji ko mpres ivni zavoj ?
6. Na što moramo paziti pri postavljanju kompres ivnog zavoja?
7. U kojem
s lu ča ju
podvezujemo i kako?
8. Za što imobil iziramo oz lij eđeni dio tijel a nakon zaustavJj enoga krvarenja?
9. Koji su z naci iskrvarenj a?
10. Kakav je to autotransfuzijski položaj?
5" _
ne reagira na vanjs:"::'
srce mu radi.
S unesrećen i m u beS ;.ei-..:,
komunicirati, ne mate-e ;.;. I
uštipnemo, ne reagi ra ""'", ; j :
koj u ga štipamo). Žil O; __ "'
leži na leđ ima. U hes- es-': ,
opuštanja i mlohavosti ~. __
šića jezika. Dok unesr€'Ć-t:- -=.:­
mu pada i zatvara ždrij'e -O
prolaz zrak u u dušnik i aa ::- _
donos i još i gubi tak reijE.....
...:.
skupljena slina i drugi sac.....c:..=
krv, povraćeni sadrža;; . -~,
ako leži na l eđim a, poć._ " ~
eravnomjerno diše, srce :Ji:•.: _ "­
:i, lice pop/avi. Ako mL ~ -:.č: •
ne pomognemo, on će _~ _ -:::'
u nesrećenog odmah treba
položaj, a ako u ustimc oos.'
pOvraćeni sadržaj, pijes.=.. .;:;.;;
treba ga Odstraniti rt10C .: ~_
.:.anom o ko prsta, Posta I:a.- "::::_
!X>ćn j položaj omoguće::;=- ~ ::č
sadrža j jz usta (sli na, kn. ac =--­
-.ara prolaz zraku, a jez.. _~
, J,
;.23).
-_,o kod unesrećenog u ~
3" ,:'-­
- J.am o na ozljedu kra liei~-:::= ';__ _
2.alO zabac ivanj em gla. E
x, __
;.:~ ,ljustj prema gore. Pozo_·. e ::
glavu držati zabač€:"'Q- ?"" '­
- e;}(), glava se izravna a ez. ~
e što uzrokuje gUše-n}€- ...... ":' __
JO
Zaklj uča k. Kad unesreć€.- _ '" _~
a- :ski podražaj nakon 5w s.- .
..eda smo provjeravaju6 "aC 5 7:..a
ioa na ratnoj krvnoj i iir -:- :c.,-,:
dC, te kad smo provjero.- _~
-=.ii.. Ijučujemo da se un es:-eCe-- -.ai.z..=
12

20. Neodgodiva prva pomoć - stanja u koj ima je život u opasnosti
2.2. BESVJESNO STANJE
Besvjesno stanje je jedno od najopasnijih stanja
s kojim a se s u s reće mo pri pružanju prve pomoći
jer ga često ne prepoznajemo. Imajte na umu da
besvjesno stanj e morate sami ustanoviti; une­
srećeni
koji je bez svijesti to vam ne može
reći!
Besvjesno stanje je stanje u kojem une s re ćen i
ne reagira na vanjske podražaje, ali diše i
srce mu rad i.
S unesrećenim u besvj esnom stanju ne možemo
komunic irati, ne možemo ga dozvati, a ako ga
uštipnemo, ne reagj ra na bol (ne trza rukom za
koju ga štipamo). Zivot mu Je u opasnosti dok
leži na l eđ im a. U besvjesnom stanju dolaz i do
opuštanja i mlo havosti svih mi ši ća pa tako i mi­
šića jezika. Dok unesrećeni leži na l eđima, jez ik
mu pada i zatva ra ždrijelo i time one mog u ćava
prolaz zraku u dušnik i dalje u p lu ća. Tome pri­
donosi još i gubitak refleksa kašlja i gutanja te
skupljena slina i drugi sadržaji koj i se tu zateknu
!krv, povraće ni sadržaj). Takav se u n es rećeni ,
ako leži na l eđ im a, poč inj e gušiti: krklja, hrče,
neravnomjerno diše, srce počinj e ubrzano radi­
ti. lice pop lavi. A ko mu u najkraćem vremenu
;Je pomognemo, on će umri jeti ! Prva po m oć:
Slika 23. Dok leži na leđima, unesrećenom u
besvjesnom stanju jezik pada i zatvara dišne
putove
položaj, a ako u u stima postoji strani sadržaj
nom stanju! D a ne dođe do gušenj a, odmah ga
postav/j ama LI boč n i položaj i stalno na njega
pa zimo. O nesviještenoga ne smi jemo pokušati
osvijestiti nikakvim postupcima . Još uvijek se
često događa da se un esreće ni koji je u besvjes­
nom stanj u uguši i umre zbog n eodgova raju ćeg
položaj a tij ekom transporta iako nije imao oz­
ljede opasne za život (da je bio postavljen u
bočn i po ložaj ostao b i živ !). Redos lijed postupa­
ka pri postavljanju u bočni položaj:
povraće ni sadržaj, pijesak kod
51.), treba ga odstraniti rup č i ćem
1. savij emo mu ru ku s one strane na koju ga
unesrećeno g
odmah treba postaviti u
bočni
utopljenika ili
ili gazom omo­
:anom oko prsta. Postavljanj em unes reće noga
bočni položaj omogućuje se da se sav tekući
~držaj iz usta (s lin a, krv) oc ijedi i time se ne za ­
;>,
ara prolaz zraku, a jezik ne upada
LI
okrećemo
LI
ždr ijelo
2.
hvatajući
ga za ruku i ko ljeno
(o dje ću)
okre­
ćemo ga na bok
;1
.23).
3. postavljamo gornju ruku (šaku) pod lice; ako
.:. . o kod un es rećenog u besvjesnom stanju sum­
-jamo na oz ljedu kralježn ice, gušenj e sprj eča ­
amo zabacivanj em glave i podizanjem donje
::eljusti prema gore. Pozo r! C ijelo vrij eme mora­
""lO glavu držat i za ba če nom jer č im to presta­
-erno, glava se izravna, a j ez ik zatvara d išne pu ­
'O e što uzrokuje gušenj e (mloh avost mi š i ća ]) .
Zakl jučak, Kad un esrećen i nij e reagirao na naš
2.:1jski podražaj nakon što smo ga uštip nuli i
Io...:?da smo provjeravajući rad srca pipanjem pu l­
~ na vratnoj krvnoj žili ustanovili da mu srce
"3di te kad smo provjerom ustanovili da diše,
::2-".lj učuj em o da se unesre će ni nalazi u besvjes-
treba, popravim o mu položaj nogu, i to tako
da donja bude ispru že na, a gornj a skvrčena.
Smi sao takvoga boč n og položaja jest unesreće­
nog u besvjesnom stanj u tijekom transporta za­
držati u stabil nom po ložaju.
Tehn ika okretanj a u bočni po ložaj tako je raz­
rađena da se un es r ećenoga u najkraće m vreme­
nu može po lož iti u bočn i položaj, da i fizički
slabij a osoba može okre nuti u bočn i po ložaj
težu osobu te da unesrećeni u besvjesnom sta­
nju zadrži takav položaj tijekom transporta (sta­
bilnost
boćnog
položaja) (sl. 24 - 27).
13

