SlideShare a Scribd company logo
1 of 37
Veliki mozak
Cerebrum
Evolucija prednjeg mozga
• postepeno povedavanje mase i usložnjavanje
uloge
• ribe i vodozemci - mirisna funkcija
• gmizavci - javlja se kora
• sisari - učenje, pamdenje, senzorne i motorne
funkcije
• čovek – veliki mozak - svi složeni oblici
ponašanja: socijalna interakcija, govor i jezik,
mišljenje, pamdenje, učenje...
Embrionalni razvoj
• nastaje iz prvog mehura nervne cevi
Prednji mozak (Veliki mozak)
Međumozak
Srednji mozak
Mali mozak i moždano stablo
Kičmena moždina
Veliki mozak
Centralnarežanj
Lateralna brazda
Slepoočni režanj
Potiljačni režanj
Temenirežanj
Čeoni
Struktura
1

• kora = siva masa (tela neurona)
2
• bela masa - snopovi mijelinskih nervnih vlakana
3
• subkortikalne strukture (uronjene u belu masu):
– bazalne ganglije - jedra neurona u osnovi velikog
mozga
– amigdala - bademasta jedra (amygdalē - badem) u
slepoočnom režnju; deo limbičkog sistema
– hipokampus - struktura u unutrašnjosti slepoočnog
režnja; deo limbičkog sistema
Kora
(cortex cerebri)
Kora
(cortex cerebri)

• dve najvede brazde: centralna i lateralna
• četiri režnja: potiljačni, temeni, slepoočni i
čeoni
• podela prema ulozi:
– motorna zona
– senzorna zona
– asocijativna zona
Kora
(cortex cerebri)
Motorna zona

Senzorna zona
Kora
(cortex cerebri)
Motorna zona
• kontrola voljnih pokreta,
naročito finih, složenijh
pokreta (kontralateralno)
• komunicira sa bazalnim
ganglijama

Senzorna zona
• prima i obrađuje podatke iz
čula (kontralateralno)
• komunicira sa talamusom
Kora
(cortex cerebri)
Motorna zona

Motorni čovečuljak
(homunculus)

Senzorna zona

Senzorni čovečuljak
(homunculus)
Kora
(cortex cerebri)
Motorna zona

Senzorna zona
Kora
(cortex cerebri)
Motorna zona
• veličina pojedinih delova
tela (na homunkulusu)
odgovara pokretljivosti/
preciznosti pokreta

Senzorna zona
• veličina pojedinih delova
tela (na homunkulusu)
odgovara gustini inervacije
Kora
(cortex cerebri)

• Asocijativna zona
– čini 90% kore mozga
– potiljačni, temeni i slepoočni režanj organizovanje senzornih informacija u smislenu
sliku stvarnosti:
• vidna zona - potiljačni režanj
• slušna zona - slepoočni režanj

– čeoni režanj - omoguduje apstraktno mišljenje,
planiranje i jezik
Kora
(cortex cerebri)

• Put vizuelnih nervnih impulsa:
1. fotoreceptori (mrežnjača)
2. gornje-vidne kvržice
3. talamus
4. asocijativna vidna zona
Kora
(cortex cerebri)
Kora
(cortex cerebri)

• Put auditivnih impulsa:
1. mehanoreceptori (unutrašnje uho)
2. produžena moždina (kohlearna jedra)
3. donje-slušne kvržice
4. talamus
5. asocijatvna slušna zona (slepoočni režanj)
Kora
(cortex cerebri)
Kora
(cortex cerebri)

• aktivno komunicira sa subkortikalnim
strukturama - talamusom i bazalnim
ganglijama
• više od 90% puteva su oni koji povezuju
različite zone kore
Kora
(cortex cerebri)

• aktivno komunicira sa subkortikalnim
strukturama - talamusom i bazalnim
ganglijama
• više od 90% puteva su oni koji povezuju
različite zone kore
Bela masa
(substantia alba)

• mijelinizovana nervna vlakna (aksoni) i
glijalne ćelije/neuroglije
• osnovna funkcija: povezivanje različitih
delova cerebruma i povezivanje cerebruma
sa nižim strukturama mozga
Bela masa
(substantia alba)

• 3 vrste puteva:
1. projekcioni putevi - vertikalni, silazni i uzlazni;
povezuju cerebrum sa nižim strukturama i
kičmenom moždinom
2. komisuralni putevi - povezuju dve hemisfere
preko komisura - mostova, od kojih je najveda
corpus callosum
3. asocijativni putevi - povezuju različite zone u
okviru iste hemisfere - režnjeve, vijuge...
Bela masa
(substantia alba)
Bela masa
(substantia alba)

