1. ANALIZA TEMA BROJA
Analiza efekata najavljenog
uvođenja diferencirane Analizu uradio centar za istraživanja i studije
stope PDV-a i sprovedenog
povećanja stopa poreza i
doprinosa na dohodak
građana
Potencijalni gubici prihoda i dugoročne fiskalne slabosti koje bi donijelo najavljeno uvođenje diferencirane
stope PDV-a po svojoj vrijednosti višestruko nadmašuju finansijsko olakšanje koje bi osjetile socijalno ugrožene
kategorije stanovništva u vidu pojeftinjenja prehrambenih proizvoda. Veliki broj alternativnih mjera sprove-
denih putem rashodovne strane budžeta nudi mnogo direktniji i kvalitetnije usmjeren oblik socijalne pomoći
sa istim ciljem.
Slično tome, dugoročni negativni ekonomsko-socijalni efekti sprovedenog povećanja poreza i doprinosa na
platu, ukidanja neoporezivog dijela dohotka i uvođenja oporezivanja dividende i kapitalne dobiti su značajno
veći od očekivanih pozitivnih poreskih priliva koje će ove izmjene obezbijediti. Prema tome, ove fiskalne mjere
mogu samo privremeno odgoditi neizbježne reforme, dok u međuvremenu prijeti opasnost da se postojeći
problemi dodatno uvećaju.
Nedavna najava Vlade Repub- na Zakona o porezu na dohodak politike koja ne ide u prilog difer- ukupne potrošačke korpe u Repub-
like Srpske da će predložiti kao i izmjena i dopuna Zakona o enciranoj stopi PDV-a, kao i već lici Srpskoj. Na primjer, prosječno
uvođenje diferencirane stope doprinosima kojima su povećane provedenim izmjenama poreza i domaćinstvo za nabavku hljeba,
PDV-a sa nižom stopom na stope poreza i doprinosa na do- doprinosa na dohodak. mlijeka, sira, jaja, mesa i ulja
odabrane životne namirnice hodak građana kao i neke druge potroši oko 55% ukupnog budžeta
i eventualnom višom stopom važne izmjene, kao što su ukidanje Diferencirana stopa PDV-a za hranu i piće (anketa o potrošnji
na luksuzne proizvode pred- neoporezivog dijela dohotka, te (argumenti za i protiv): domaćinstva, 2007). Prema tome,
stavlja najavu još jedne veoma uvođenje oporezivanja dividende i Za: da bi bilo anulirano ovakvo sman-
značajne promjene domaćeg kapitalne dobiti. -Osnovni motiv za uvođenje difer- jenje prihoda biće neophodno
poreskog sistema. U vezi s tim koristimo priliku da encirane stope PDV-a jeste uticati značajno podići visnu PDV stope
Ova najava došla je ubrzo nakon iznesemo našu analizu očekivanih na sniženje cijena osnovnih životnih na luksuzne proizvode, a što će
stupanja na snagu izmjena i dopu- efekata najavljenih mjera poreske namirnica, tj. onih proizvoda koji povećati motiv poreskih obveznika
bi bili obuhvaćeni ovom stopom. da utaje prodaju ovih proizvoda.
Prosječni mjesečni izdaci za hranu i piće u BiH, 2007. godina Najjednostavnija ilustracija ove Zbog toga su kalkulacije o uvođenju
mjere jeste da ako stopa PDV-a na PDV reforme, koja bi bila prihodovno
KATEGORIJA IZDATAKA ZA HRANU I PIĆE (KM) %
neku namirnicu bude smanjena sa neutralna, prilično nepouzdane, jer
Hljeb i žitarice 59,07 12,5
trenutnih 17% na na primjer 7%, svaka ozbiljnija izmjena poreskog
Meso 115,95 24,5
onda se očekuje i sniženje cijene sistema utiče i na promjenu ukupne
Riba 14,07 3,0
te namirnice za odgovarajućih 10 poreske osnovice.
Mlijeko, sir, jaja 66,42 14,0
procentnih poena. Prema tome, -Poznato je da smanjenje poreske
Ulja i masnoće 18,54 3,9
ova mjera ima prvenstveno soci- stope vrlo često ne vodi do propor-
Voće 31,86 6,7
jalni karakter u smislu olakšavanja cionalnog sniženja cijene proizvoda
Povrće 46,11 9,7
nabavke osnovnih životnih namir- s obzriom na nastojanja trgovaca
Šećer, džem, med i konditorski proizvodi 34,16 7,2
nica socijalno ugroženim slojevima da jedan dio ovog sniženja iskoriste
Ostali prehrambeni proizvodi 18,72 4,0
stanovništva. za povećanje marže, a što je, kako
Bezalkoholna pića 44,42 9,4
Protiv: se pokazalo, veoma teško iskon-
Alkoholna pića 23,86 5,0
-Ova poreska mjera ozbiljno trolisati u praksi.