21. Neodgodiva prva
pomoć
- stanja u kojima je život u opasnosti
Kod u n esrećenoga u besvjesnom stanju prva
pomoć je obvezatno postavljanje u b očni po­
ložaj, bez obzira na uzrok koji je doveo do bes-
vjesnog sta nja, naravno pod uvjetom da nema
ozljedu kra lježnice. Tada gušenj e sprj e čava mo
zabacrva njem glave i podizanjem č elju s ti.
2.3. STANJE PRf VlO'E
Treće stanje, u kojem:. 5- =
nos no kada je poueb.-.c
prve pomoći, jest S1a" :E :-_
Prividna smrt je sta - ,~
diše i kad mu ne radi 5-:-:.
z nakova smrti. Jasno E :..=.
bez svijesti.
Treba zapamtiti i ima::';
smrt ne zn a či konacn; P-~-.::II.l:
sudionika u prometu zd.'::
rada srca; p resta na k d.S2.- ~
sJjed ica bo lesti . Pra"~ ~~e._
njem Životnih funkC ija ti ::'E.­
ljude možemo vratiti t; z::.,'
Prva po m oć u privid noj s- _ ::
:oje č i n i :
• masaža srca
• umjetno disa nje .
O zivljava nj e treba
događaja, či m se
Z2poe€""
USla.()
~
_
s:a.nju prividne smrti Ida -tf" .:. i.=
-adi, a ne ma sigurn ih Z -;a. o' .:.
-e smije oklijevati jer r
=
;:""isan o sekundama .
.... mjetno disanje moze 5€ ac.E.
Slike 24, 25, 26. i 27. Okretanje u
bočn i
položaj
_~1:a
na nos
-.St2 na
usta.
-- 'e l ego se pristupi Up'_:_'1..­
-os 5'- .a ti prolaz zrah •.;:.;.:
.-,.
~ --e treba provjeriti :-...:
~"og sadrzaja 'slin.a ,:.
=e =-'TlO objasn ili ka..;o:: ~;:~-:--­
~- ...... Iohai jezi :" pad: =ok 1=_
ZZ!l.2 ra prolaz z:'?..... __ 0.?:
PITANJA ZA PONAVLJANJE
'-0:;
:J'.J~O e oj '"'OS-;o
OOC:·:I
1-0<-.
'e5,"-2<ei<Of"le 5:0 e . :še -:..:.:.;-..J: ~ _
1. Kako ustanoviti da je u nes reće ni u besvjesnom stanju ?
2. Zašto u besvjesnom stanju do lazi do gušenja?
3. Što rad imo s osobo m u besvjes nom stanju ?
14
~-.:: ­

22. Neodgodiva prva pomoć - stanja u kojima je život u opasnosti
pod uvjetom da nema
-e. Tada gušenje sprječavamo
-.2.. _.:'lO
_ " <c ' podizanjem čel justi .
2.3. STANJE PRIVIDNE SMRTI
2.3.1. Umjetno disanje "usta na nos" izvodi se
na s lj edeći na č in :
T"eće stanje, u kojemu je život u opasnosti od·
""Iosno kada je potrebno neodgodi vo pružanje
:l've pomoći, jest stanje pri vidne smrti .
Pri vidna smrt je stanje kada unesrećeni ne
diše i kad mu ne radi srce, ali nema sigurnih
znakova smrti. Jasno je da i tu imamo stanje
bez svijesti.
-reba zapamtiti i imati na umu kako prividna
~mrt ne znač i kona č ni prestanak života. Većina
sudionika u prometu zdrav i su ljudi, a prestanak
·ada srca i prestanak disanja kod nj ih nije po­
s iedica bolesti . Pravovremenim uspostavlja­
"·em životnih fu nkcija (disanja i rada srca) takve
.;de možemo vratiti u život.
• k leknite pored unesrećenog
• za bacite mu glavu i oslobodite mu dišne pu­
tove
• zatvorite usta unesrećenog
• prstima jedne ruke podižite mu bradu i gura;­
te je naprij ed zatvara ju ći mu usta, a dru gom
rukom na če l u pomozite zabaciti glavu
• udahnite zrak
• svoj im usnama obu hvatite nos un es rećenoga
i upušite zra k u njega te pri tome promatrajte
diže li se prsni koš
• d ignite svoju glavu i udahnite svježi zrak iz
okoline, a za to vrijeme pustite da unesreće­
nom upuhani zrak slobodno može i zać i
• ponavljaj te postupak u ritmu normalnog di­
sanja (sl. 28 - 301
P-va pomoć u pri vidnoj smrti je OŽiVLJ AVANJE
(Oje č ini :
• Ilasaža srca
• umjetno disanje.
;)ž iv!javanje treba započeti odmah, na mjestu
:ogađaj a, č im se ustanovi da je unesrećeni u
~nju prividne smrti (da ne diše i da mu srce ne
·~di, a nema sigurnih znakova smrti). Pritom se
-e smije oklijevati jer je život unes rećenoga
: • isan o sekundama.
L mjetno disanje može se obaviti na dva nači na:
Slika 28. Umjetno disanje usta na nos
• .1sta na nos
• .Jsta na usta.
=-· ie nego se pristupi upuhivanju zraka moramo
:'S ·gurati prolaz zraku kroz dišne putove. Naj­
: ··e treba provjeriti ima li u dišnim putovi ma
~anog sad ržaja (slina, krv, ... ).
eć smo obj asnili kako u besvjesnom stanju ča­
~<u mlohavi jezik pada (dok lež i na l eđima) i
;;... o zatvara prola z zraku. Da bi smo oslobodi li
- s-:e putove odnosno podigli jezik, moramo
--.esrećenom e što je više m oguće zabaci ti glavu
_-2.Zad.
Slika 29. Umjetno disanje usta na nos
15

23. Neodgodiva prva
pomoć·
stanja u kojima je život u opasnosti
2.3.3. Masaža Srca
Prestanak rada srca L52-'­
odsutnosti pulsa na f:a:i..-,:
ne pipanjem pulsa na -_c.
_
Masaža srca obavlja se - ~
ni (ne lijevo!), na sredI­
kosti oko tri prsta iznad ..ifiOQ
spajaju rebarni lukovil. 1....­
na l eđima, na tvrdoj ra1lGf
Slika 30. Umjetno disanje usta na nos
Slika 31. Umjetno disanje usta na usta
2.3.2. Umjetno disanje " usta na usta" izvodi se
ovako:
• kleknite pored unesrećenog
• zabacite mu glavu i oslobodite d išne putove
• jednom rukom potiskujte mu čelo prema do­
lje i ujedno mu prstima zatvo rite nos
• drugu ruku stavite na bradu ili pod vrat une­
srećenoga i podizanjem vrata pom ozi te za­
bacivanju glave
• udahnite zrak iz okoline
• svoja usta pri slonite uz usne un esrećenoga i
upušite zrak u njega te pri tome promatrajte
diže li se prsni koš un es rećenog
• dign ite glavu i udahnite svježi zrak iz okoli­
ne, a za to vrijeme pustite da un es reće n o m
upuhani zrak slobodno može izaći
• ponavl jajte postupak u ritmu normalnog di­
sa nja (sl. 31 . 33).
Masaža srca u biti je [)_
prsne kosti i kralježn ice. ć
Šupljine srca. Kada pop__
"usiše" svježu krv. Pona ~
pritiskom j popuštanje- o::.v-_
umjetno ko/anje krvi td r. _--=-_
(sl. 35 .a i b).
Masaža srca izvodi se na ~
klekni te pored unesfećer o~
• odredite "ž ličicu " p ipa OJ:
rebara)
Odmjerite 3 popreč na P~S"'­
prsnoj kosti, u sredini
postavite kOrijen desnog " ..,._
...
a lijevu ruku na desnu 5c
(ljevaci dolje stavljaju ..,
desni)
Slika 32. Umjetno disanje usta na usta
odmjere nim pritisci ma .:-~~
minu ti, izvOdite masazi.. 5'~
tome težinu gornje polO'. _.;:­
šaku s prsnoga koša pri
(ne mas irati iz laktova je- lE" .... _
i 37).
Umjetno disanje obično poč injemo s nekoliko
bržih upuhivanja zraka i nastavljamo u ritmu
normalnog disanja (oko 12 do 16 puta u minu­
ti) .
Sli ka 33 . Umjetno di sa nje usta na usta
16
'5Jika 34. Pipanje pulsa na 'rc!:..