• Neuroglije
– nemaju aksone i mogudnost stvaranja akcionog
potencijala; zadržavaju sposobnost deobe tokom
celog života
– funkcije:
•
•
•
•

potporna
stvaranje mijelinskog omotača (Švanove ćelije)
održavanje hemijskog sastava cerebrospinalne tečnosti
uništavaju patogene i mrtve neurone (pretvaraju se u
fagocite)
• stvaranje sinapsi - sinaptogeneza
Bazalne ganglije
(nuclei basales)

• grupa jedara različitog porekla koje deluju kao
funkcionalna celina
• u podnožju prednjeg mozga
• komuniciraju sa korteksom, talamusom i
drugim oblastima mozga
Bazalne ganglije
(nuclei basales)

• Funkcije bazalnih ganglija:
– kontrola voljnih pokreta
• konstantno učenje
– instrumentalnoinhibiraju motorne zone korteksa, pa
prestankom slanja impulsa vrše bihejvioralnu
– deo sistema za nagrađivanje (u okviru limbičkog
selekciju
sistema)
– posledice oštedenja: Parkinsonova bolest, OKP
(Opsesivno-kompulsivni poremedaj)...
Bazalne ganglije
(nuclei basales)

• neurotransmiteri bazalnih ganglija: GABA,
dopamin, serotonin...
neuromodulatori

glavni inhibitorni
neurotransmiter
Amigdala
(corpus amygdaloideum)
Amigdala
(corpus amygdaloideum)

• gr. amygdalē - badem
• funkcija - emocionalne reakcije
1. Kraća putanja - receptori  talamus 
amigdala  emocionalna reakcija

2. Duža putanja - receptori  talamus  kora 
emocionalna reakcija
Amigdala
(corpus amygdaloideum)
Hipokampus
(hippocampus)

• gr. hippo - konj; kampos - morsko čudovište 
hippokampos = morski konjic
Hipokampus
(hippocampus)
Hipokampus
(hippocampus)

• funkcije:
– ‘učvršćivanje’ memorije - iz kratkotrajne u
dugotrajnu
– spacijalna memorija - ‘kognitivna mapa’

• posledice oštedenja: Alchajmerova bolest i
dezorijentisanost
Više kognitivne operacije
 rezultat saradnje motornih, senzornih i
asocijativnih zona kore - lokalizacija operacije
se ne može vezati za jednu određenu zonu
• jezik
• učenje
• pamćenje
• mišljenje
Jezik
Brokina zona
• pretvara reči/simbole u
glasove - motorna funkcija
(nalazi se uz deo motornog
homunkulusa koji kontroliše
usta, jezik i glasne žice)

Vernikeova zona
• kombinacija svih senzornih
informacija koja nastaje u
gyrus angularis šalje se do
Vernikeove zone koja te
informacije prepoznaje kao
jezik i daje im značenje senzorna funkcija i funkcija
davanja značenja rečima
(nalazi se uz asocijativnu
zonu u kojoj se kombinuju
auditivne, vizuelne i
somatske informacije)
*afazija - poremedaj govora/jezika
Razumevanje

Govor

Brokina afazija

DA

NE

Vernikeova
afazija

NE

DA

More Related Content

What's hot (20)

Anatomija nervnog sistema
Anatomija  nervnog sistemaAnatomija  nervnog sistema
Anatomija nervnog sistema
 
Kicmena mozdina
Kicmena mozdinaKicmena mozdina
Kicmena mozdina
 
21. Mali mozak i medjumozak
21. Mali mozak i medjumozak21. Mali mozak i medjumozak
21. Mali mozak i medjumozak
 
Centralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozakCentralni nervni sistem-mozak
Centralni nervni sistem-mozak
 
Prednji mozak
Prednji mozakPrednji mozak
Prednji mozak
 
Mali mozak
Mali mozakMali mozak
Mali mozak
 
16. Centralni nervni sistem centralna sinapsa
16. Centralni nervni sistem centralna sinapsa16. Centralni nervni sistem centralna sinapsa
16. Centralni nervni sistem centralna sinapsa
 
Receptorno-efektorni sistem
Receptorno-efektorni sistemReceptorno-efektorni sistem
Receptorno-efektorni sistem
 
Centralni nervni sistem
Centralni nervni sistemCentralni nervni sistem
Centralni nervni sistem
 
19. Kicmena mozdina. Autonomni nervni sistem
19. Kicmena mozdina. Autonomni nervni sistem19. Kicmena mozdina. Autonomni nervni sistem
19. Kicmena mozdina. Autonomni nervni sistem
 