UKUPNO - HRANA I PIĆE 473,18 100,0
ugrožava visinu prihoda od PDV-a -Svi građani konzumiraju osnovne
- Potrošnja hrane i pića iz vlastite proizvodnje 83,42 17,6
s obzirom na to da osnovne životne životne namirinice tako da će ova
Izvor podataka: Anketa o potrošnji domaćinstava namirnice čine visok procenat mjera biti usmjerena na sve, a time i
4 www.swot.ba
2. TEMA BROJA ANALIZA
na najbogatije slojeve stanovništva.
Pored toga, dosadašnje analize
pokazuju da mjesečna vrijed-
Diferencijalne stope PDV-a u Velikoj Britaniji
nost potrošnje na hranu jednog ”Ponovno uvođenje niže stope od 8%, pa potom snižavanje na 5%
domaćinstva raste zajedno sa nje-
govim raspoloživim dohotkom, pa 1997. god., što se održalo do danas, je dovelo do erozije prihoda
se lako može desiti da ova mjera više
rastereti bogatija nego siromašnija
od PDV-a, rasta prevara i gubitaka prihoda.Prema studiji Evropske
domaćinstva. S druge strane, soci- komisije iz 2009. god. u periodu 2000-2006. procijenjeni gubici PDV-a
jalne mjere koje se sprovode preko
rashodovne strane budžeta daju u Britaniji iznosili su čak 17% teoretske PDV osnovice Britanije. Oni se
mogućnost mnogo boljeg usmjera- dijelom mogu pripisati sistemu diferenciranih stopa, budući da sistem
vanja pomoći na one kojima je ona
najpotrebnija i manjeg rasipanja sa više stopa više otvoren prevarama, nego što je slučaj sa jednom sto-
sredstava.
-Iskustva drugih zemalja poka-
pom PDV-a. Problemi sa funkcionisanjem sistema PDV-a u V. Britani-
zuju da nakon uvođenja difer- jisu ujedno i problemi Unije, s obzirom na to da je PDV jedan od izvora
encirane stope PDV-a dolazi do
snažnih političkih pritisaka za za finansiranje budžeta Unije.”
uvrštavanje dodatnih proizvoda
na listu proizvoda sa smanjenom
Izvor: Odjeljenje za makroekonomske analize UO UINO
stopom, što za rezultat ima poste-
Konsolidovana projekcija poreskih i neporeskih prihoda i priliva RS
peno produžavanje ove liste i daljeg
za period 2011-2013. god. (u milionima KM)
urušavanja prihodovnog potencijala
PDV-a. Činjenica da u velikom broju
evropskih zemalja postoje diferen- Vrsta prihoda Ostvareno Plan Projekcija
cirane PDV stope nikako ne znači 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
da je to najkvalitetnije rješenje,
I. Poreski prihodi 1.471,0 1.522,1 1.614,0 1.764,5 1.900,3
već samo potvrđuje tvrdnju da je
Transferi sa JR UIO 1.129,6 1.179,6 1.254,7 1.342,5 1.433,8
veoma teško zaustaviti ovaj proces
Porez na dobit 137,9 144,5 143,4 170,2 188,5
jednom kad se uđe u diferenciranje
Porez na dohodak 152,6 157,5 171,7 206,2 229,5
PDV stopa.