24. Neodgodiva prva
pomoć
- stanja u kojima je život u opasnosti
2.3.3. Masaža srca
Prestanak rada srca ustanovit ćemo na osnovi
odsutnosti pulsa na vratnoj žili kucavici (nikako
ne pipanjem pulsa na ruci!) (sl. 34).
Masaža srca obavlja se na prsnoj kosti, u sredi­
ni (ne lijevo!), na sredini donje polovice prsne
kosti oko tri prsta iznad "žličice'J (mjesta gdje se
spajaju rebarni lukovi). Unesrećeni mora ležati
na leđima, na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji!).
- _~- :e usta na usta
"'-.
Masaža srca u biti je pritiskanje srca između
prsne kosti i kralježnice, čime istjerujemo krv iz
šu pljine srca. Kada popustimo pritisak, srce
" usiše" svježu krv. Ponavljajući tako tu radnju,
pritiskom i popuštanjem pritiska podržavamo
umjetno kolanje krvi (cirkulaciju) krvnim žilama
(s l. 35.a i b).
Masaža srca izvodi se na sljedeći način:
~ :X.-- .f!
usta na usta
• kleknite pored unesrećenoga
• odredite "žličicu" pipajući prstima (spajanje
rebara)
• odmjerite 3 poprečna prsta iznad žličice na
prsnoj kosti, u sredini
• postavite korijen desnog dlana na prsnu kost,
a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima
(l jevaci dolje stavljaju lijevi dlan, a gore
desni)
• odmjerenim pritiscima, barem 100 puta u
m inuti, izvodite masažu srca prenoseći pri
tome težinu gornje polovine tijela i ne dižući
šaku s prsnoga koša pri popuštanju pritiska
(ne masi rati iz laktova jer je zamorno!) (sl. 36
i 37).
Slika 35.a) Masaža srca
/'
Slika 3S.b) Masaža srca
5J 34. Pipanje pulsa na vratu
ika
~ :: -=- ~nie usta na usta
17

25. Neodgodiva prva
pomoć
- stanja u kojima je tivot u opasnosti
2.3.3. Masaža srca
Prestanak rada srca ustanovit ć emo na osnovi
odsutnosti pulsa na vratnoj ži li ku cav ici (nikako
ne pipanjem pulsa na ruc i!) (sl. 34).
M asaža srca obavlja se na prsnoj kosti, u sredi­
ni (ne li jevo!), na sredini donje polovice prsne
kosti oko tri prsta iznad "žličice" (mjesta gdj e se
spajaju rebarni lukovi). U n esre ć e ni mora ležati
na leđima, na tvrdoj ravnoj podlozi (na zemlji!) .
.., -e usta na usta
Masaža srca II bi ti je priti skanje srca između
prsne kosti i kralj ežn ice, č im e istjerujemo krv iz
šu pljine srca. Kada popusti mo pritisak, srce
"usiše" svježu krv. Po n av lj aj u ć i tako tu radnju,
pritiskom i popu štanjem pri tiska podržavamo
umjetno kolanje krvi (ci rkul aciju) krvnim žilama
(sl. 35.a i b).
Masaža srca izvodi se na
- :.a - -e usta na usta
sljedeći način:
• kleknite pored un es reće n oga
• odredite "žličicu" pi paju ć i prstima (spajanje
rebara)
• odmjerite 3 popreč n a prsta iznad ž ličice na
prsnoj kosti, u sredi ni
• postav ite korijen desnog dlana na prsnu kost,
a lijevu ruku na desnu s uzdignutim prstima
(ljevaci dolje stavljaju l ijevi dlan, a gore
desni)
• odmjerenim priti scima, barem 100 puta u
minuti , izvodite masažu srca p re n oseć i pri
tome težinu gornje po lovine tij ela i ne dižući
šaku S prsnoga koša pri popu štanju pritiska
(ne masi rati iz laktova jer je zamorn o !) (sl. 36
i 37) .
Slika 35.a) M asaža srca
Sl ika 3S.b) Masaža srca
~
_
.:::~ a- ~,.:mj e
·,I.:a 34. Pipanje pulsa na vratu
usta na usta
17

26. Neodgodiva prva
pomoć
- stanja u kojima je
~ivot
u opasnosti
Kad oživlj avanje obav lja jedan spasilac, za po č i­
nje s tridesetak pritisaka masaže srca, a zatim
umjetnim d isanjem (2 udaha);
n a izmj e ni č no
se
izvodi trideset pritisaka masaže srca i d va upu­
hivanja (30 : 2).
Ako je prisutno više spasi laca (drže se istog
omjera 30 : 2), trebali bi se mijenjati svakih 1-2
minute kako bi s priječ ili umaranje. Stanka pri
zamj eni spasilaca mora biti minimalna.
Nakon neko liko ciklusa provjerava se stanje
unesrećenog (provjera di sanja i rada srca), ne
gubeći na to previše vremena.
Slika 36. Masaža srca
Radnje za oživljavanje izvodimo sve dotle:
1. dok un es reće ni ne p očne disati i dok mu ne
proradi srce (budući da je u besvjesnom sta ­
nju, moramo ga nakon toga postaviti u boč ni
položaj i)
2. dok une sreće nog ne predamo stru ć nim
zdravstve nim djelatnicima; ili ek ipi hitne po­
moć i koja dođe na mjesto n es reće ili ga oživ­
lja vajuć i dovezemo u zdravstvenu ustanovu
3. dok se tijekom oživljavanj a ne pojave sigurni
znaci smrti
4. dok spasi lac ne bude iscrpljen.
ZAPAMTITE
S oživljavanj em za počnite ODMAH (u roku
tri minute po ć inje odumiranj e moždanih sta­
nica bez ki sika!) ne gubeći dragocjene se­
kunde. Kad un esrećeni poč n e disa ti i kad mu
proradi srce, nemojte zaboraviti postaviti ga u
bočni položaj!
Za ključak o neodgodivoj prvoj pomoći:
Neodgodivu prvu pomoć pružamo uvijek i na
svakom mjestu - ODMAH, bez obzira na to
jesmo li se zatekli na cesti, na ulazu u bol­
nicu ili bilo gdje drugdje. Unesrećenima koji
krvare, koji su u besvjesnom stanju ili su u
stanju prividne smrti, ugrožen je život.
Ne gubite dragocjeno vrijeme!
Slika 37. Masaža srca
18
PITANJA ZA PONA l, ­
1. Koja stanja unesreče-..:._~
2. Na što se svodi pos-t..~ ~
zd ravstvene ustanO E!
3. Što je prividna smrt!
4. Koji su načini OŽjd j2'• .?.- -~
5. Koji su sigurni znaci ~_ ' _
6. Što treba učiniti kad .L:~-5::-~