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čovekaNervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
 
Autonomni nervni sistem
Autonomni nervni sistemAutonomni nervni sistem
Autonomni nervni sistem
 
Periferni i autonomni nervni sistem
Periferni i autonomni nervni sistemPeriferni i autonomni nervni sistem
Periferni i autonomni nervni sistem
 
FIZIOLOGIJA MIŠICA
FIZIOLOGIJA MIŠICAFIZIOLOGIJA MIŠICA
FIZIOLOGIJA MIŠICA
 
Nervno mišićna sinapsa
Nervno mišićna sinapsaNervno mišićna sinapsa
Nervno mišićna sinapsa
 
Nervni sistem uvod
Nervni sistem   uvodNervni sistem   uvod
Nervni sistem uvod
 
Tkiva
Tkiva Tkiva
Tkiva
 
Nervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građaNervni sistem-osnovna građa
Nervni sistem-osnovna građa
 
20. Mozdano stablo
20. Mozdano stablo20. Mozdano stablo
20. Mozdano stablo
 
Prednji mozak
Prednji mozakPrednji mozak
Prednji mozak
 

Similar to Veliki mozak

Velikimozak 131116094021-phpapp01 (1)
Velikimozak 131116094021-phpapp01 (1)Velikimozak 131116094021-phpapp01 (1)
Velikimozak 131116094021-phpapp01 (1)Natasa Spasic
 
Truncus cerebri1
Truncus cerebri1Truncus cerebri1
Truncus cerebri1dr Šarac
 
KIčmena moždina i Truncus cerebri
 KIčmena moždina i Truncus cerebri KIčmena moždina i Truncus cerebri
KIčmena moždina i Truncus cerebridr Šarac
 
Anatomija nervnog sistema
Anatomija nervnog sistemaAnatomija nervnog sistema
Anatomija nervnog sistemaZoranaStupar
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistemTozaNS
 
Organske osnove gimnazija
Organske osnove gimnazijaOrganske osnove gimnazija
Organske osnove gimnazijaProfpsiholog
 
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, NeurofiziologijaNEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, NeurofiziologijaAleksandra Orendi
 
P d1b razvoj ns i kong anomalije, 2h
P d1b razvoj ns i kong anomalije, 2hP d1b razvoj ns i kong anomalije, 2h
P d1b razvoj ns i kong anomalije, 2hSinisa Ristic
 
CNS.pptx
CNS.pptxCNS.pptx
CNS.pptxR3ha203
 
Periferni nervni sistem
Periferni nervni sistemPeriferni nervni sistem
Periferni nervni sistemZoranaStupar
 
Nervni sistem nervni impuls
Nervni sistem nervni impulsNervni sistem nervni impuls
Nervni sistem nervni impulsSuzana Budisalic
 
Psihzivotpreyent
PsihzivotpreyentPsihzivotpreyent
PsihzivotpreyentA. D.
 

Similar to Veliki mozak (13)

Velikimozak 131116094021-phpapp01 (1)
Velikimozak 131116094021-phpapp01 (1)Velikimozak 131116094021-phpapp01 (1)
Velikimozak 131116094021-phpapp01 (1)
 
Truncus cerebri1
Truncus cerebri1Truncus cerebri1
Truncus cerebri1
 
KIčmena moždina i Truncus cerebri
 KIčmena moždina i Truncus cerebri KIčmena moždina i Truncus cerebri
KIčmena moždina i Truncus cerebri
 
Anatomija nervnog sistema
Anatomija nervnog sistemaAnatomija nervnog sistema
Anatomija nervnog sistema
 
Veliki mozak
Veliki mozakVeliki mozak
Veliki mozak
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistem
 
Organske osnove gimnazija
Organske osnove gimnazijaOrganske osnove gimnazija
Organske osnove gimnazija
 
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, NeurofiziologijaNEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
NEUROFIZIOLOGIJA V.ORENDI, A.ORENDI, Neurofiziologija
 
P d1b razvoj ns i kong anomalije, 2h
P d1b razvoj ns i kong anomalije, 2hP d1b razvoj ns i kong anomalije, 2h
P d1b razvoj ns i kong anomalije, 2h
 
CNS.pptx
CNS.pptxCNS.pptx
CNS.pptx
 
Periferni nervni sistem
Periferni nervni sistemPeriferni nervni sistem
Periferni nervni sistem
 
Nervni sistem nervni impuls
Nervni sistem nervni impulsNervni sistem nervni impuls
Nervni sistem nervni impuls
 