Drugi porezi 50,9 40,6 44,2 45,6 48,5
Zaključak
Možemo zaključiti da gubici pri-
hoda i dugoročne fiskalne slabosti
II. Neporeski prihodi 420,1 313,8 309,0 306,3 307,8
koje donosi ova mjera višestruko
Takse i kazne 89,3 97,0 96,5 99,7 103,8
nadmašuju finansijsko olakšanje
Naknade 137,4 150,7 144,1 153,3 161,0
koje bi osjetile socijalno ugrožene
Ostali neporeski prihodi 193,4 66,1 68,4 53,3 43,0
kategorije stanovništva. Veliki broj
Ukupno poreski i neporeski prihodi 1.891,1 1.835,9 1.923,0 2.070,9 2.208,0
alternativnih mjera, kao na primjer
povećanje iznosa novčane pomoći
licima koja se nalaze u stanju soci- III. Grantovi 130,3 43,2 49,3 38,2 23,2
jalne potrebe (koja trenutno iznosi IV. Finansiranje 216,9 311,7 229,2 157,1 98,5
samo 41 KM na mjesečnom nivou)
bio bi mnogo direktniji i kvalitet-
nije usmjeren oblik pomoći sa istim V. Vanbudžetski fondovi 1172,6 1265,3 1306,9 1326,9 1346,9
ciljem. Fond PIO 651,4 702,9 726,0 737,2 748,3
Ova reforma ukida, po našem Fond dječje zaštite 53,6 57,9 59,8 60,7 61,6
mišljenju, osnovnu prednost Fond za zapošljavanje 26,8 28,9 29,9 30,4 30,8
postojećeg PDV sistema, a to je Fond zdravstvenog osiguranja 440,7 475,5 491,1 498,7 506,2
njegova jednostavnost, i priziva
poznate boljke bivšeg poreza na
promet. Imajući u vidu da je PDV Ukupni prihodi 3.063,7 3.101,2 3.229,9 3.397,7 3.554,9
daleko najznačajniji izvor poreskih Ukupni prihodi i grantovi 3.194,0 3.144,4 3.279,1 3.435,9 3.578,1
prihoda za sve nivoe vlasti u Re- Ukupni prilivi konsolidovanog budžeta 3.410,9 3.456,1 3.508,3 3.593,0 3.676,6
publici Srpskoj, kao i u čitavoj Bosni
i Hercegovini, iz kojih se finan- Izvor: Dokument okvirnog budžeta RS 2011-2013.
www.swot.ba 5
3. ANALIZA TEMA BROJA
siraju svakodnevne potrebe našeg -U tom smislu, negativan uticaj nije rješenje za postojeće probleme u ite u bankama, zakonodavac na ovaj
društva, kao što su škole, bolnice, ove mjere na zapošljavanje biće penzionom i zdravstvenom sistemu. način dodatno favorizuje štednju u
policija i drugo, smatramo da je posebno izražen kod lica sa niže Bojimo se da će ova mjera uticati na bankama kao oblik ulaganja.
potrebno “dva puta promisliti prije plaćenim zanimanjima, u skladu sa ponovno odgađanje ili usporavanje - Na ovaj način domaćim preduzećima
nego što se presiječe” s obzirom njihovom niskom pregovaračkom rješavanja strukturnih problema bivaju sužavane mogućnosti za
na to da uvođenje diferencirane moći na tržištu rada. Ova lica u ovim oblastima. U skladu s tim, obezbjeđivanje izvora finansiranja na
stope na osnovne životne namir- mogu očekivati otežane izglede za svakako treba podržati sprovođenje tržištu kapitala kroz emisiju akcija ili
nice podsjeća na ozbiljno zasije- zapošljavanje i smanjenje vlastitog reformi prvog stuba penzijsko-in- obveznica.
canje grane na kojoj se sjedi. Prema neto dohotka na uštrb povećanih validskog osiguranja kao i naglasiti -Ostvareni prihodi po ovom osnovu
tome, osim njene zvučnosti, ne poreza i doprinosa. značaj uvođenja tržišnog principa za neće biti značajni.
vidimo drugih bitnijih razloga za -U kratkom roku, podizanje poreske što veći broj zdravstvenih usluga koje -Ova mjera stavlja RS u manje
izbor baš ove mjere za ublažavanje stope na dohodak donijeće skromno se finansiraju iz Fonda zdravstvenog konkurentan položaj za privlačenje
finansijskih pritisaka na socijalno povećanje prihoda, s obzirom na to osiguranja. stranog kapitala u odnosu na druge
ugrožene kategorije stanovništva. berze iz regiona koje nemaju ovakve
Povećanje stopa poreza i do-
Značaj uticaja oporezivanja na odredbe.
Zaključak
prinosa na dohodak građana, zapošljavanje jasno se vidi iz nove Očigledno je da su negativni efekti
ukidanje neoporezivog dijela navedenih mjera značajno veći od
dohotka, te uvođenje oporezi- evropske strategije “Evropa 2020”, pozitivnih, te da je njihovo uvođenje
vanja dividende i kapitalne do- uglavnom bilo motivisano trenutnim
biti (argumenti za i protiv): koje je utvrdila sljedeću smjernicu za nedostatkom budžetskih prihoda.
Za: Nezaposlenost predstavlja osnovni
-Osnovni cilj ovih izmjena jeste sve zemlje članice EU: “Da revidiraju unutrašnji debalans ekonomije RS,
povećati prihode budžeta i fon- pa je zbog toga neophodno osigu-
dova u svjetlu porasta budžetskog
i redovno prate efikasnost poreskog rati da uvođenje bilo koje mjere ne
deficita i deficita Fonda PIO, Fonda
zdravstvenog osiguranja i Javnog
sistema i sistema naknada da bi bilo djeluje u suprotnosti sa rješavanjem
ovog problema.
fonda za dječju zaštitu.