27. Neodgodiva prva
a. ;edan spasilac, započi ­
~'2 masaže srca, a zatim
-: _-daha); naizmjenično se
.x.....2 ""':lasaže srca i dva upu ­
~ s.o.asilaca (drže se istog
_
bi se mije njati svak ih 1-~
--.: _ oee:li umaranje. Stanka pn
----ac. Diti minimalna.
: . ...sa provjerava se stanj e
_ =,a. disan ja i rada srca), ne
_ ::5Č. --emena.
:::
pomoć
- stanja u kojima je život u opasnosti
PITANJA ZA PONAVLJANJE
1. Koja stanj a unes reće nog zahtijevaju neodgodivo pružanje prve pom oć i i zašto?
2. Na što se svodi po stupak pri pružanju prve pomoći u naseljenom mjestu, nadomak
zdravstvene ustanove?
3. Što je prividna smrt?
4 . Koji su nač ini oživljavanja?
5. Koji su sigurni znac i smrti?
6. Što treba učiniti kad un es reće ni tijekom oživlj avanja počne disati i kad mu srce prorad i?
_ - - e lz odimo sve dotle:
-.;:- jX)Ćne disati i dok mu ne
u- _~- da je u besvjesnom sta~
...,i. - 2-..on toga postaviti u bočni
~ ~ - - ~ ""e predamo stru čnim
.:..~~-ci ma· ili ekipi hitne po­
:-. ~~--'-esto ~esreće ili ga oži v­
__ _ - .:: _ zdravstvenu ustanovu
--.1- anja ne pojave sigurni
_ -" :..ue iscrpljen.
n:=_ e-
=,-::<>cnite ODMAH (u roku
_ ~ .:.c_:nira nj e moždanih sta­
~ -e gubeći dragocjene se­
-~e"'j počne disati i kad mu
-::- - _~~ zaboraviti postaviti ga u
~!'t.
-'-:-:G;udi.oj prvoj pomoć;:
_, __ :J()r.1OĆ pru žamo uvijek i na
...;- _ _ <.::DAH, bez obzira na to
:: _--="- '"!.a cesti, na ulazu u bol ­
_~..:- :;--...~te- U nesrećenima koji
~ __ ~ jesnom stanju ili su U
..
:-t'; ~--...-:~. ugrožen je život.
- -:'_:':"::€ " 'lO n ijeme!
19

28. 1';*;4L ~
Bilje$ke
3. OZLJEDE
Pod pOjmom ozljede ~a..:_­
oštećenja lj udskog o~- e:­
nim čin i telji ma mehanicr ':­
druge naravi. Ti UZfOe
onom trenutku kad nj.i;"',
djelovanje nadjača olpo:
uzročni c i naglo i nepred -"__
Taj sukob dovod i do 'az
na mjestu djelovanja sj! :=- :;;.
J
ovima tije la. Prema
tOID€ '
Y
di valja obvezatno vodiL "2-:_­
ostaloga provj eriti i opće ~-;. _ =
_
žeći znakove eventua '-o:
gušenja i slično .
Sve ozlj ede možemo poo r -?
• mehani čke ozljede ra.-~
lomi, i ščašenja zgJotxna
top li nske ozljede (ope" --e
"
nica)
• kem ijske ozljede (djelo. 0- . 0
Juži na)
• oz ljede e l ektri čnom str.... "
"Jo­
• druge vrste ozljeda.
Djelovanj em sile najčeSće
->_ .~ ~
oštećenja kože j tkiva is(Xld . :...:~
OTVORENOJ OZLJEDI. Kac . e-=..
gled neošteće na, radi se o
LJ EDI (nagnječenje, natuĆE-- o
njih organa i s li čno).
z..:.-.
3.1. RANE
Rane su otvorene ozlj ede O(};- .:;,
tećenja ljudskog organiz ma_ =-_ =­
jeđena koža. Oštećeno tki'. o .
bil o zaštićeno kožom, nakor :::
no je izloženo vanjskoj sred'- :­
poja vom veće ifi m anje
đivanja. Tkiva ispod kože ~. E
kosti, živci i dr.) mogu bi ti ozl ~
manjoj mjeri, ovisno O rsti .5 ~
vanja sile, mjestu na tijelu . ~ __ :­
oo
ma.
20

29. Ozljede
3. OZLJEDE
Pod pojmom ozljede razumijevaju se različita
ljudskog organizma uzrokovan a štet­
nim či niteljima m e h a ni č k e, kemijske, toplin ske i
druge naravi. Ti uzroc i izazivaju ozljede u
onom trenutku kad njihovo štetno, ranj avaju će
djelovanje nadj ača otpor organ izma s kojim ti
u zroč ni c i naglo i n e predv i đen o dođu u dodir.
Sve rane izazivaj u neko liko opasnosti koje se
tijekom pružanja prve pomoći mo raj u odmah
zamijetiti i s prij eč it i .
Taj sukob dovodi do razli č it i h oštećenja , kako
na mjestu djelovan ja sile tako i na drugim dije­
lovima tijela. Prema tome, pri svakoj težoj ozlje­
di va lja obvezatno voditi rač un a o tome te pored
ostaloga provjeriti i o pće stanje organizma tra­
žeć i z nakove eventua lnog šo ka, iskrvarenja,
gušenja i s lično.
tN FEKCIJA je posljed ica ulaska i razmnožavanja
raz l ičitih klica u rani. Svaka ran a može biti u
manjoj ili većoj mjeri z ag ađena klicama. Nasta­
nak infekcije s prj ečava se tako da se na ranu
obvezatno stavi prvo sterilna gaza, ili kompresa,
iJi j a stučić prvog zavoja, a potom se ran a povi­
je. Kad su u pitanju manje rane koje ne krvare
jako ili su male površine, na sterilnu gazu može
se staviti fl aster ili već p riređen i flaster koji na
sredini ima ko m a d i ć sterilne gaze (hansaplast ili
sl.).
ošteće nja
Sve ozljede možemo podijeliti na :
• meh a n ičke ozljede (rane, nagnj ečenj a, prije­
lomi, i ščašen;a zglobova i drugo)
• top li nske ozljede (opekline, ozebline, sun ča ­
nica )
• kemijske ozljede (dj elovanje jakih kiselin a i
lužina)
• oz ljede e l e ktričnom strujom i gromom
• druge vrste ozljeda.
Djelovanjem sile naj češće do lazi do vidlji vog
oštećenj a kože i tki va ispod kože pa govorimo o
OTVO RENOJ OZLJEDI. Kad koža ostaje naiz­
gled n eoš teć ena , radi se o ZATVO RENOJ OZ­
LJED I (n ag nj e čen je, natu č enj e, p r s nuće unutar­
njih organa i slično).
3.1. RANE
Ran e su otvo rene ozljed e odnosno vidljiva oš­
teće nj a ljudskog organizma. Prije svega je ozli­
jeđen a koža. Ošte ćeno tkivo, koje je prije toga
bilo zašti će n o kožo m, nakon oz ljede neposred­
no je izl oženo va njskoj sredini . Rane su praćene
pojavom veće il i manje bo li na mjestu oz lje­
đ i vanj a. Tkiva ispod kože ( mi š i ć i , krvne ži le,
kosti, živci i dr.) mogu biti o zlijeđena u većoj ili
manjoj mjeri, ovisno o vrsti sile, d uljini djelo-.
vanja sile, mjestu na tijelu i drugim č imben ici­
ma.
KRVARENJ E često prati otvoren e oz ljede uzro­
kovane m ehani čko m silom. Ono može biti vrlo
jako i može neposredno ugroziti život
ZAPAMTITE POSTUPAK S RANOM
• rana se NE SMIJE dirati prstima;
• ran a se NE SMIJE ispirati nikakvim teku­
ć in a m a, uklju čuju ći alkohol i s li č n e tva ri ,
niti se smije premazivati mastima i krema­
ma;
• rana se tako đe r N E SMIJE po sipati
prašcima i s li čnim preparatima;
• jz rane se NE SMIJ E vaditi strano tijel o za­
bodeno u nju ( čavao, staklo, komad me­
tala, plastika i sl.);
• ako rana jako krvari, KRVARENJE se mora
ZAUSTAVtTI;
TAVITI STER tL­
• na ranu obvezatno treba S
NU GAZU i rana se mo ra poviti;
• svaka se teža ozljeda obvezatno mora
IM O BILIZIRATI.
ŠOK je težak poremećaj općeg stanja organizma
koji može biti posljedica težeg ranjavanja, na·
ročito ako je praćen o obilnij im krvarenj em i
jakom boli .
Na s lj e d eć im je slikam a prikazano kako treba
postaviti zavoj na pojed inim dijelovima tijela.
21

30. Ozljede
Slika 42. Zavoj šake Iro,
--:'-___r-
Slika 40. Zavoj ramena trokutnom maramom
Slika 3 9. Zavoj oka trakutnom maramom
Slika 43. Za voj kuka lrokuL-o-
Slika 4 1. Zavoj lakta trokutnom maramom
22

31. Ozljede
Slika 42. Zavoj šake trokutnom maramom
~...:
::okutnom maramom
Slika 43. Zavoj kuka trokutnom maramom
-:-...Jtnom maramom
Slika 44. Zavoj koljena trokutnom maramom
23

32. 3.2. OPEKLINE
O pekline su oz ljede "" . ~;I
plinom odnosno vi so ~ IJ-~
koj a dol az i u dodir s Ijc::;.
zrak, vrele tekućine ili O-~'~
men i sl.J . Opekline _._~ _
jakim kiselinama i lui, - a-,:
Slike 4S., 46., 47. i 48. Za voj slopa la Irokuinom
maramom
trične struje j dr. U prO""'"'l6-...,;.­
kline su n ajćešće iZ3.Za-~
iJi sam im voz ilo m koje 5"0"'"
jz rashlad nog SUsta 3.
',=
mulatora odnosno nesp,'_
koža ili sluz nica moze :>:0:.
pornom kiselinom, što ope:
put opeklina. Općen ito 5~-:O:_
padaju među najčešće az~~­
dnevnom ž ivotu (u kući ::.a
slobodno vrij eme), tako _
ZNACi I POSLJEDICE O?O:
• oz l ijeđena koža i/ili S.-=:
• jaka bol
• pojava otoka j mjeh~ ~:?:
• gubitak tekućine.
Što je opećena površina .ec..,a
do pojave znakova ŠOf>
sluznice omogućuje ;... ;..u
INFEKCiJE !
3.2.1. Prva pomoć kod upet.a>z
di se s lj edećim postuJ>Cimo=
Opečeno mjesto treba ........
prodiranje topline .. :;...,u-_
moglo prouzroč iti i :e.i.2
dio tije la 10 do 20 - . _~
tekuću hladnu vod". ;:,,, -o­
opečeni se d io tijela .... ~- _=- '_ to:
Istodobno treba brzo ~ _, o~
niti sve predmete kof
jelove tije la (prsten -.a-_ .
love odjeće), i to p .....;~ ~";'O?..:.
jelovi počnu oticati.
Zalijepljeni dijelO'. . oc <':0 "' ~
dati (osim kod ope:"" _ ~ ~
~
."Ijehuri se , E S Ujl. o
'>:akon ohlađna"ia r:>pe(=,_ _
staviti sterilnu -lLP',"--':'S
gazu. Steril"" 5222
potpuno pre-
24
_
o °
oz~~