-Ukidanje neoporezivog dijela do-
postiguto da se isplati raditi, sa Rješenje za problem deficita budžeta
i javnih fondova treba tražiti u njego-
hotka blago pojednostavljuje ad- posebnim fokusom na lica sa niskim vim uzrocima, koji se, osim ekonom-
ministraciju poreskih prijava poreza ske krize, sastoje od strukturnih prob-
po odbitku. kvalifikacijama...” lema unutar penzijsko-invalidskog
-Uvođenjem oporezivanja divi- i zdravstvenog sistema, neodrživo
dende i kapitalne dobiti zakonski da prihodi od poreza na dohodak (Ukidanje neoporezivog dijela do- visokih troškova javne administracije
se povećava poreska osnovica, tj. imaju relativno malo učešće (10%) u hotka) i loše usmjerenih socijalnih transfera.
obuhvataju se nove vrste prihoda ukupnim prihodima. Prema projekci- -Ova mjera ima posebno negativan Prema tome, ovakve mjere mogu
porezom na dohodak. jama Vlade RS, prihodi od poreza na efekat na zapošljavanje i zarade lica samo privremeno odgoditi neizbježne
Protiv: dohodak će se u 2011. godini povećati sa nisko plaćenim zanimanjima, u reforme, dok će se u međuvremenu
(povedanje stope poreza i za 14 miliona KM ili oko 0,4% konsoli- sektorima kao što su građevinarstvo postojeći problemi samo uvećati.
doprinosa na dohodak građana) dovanog budžeta RS. ili metalna industrija. Razlog za to je Ukoliko se ipak dio budžetskog defici-
-Ova mjera ima negativan efekat -U srednjem i dugom roku ova mjera da je ukidanje neoporezivog dijela ta želi riješiti preko prihodovne strane,
na održavanje postojećih i stvaranje može donijeti i negativan efekat po dohotka, u procentualnom smislu, evidentno je da najveći potencijal
novih radnih mjesta. Postoje brojna poreske prihode, nakon što u privredi najviše poskupjelo bruto plate nisko postoji u povećanju jedinstvene stope
istraživanja koja dokazuju da budu materijalizovani negativni efekti plaćenih zanimanja. PDV-a. U tom slučaju, zadržavanje
povećanje oporezivanja rada ima na zapošljavanje i kroz povećan rad na (Uvođenje oporezivanja dividende i jedinstvene stope i njeno linearno
negativan uticaj na zaposlenost, te crno. kapitalne dobiti) povećanje za jedan ili 2% donijelo
da stimuliše zapošljavanje na crno. -Ista mjera je u suprotnosti sa jednim S obzirom na to da je o ovim mjerama bi značajne prihode bez kompliko-
U tom smislu, tajming stupanja na od devet ključnih kratkoročnih prior- već bilo više govora u medijima, samo vanja poreskog sistema, dok bi se
snagu ove mjere je posebno nepo- iteta za BiH u procesu pridruživanja EU ćemo ponoviti osnovne negativne ovo poresko opterećenje ujednačeno
voljan, imajući u vidu negativne utvrđenih od strane EU kroz “Evropsko efekte: rasporedilo preko svih potrošača.
trendove na tržištu rada RS u toku partnerstvo sa BiH”. Ovaj prioritet -Ova mjera destimuliše ulaganje Međutim, tom potezu obavezno mora
2010. godine (pad broja zapos- za BiH glasi: “Smanjiti strukturalne u hartije od vrijednosti i uvedena prethoditi studiozna procjena efekata
lenih za 9.480 lica u RS u septem- rigidnosti koje narušavaju funkcion- je u periodu velikog “zatišja” na i jasni kriterijumi raspodjele kako bi
bru 2010. godine u odnosu na isti isanje tržišta rada, posebno oporezi- Banjalučkoj berzi. bilo osigurano neophodno povećanje
mjesec prethodne godine; porast vanje rada..., kako bi bila povećana - S obzirom na to da porezom na do- transfera socijalno ugroženim katego-
broja nezaposlenih za 5.807 lica u uključenost i stopa zaposlenosti”. hodak nisu obuhvaćeni prihodi od rijama stanovništva.
toku 2010. godine). -Podizanje stope doprinosa svakako ostvarenih kamata na štedne depoz-
6 www.swot.ba