33. Ozljede
3.2. OPEKLINE
Opekl ine su ozljede uzrokovane najčešće to­
pl inom odnosno visokom temperaturom tva ri
koja do laz i u dod ir s ljudskim organizmom (vreli
zrak, vrele te ku ćine ili čvrsta tij ela, otvoreni pla­
men i sL). Opekline mogu biti uzrokovane i
jakim ki selinama i lužinama, djelovanjem elek­
tri čne struje i dr. U pro metnim nes reća m a ope­
kline su naj češće izazvane zapaljenim go rivom
ili sa mim vozilom koje gori te vrelom te ku ć in o m
iz rashladnog sustava. Pri likom ošteć e nj a aku ­
mul ato ra odnosno nespretn og rukova nja njime,
ko ža ili sluznica može doći u dodir sa sum­
pornom kiselinom, što opel izaz iva ozljede po­
put opeklina. Općenito govoreć i , o pekli ne pri ­
padaju m eđu n a j češće ozljede, kako u svako­
dnevno m ž ivotu (u ku ć i, na radno m mjestu, u
slobodno vrij eme), tako i u prometu .
• Na o peče n a mjesta NE SMIJ E se stav ljati ni­
-va
kak tekući na, ulje, mast, krema ili biJa koji
drugi preparat, fl aster, vala ili nešto d ru go.
3.2.2. Prva pomo ć kod opeklina sumpornom
kiselinom
U s lu ćaju opeklina uzrokovanih sumpornom ki ­
selinom, prva se pomoć svodi na što hitnije ISPI­
RA NJE ml azom č i ste vode onoga mjesta koje je
bilo u dodiru s ki selinom . Prij e toga treba svući
odjeću jer se odj eć a čes to natopi ovom vrlo
agresivn om kemika lijom, što može produljiti
doticaj s kožom i izazvati teže ozlj ede. Nakon
ispiranja, oz li j eđe no mjesto treba prekriti steril­
nom gazom i lagano previti. Na ranu se NE
SM IJ U stavljati nikakve te ku ć in e ili masti niti
bi lo kakvi drugi preparati .
ZNACI I POSLJEDICE O PEKLINE jesu:
3.3. OZLJEDE GLAVE
• oz lijeđen a koža i/ili sluznica
• jaka bol
• pojava otoka i mjehura
• gubitak teku ć in e.
Ozljede glave mogu biti otvorene i zatvo rene.
Često su praćen e krva renjima iz nosa i uha, a
one teže skoro uv ij ek gubitkom svijesti, pa ozli­
j eđe noga u tom s lu čaju treba staviti u bočni
po ložaj . Potres mozga je vr lo česta posljedica
udarca glavom (ili lj glavu) a pri to me je prisu­
tan barem jedan od triju znakova: gubitak sv i­
jesti, mu č nin a i po v ra ć a nj e, a o z lij eđe ni se ne
Što je opeče na površina veća, brže i lakše dolazi
do poj ave znakova ŠOKA ! Oštećenje kože i
sl uzni ce o mogu ćuj e ulazak klica i poj avu
INFEKCIJE!
3.2.1. Prva
pom oć
sj eća događaj a.
kod opeklina toplinom izvo­
di se sljedećim postupcima :
• Opečeno mjesto treba ohladili d a se spriječ i
prodiranje topl ine u d ubinu tkiva, što bi
moglo p rouzroč i ti i teža oštećenja. O p eče ni
dio tijela l Oda 20 minuta stav lja se pod
teku ć u hladnu vod u. Ako nema te ku će vode,
opeče ni se di o tij e la uranj a u hladnu vodu.
• Istodobno treba brzo skinuti od nos no odstra­
niti sve predmete koji okružuju oz lij eđe ne di­
jelove tijela (prsten, narukvicu, sat, uske dije­
love odj eće), i to prije nego što opeče ni di­
jelovi poč nu oticati .
• Zalijepljeni dijelovi odj eće NE SM IJ U se ski­
dati (osim kod opekli na kemikalijama).
• Mjehuri se NE SMIJU dirati niti bu šiti.
• Nakon o hl a đivanja opeče no g mj esta, treba
staviti sterilnu A LUPLAST f.o liju ili sterilnu
gazu. Sterilna gaza ili aluplast fo lija mora
potpuno prekr iti ozljedu.
Slika 49. Položaj pri krvarenju iz nosa
25

34. Ozljede
3.4. OZLJEDE PRSNOGA KOŠA
3.5. OZLJEDE TRBUHA
O ve su ozlj ede također česte u prometnim ne­
kod osob a koje su u trenutku
nezgode upravljale vozilo m i koje nisu bil e ve­
Me hanička sila može d jelovati na ljudski orga­
sreća ma , na roč i to
za ne sigu rn os ni m pojaso m.
M e han ič k a
sila dj e­
luje na veću površinu tijela pa se energija pre­
nosi na unutarnje organe ( pluća, srce i dr.) te ih
oš te ću je . Di sanje osoba s takv im ozljedama je
otežano i boln o pa je potre bno postav iti je u
p o lu sjed eć i položaj. Ponekad dolazi i do otvo­
renih ozljeda prsnoga koša. Tada zra k ulazi u
prsni koš i potiskuje p lu ća . A ko posto ji otvo rena
ozljeda, koja se pre pozn aje po pj enušavoj krvi i
šištanju jz rane, neophodno je ranu previti tako
da se na nju prvo stavlja sterilna gaza, potom
preko nje komad poliviniiske fo lije koj a se za
kožu zalijepi flasterom, a nakon toga se sve sku­
pa čv r sto previje zavojem oko prsa. Tako ozli­
jeđenu osobu treba postaviti u po lusjedeći po­
ložaj (sl. SO. i S 1). Ako se pojave znaci unu tar·
njega krvarenja (iskrvarenj a), tran sportira se
rav no ležeć i (kao pri unutarnjem krvarenju).
nizam i u predjelu trbuh a. Pri torne se n ajč eš ć e
unuta rnj e ozljede (pu k nuća unutarnjih
orga na, j etre, slezene i ve likih krv nih žila) koje
su praćen e unutarnjim krvarenjima . Ako nema
zn akova iskrvarenja, takvog oz lij eđenog potreb­
no je staviti u vodoravni ležeći položaj (na leđi­
ma) s po!usavijenim nogama. Ako su prisutni
zn akovi iskrvarenja, unes rećeni se postavlj a u
ravno ležeći položaj, a noge mu moraju biti is­
pru žene. Ako je ozljeda trbuha s otvorenom ra­
nom j ispadanjem organa (cr ijeva), onda se ti
organi NE SM IJU di rati niti vraćat i u utrobu , a
rana se mora prekriti većom sterilnom gazom.
Ozlijeđeni se stavlja u vodoravni položaj na leđa
s nogama savij enim u ku kovima i koljenima i s
uzglavljem (ako nema znakova iskrvarenja) . Kad
je u nes re će n i pri svijesti i kad osj eća jaku žeđ, NE
SMIJE mu se davati tekuć in a (ili hrana) . M ogu mu
se ovlažiti usne mokrom gazom ili r u p č ić e m.
d oga đ aj u
Prijefo m i kostiju mogu:: .
(sl. 53 i 54). Postoje "t-;
za otkrivanje prijeloma.:...
bava. N esigurni zn ako so­
rilo kože, dok su izoblić~- "
mogućnost pokreta az, ~:~
gurni zn akovi. D eforffi<!c::.a _
-=­
ako se oz lijeđeni dio lj ~_ ::. _
zdravim dijelom. Otvore-.- ,..... ":'
se prepoznaju jer uz de-fo­
dijela tij efa postaji i ra'1c .::
ulomci kosti .
=
c­
ts SS:
~--~
Slika 53. Zatvoreni prijelo.­
~
Slika 54. Otvoreni prije/or
Slika 50. Položaj pri oz ljedi prsnoga koša
Slika 52. Položaj pri oz ljedi trbuha
PITANJA ZA PON AVLJANJE
Slika 57 . Otvorena ozljeda prsnoga koša
26
1. Koje su vrste ra na j kakve su opasnosti u svez i
s ranom?
2. Koji su postupci prve pomo ći u svezi s ranom ?
3. Koj i su postu pc i prve p o mo ći kod opeklina
uzrokovanih top li nom?
4 . Kakva je prva po moć kod ozljeda sumpor­
nom kise linom ?
5. Kakva je prva p o moć kod ozljeda prsnoga
koša?
6. Kakva je prva pomoć kod ozljeda trbuha ?
J
Slika 55 . Jščašenje zgloba
I

35. Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova
DE TR BUHA
~ e 0 ati na ljudski orga­
Pri tome se n ajčešće
: _-= -ede puknuća unutarnjih
. -~ .elikih krvnih žila) koje
=-=;;:
_
_-2.
- - -- -..'" arenjim a. Ako nema
c - , og ozlijeđenog potreb­
rz - ežeć i položaj (na leđi­
- -,i()2,.am3. Ako su prisutni
_-~rećeni se postavlja u
..:..:. ~ '"lOge mu moraju biti i5­
€f"'.....2 . uha s otvorenom ra­
=
_ :2..,a ~ crijeva), onda se ti
~-- :liti vraćati u utrobu , a
4. PRIJElOMI KOSTIJU I IŠČAŠENJA ZGLOBOVA
Prij elomi kostiju mogu bi ti zatvoreni i otvoreni
{si. 53 i 54}. Postoje nesigurn i i si gurni znakov i
za otkriva nje prij eloma kostiju i išča šenja zglo­
bova. Nesigurni znakovi su bol, oteklin a i mod ­
ril o kože, dok su izobli če nj e (deform ac ij a) i ne­
mog u ć nost pokreta ozlij eđe nog dij ela tij ela si­
gurni znakovi. Deformacija se najlakše u oč a va
ako se o zlij eđ en i dio tijela u s poređuj e s istim
zd ravim dijelom . O tvoreni prij elomi kostiju lako
se prepoznaju jer uz deform aciju oz lij eđenog
dijela tijela postoji i rana iz koje vire slomljeni
ulomci kosti .
ećo m sterilnom gazom.
- _ odoravni pol ožaj na leđa
- _ . _, ovima i koljenima i 5
-~-=- : ~2kova iskrvarenja). Kad
"Č;:
-
, ad osjeća jaku žeđ, NE
-=-- ...c-:-la, {ili
hrana}. M ogu mu
-::- gazom ili rupč i će m.
PRVA POM OĆ KO D PRIJELOMA KOSTIJU I
I ŠČAŠE NJA Z GLOBO VA
Smisao pružanja prve p o mo ć i kod prijel oma
ko sti ili i šča š enja zgl oba jest da se ozlijeđeni dio
tijela u č i ni nepokretn im tj . da ga se imobili zira.
Time se smanjuje bolnost takvih ozljeda koje
mogu biti uzro kom nastanka šoka, što se če sto
događa kod prijelom a veće kosti, npr. butne ko­
sti ili kod prij elo ma više manjih kostiju , npr. obi ­
j u potkoljenica. Zbog toga je potrebno pa žljivo
postupati s oz lijeđenim dijelom tijela prilikom
premještanja i priprem e za imobIlizaciju. To se
postiže obvezatnim prihvaćanjem za dva su ­
sjedna zgloba, bez namjere ispravljanja defor­
macije, lagano pov l ač eć i u suprotnim smjerovi­
ma i pridržavanjem ruko m ispod mjesta prijel o­
ma (sl. 56).
Slika 53 . Za tvoreni prijelom
Slika 54. Otvoreni prijelom
Slika 56. Ispravno pridrža vanje prelom/jenog
.: ·edi trbuha
uda
__ , T
E
..,z... ,, € su opasnosti u svezi
~ :II.YilOĆ i u svezi s ranom?
~ pomoć i kod opeklina
Slika 57. Neispravno pridržavanje pre/om ljenog
_- , od ozl jeda prsnoga
uda
Slika 55 . l šč ašenj e zgloba
27

36. Prijelomi kostiju i i$ta$enja zglobova
Da bi smo imobilizaciju izveli ispravno, potreb­
no je pozn avati nekoliko osnovnih pravila :
1. sredstvo za im ob ili zac iju mora obuhvatiti
najmanje dva susjedna zgloba;
2. uvijek se imobili zira u prirodnom položaju ­
to je pol ožaj u koj em su mi š i ći i tetive naj­
opu šteniji;
3. ako je sredstvo kojim se imobilizira tvrd pred­
met, npr. daska, potrebno ga je obl ožiti tkani ­
nom ili zavojem;
4. imobiliziramo uvijek preko
odjeće;
5. vrhove prstiju nikada ne po kriva mo jer se po
boji kože može vidjeti je li negdje sredstvo za
imobilizaci ju previše zategnuto i što remeti
cirkulaciju krvi.
Za imobilizaciju koristimo priru č n a sred stva
koja nam se nađu na dohvat ruke: prometni tro­
kut iz a utomob ila, trokutni rubac i zavoje iz
kutij e prve pomoći, daske, grane, koru drveta,
novine, ,kišobran (S li č ne predmete koje n ađe mo
u okolini.
.~
Slike 59. i 60. Imobiliza cija podlaktice trokut­
Slike 61. i 62. Imobilizz D ' -.;c~
nim rupcem
Kod otvorenih prijeloma kostiju, prije imobi­
liz acije potreb no je na ranu postaviti sterilnu
gazu i z avoj.
Slika 58. {mobilizacija šake novinama. {mobili­
zaciju šake završa vamo postavljanjem trokutne
marame kao pri imobiJizaciji podlaktice.
.~
Slike 63. i 64. Imobilizacija . :.:'c..- -::
28

37. Prijelomi kostiju i istašenja zglobova
~,"a
Slike 61. i 62. Imobi/izacija nadlaktice trokutnim rupcem
podlaktice trokut-
Slike 63. i 64. Imobiliza cija
ključne
kosti trokutnim rupcem
29

38. Prijelomi kostiju i
i$ča$enja
zglobova
Tek nakon stav ljanja ovratnika pri stupamo
izv la čenju o zlijeđenoga iz vozila. Za to su po­
trebne najmanje tri osobe, kao što je pokazano
na slici 72.
4.1.3. Imobilizacija pri
U p odi zanj u ozli;edE'''i(I =Z
na ozljedu kraljei:nicE'
manje tri osobe, a li :c:
đenoga .
Slika 77. Podizanje ozlijeJe-.
~
stavilo na dasku pri SU/i- -..= 1:._
Slika 74. Izvlačenje oz lijeđene osobe pri sumnji
na ozljedu kralježnice
• Postavlianje ozlijeđenoga ..
sumnji na ozljedu ~ ~
Oz lijeđenoga podiže s.3 , ",. o
osoba, a treća podmeee Sa. :,
da mu gla vu pridržava oce
;!.,
ma. Koristeć i se prirućni - _
Slika 72. Izvlačenje ozlijeđene osobe p ri sumnji
na ozljedu kra lježnice
"
-
Ir ~
Slika 75. Postavljanje ozlijeđen e osobe na dasku
pri sumnji na ozljedu kralježnice
Slika 78. !mobilizacija i po.'C "'
ako smo 5ami~ a mOramo z:-a. -.sx:
ZAPAMTITE
Slika 76. Imobilizacija ozlijeđene kraljež nice
I najmanja sumnja na oz:'oc_ ._
_
jeđenim. Zbog toga se oz. ;,.je­
pruža pomoć, već Se
=.: '
ž ivot u opasnosti, npr. zoo,e: X~
oo-:.a-
Sl ika 73. Izvla čenje ozlijeđene osobe pri sumnji
na ozljedu kralježnice
32
Prva osoba pridržavanje m glave sprječava po­
krete glave tijekom izvl ačenja iz vozila, druga
ob uhvaća prsni koš, iza l eđa oz lijeđenoga, ispod
pa zuha te hvata podlakticu ozlijeđenoga koja se
na lazi u prirod nom položaju, a trećoj je osobi
zad aća da ozlijeđenom podigne slab ine i noge
č ime se osi gurava lakše izvlačenje jz vozila.
va nja.

39. Prijelomi kostiju i ištašenja zglobova
4.1.3. Imohilizacija pri ozljedi kralježnice
U podi za nju
oz lijeđen oga,
kod kojeg sumnjamo
na ozljedu kralježni ce, moraju sudjelovati naj­
manje tri osobe, al i to ovisi o konstitu ciji ozlije­
đenoga.
su knjiga, deka, vrećic a s pijeskom ili sli čno,
o n emog u ćavaju mu se pokreti glave. Pod vratni
i slabinski dio tijela podmeće se smotuljak neke
tkanin e, npr. trokutn a marama. Un es rećenog pri
sumnji na ozlj edu vratne kralj ežnice imobilizi­
ramo na ravnoj tvrdoj podlozi (d aska, vrata i sl.)
kao što je pokazano na slici 76.
• Postupak pri ozljedi slabinskog dij ela
kralježnice
Pri sumnji na oz lj ed u slabinskog dij e la kraljež­
nice treba postupiti prema pril oženim slikama
Isl 75 - 77).
• Postupak u slučaju kad se ozlijeđeni s prijelo­
mom kralježnice nalazi u besvjesnom stanju
Slika 77. Podizanje ozlijeđenoga kako bi ga se po­
sta vilo na dasku pri sumnji na ozljedu kralježnice
=- ~:~
mene osobe pri sumnji
• Postavljanje ozlijeđenoga na dasku pri
sumnji na ozljedu vratne kralježnice
Oz lijeđe n oga podiže sa svake strane po jedna
osoba, a tr eća podmeće ša ke ispod lopatica tako
da mu glavu pridržava pod lakticama i laktovi­
ma. Kori s teći se p riru č nim ma terijal om, kao što
~- ,o
_
cc:edene osobe na dasku
etnice
~ _ ':"'2
Ako se oz lijeđeni s prijelomom kralježnice na­
lazi u besvjesnom stanju, a leži na l eđ ima, da bi
se s priječilo gušenje, moramo mu glavu držati
zabače nu. A ko smo sami i to ne možemo, tada
ga potrbuške polegn emo na dasku, a ruke (šake)
podm ećemo pod glav u kako bi mogao disati
(ispod vrata i gornjeg dijela prsnoga koša može­
mo staviti nekoliko slojeva mekane tkanine) (s l.
78).
Slika 78. Imobilizacija i položaj ozlijeđenoga u besvjesnom stanju pri sumnji na ozljedu kralježnice,
ako smo sami, a moramo transportirati ozlijeđenoga
ZAPAMTITE
I najmanja sumnja na ozljedu kra lježnice dovoljan je znak za krajnji oprez u postupanju s ozli ­
j eđenim . Zbog toga se oz lij eđenom u naseljenom mjestu pri sumnji na ozljedu kralježn ice i ne
pruža pomoć, već se odmah zove hitna pomoć. Ozlijeđe ni se izv lači iz vozi la samo ako mu je
~
-;: - ~ glave sprječav a po­
::: ~e1ja iz vozi la, druga
~ i'Ca ozlijeđenoga, ispod
život u opasnosti, npr. zbog požara u vozilu ili opasnosti pada u provaliju, kao i potrebe oživlj a­
va nja.
_
=:.~~ ozlijeđenoga koja se
- X..±!
J
a trećoj je osobi
_c:e- -_
>--
:xxIigne slabine i noge
ic =" 2.čenje iz vozi la.
33

40. Prijelomi kostiju i
išćašenja
zglobova
4.2. PRIJELOM ZDJELIČNIH
KOSTIJU
4.3. OZLJEDE GLAVE I VRATA
KOD VOZAČA S KACIGOM
OSTALA STANJA I
Prijel omi zdjeli ć nih kostiju rel ativno su rijetke
ozljed e u prometnim nesrećama, a kad se do­
gode, ostavljaju ozl ij e đe nome teške posljedice i
komplikacije. Lako ih je prepozn ati jer oz /ij eđe­
ni može pokretati ruke i noge, ali ne može sta­
jati na nogama. Tu ozljedu prate jaki bolovi u
slabinama, kukovima i križima u kojim područ­
jima se može vidjeti krvni pod/j ev i otekline. po­
stoj i asimetrija lijeve i desne strane tog pod ­
ručja , što je siguran znak prijeloma, ali je to
n euoč ljiva zbog odj eće.
Ozljede glave i vrata (posebno vratne kralj ež­
Osim ozljeda u pro,.'"""e-"­
njihovi suputnici j Ć. ~-.
izloženi i drugim štet- -­
uz kori štenje motomi~
Prva
po m oć
sastoji se u tome da se
o z lij e đ enoga
postavi na dasku uz koju ga se imobilizira u le­
žeće m položaju na l eđima s podignutim i sa­
vijenim (s kvrće nim ) nogama u kukov ima i kolje­
nima, a između koljena i ispod njih treba staviti
po jednu deku kako je pokazano na slici 79.
•
...
......;::-:-:
."
nice) kod
vozač a
moto cikla koji je stradao u
prometnoj nes reći vrlo su često uzroci smrti.
Skida nj e kaci ge prepustite str učno m dj e latni ku
hitne p om o ći, a iznimno, ako je prijeka potreba
(životn a opasnost - potreba umjetnog disanja,
npr.) skid aju je dv ije osobe: jedna osoba pri­
država (učv r st i ) glavu i vrat, a druga oprezno ski­
da kacigu (pri tome morate paziti na nos une­
s reće noga kako ne bi zapeo o kacigu).
Neki poremećaji Ć~- ~
Stoga su ukratko opis.:..- _::.
uči n iti u pojedinim 0;"0.-.-
Jedan od najvažn ijih sa'. -er...:
ti svakom sudioniku u :J":->:,
KONZUMIRANJE ALKO-::',
VA ZA SM IRENJE I O PO,
ZAPAMTITE
Alkoho l dekoncentrira
usporava pokrete i o!:%o _
osjetila.
Posebnu opasnost p ; eds:;.a
uzimanje alkohola i We-.:­ ;,u
se njihovo djelovanje
ko poj ačava .
<...: . ,
VOZAČ PO D UTJEC" ::
LIJEKOVA I DROG ...
OPASNOSTI SEBE I ORLe::
= -=:;
_'
Slika 79. Imobilizacija
ozlijeđene
zdjelice
AUTOMOBILSKA BOLEST
Pojed ine osobe u vOi ni= a_
imaju mučn inu ili PO reCa' _
udobnom a utomobilu mJze
dan i ružan doživljaj.
PITANJA ZA PONAVLJANJE
1. Što je imobi lizacija ?
2. Koja su pravila imobili zac ije?
3. Koja su sredstva za imobilizaciju ?
4 . Koji su znaci prijeloma?
5. Koj i su znaci ozljede kralježni ce ?
6. Kako se imobilizira ozljeda kra lježnice?
7. Kako se imobilizira ozljeda zdje lice?
34
Takvi m se osoba ma prepor-.. C2
.
do vozača na prednjem s;ec.a _
:-"-:
kušaju usmjeriti u neki vid.
ispred sebe. Isto tako se :a.- ­
poruča da prije vožnje ko:-z_ -~
nu, a postoje i lijekovi u I e...a.-·
:
njuju podraž iji vost centre 22.
upravo i ra zlog tim tegoba"""'~.