Psihzivotpreyent
PsihzivotpreyentPsihzivotpreyent
Psihzivotpreyent
 

Veliki mozak

  • 2. Evolucija prednjeg mozga • postepeno povedavanje mase i usložnjavanje uloge • ribe i vodozemci - mirisna funkcija • gmizavci - javlja se kora • sisari - učenje, pamdenje, senzorne i motorne funkcije • čovek – veliki mozak - svi složeni oblici ponašanja: socijalna interakcija, govor i jezik, mišljenje, pamdenje, učenje...
  • 3. Embrionalni razvoj • nastaje iz prvog mehura nervne cevi Prednji mozak (Veliki mozak) Međumozak Srednji mozak Mali mozak i moždano stablo Kičmena moždina
  • 4.
  • 5. Veliki mozak Centralnarežanj Lateralna brazda Slepoočni režanj Potiljačni režanj Temenirežanj Čeoni
  • 6. Struktura 1 • kora = siva masa (tela neurona) 2 • bela masa - snopovi mijelinskih nervnih vlakana 3 • subkortikalne strukture (uronjene u belu masu): – bazalne ganglije - jedra neurona u osnovi velikog mozga – amigdala - bademasta jedra (amygdalē - badem) u slepoočnom režnju; deo limbičkog sistema – hipokampus - struktura u unutrašnjosti slepoočnog režnja; deo limbičkog sistema
  • 8. Kora (cortex cerebri) • dve najvede brazde: centralna i lateralna • četiri režnja: potiljačni, temeni, slepoočni i čeoni • podela prema ulozi: – motorna zona – senzorna zona – asocijativna zona
  • 10. Kora (cortex cerebri) Motorna zona • kontrola voljnih pokreta, naročito finih, složenijh pokreta (kontralateralno) • komunicira sa bazalnim ganglijama Senzorna zona • prima i obrađuje podatke iz čula (kontralateralno) • komunicira sa talamusom
  • 11. Kora (cortex cerebri) Motorna zona Motorni čovečuljak (homunculus) Senzorna zona Senzorni čovečuljak (homunculus)
  • 13. Kora (cortex cerebri) Motorna zona • veličina pojedinih delova tela (na homunkulusu) odgovara pokretljivosti/ preciznosti pokreta Senzorna zona • veličina pojedinih delova tela (na homunkulusu) odgovara gustini inervacije
  • 14. Kora (cortex cerebri) • Asocijativna zona – čini 90% kore mozga – potiljačni, temeni i slepoočni režanj organizovanje senzornih informacija u smislenu sliku stvarnosti: • vidna zona - potiljačni režanj • slušna zona - slepoočni režanj – čeoni režanj - omoguduje apstraktno mišljenje, planiranje i jezik
  • 15. Kora (cortex cerebri) • Put vizuelnih nervnih impulsa: 1. fotoreceptori (mrežnjača) 2. gornje-vidne kvržice 3. talamus 4. asocijativna vidna zona
  • 17. Kora (cortex cerebri) • Put auditivnih impulsa: 1. mehanoreceptori (unutrašnje uho) 2. produžena moždina (kohlearna jedra) 3. donje-slušne kvržice 4. talamus 5. asocijatvna slušna zona (slepoočni režanj)
  • 19. Kora (cortex cerebri) • aktivno komunicira sa subkortikalnim strukturama - talamusom i bazalnim ganglijama • više od 90% puteva su oni koji povezuju različite zone kore
  • 20. Kora (cortex cerebri) • aktivno komunicira sa subkortikalnim strukturama - talamusom i bazalnim ganglijama • više od 90% puteva su oni koji povezuju različite zone kore
  • 21. Bela masa (substantia alba) • mijelinizovana nervna vlakna (aksoni) i glijalne ćelije/neuroglije • osnovna funkcija: povezivanje različitih delova cerebruma i povezivanje cerebruma sa nižim strukturama mozga
  • 22. Bela masa (substantia alba) • 3 vrste puteva: 1. projekcioni putevi - vertikalni, silazni i uzlazni; povezuju cerebrum sa nižim strukturama i kičmenom moždinom 2. komisuralni putevi - povezuju dve hemisfere preko komisura - mostova, od kojih je najveda corpus callosum 3. asocijativni putevi - povezuju različite zone u okviru iste hemisfere - režnjeve, vijuge...
  • 24. Bela masa (substantia alba) • Neuroglije – nemaju aksone i mogudnost stvaranja akcionog potencijala; zadržavaju sposobnost deobe tokom celog života – funkcije: • • • • potporna stvaranje mijelinskog omotača (Švanove ćelije) održavanje hemijskog sastava cerebrospinalne tečnosti uništavaju patogene i mrtve neurone (pretvaraju se u fagocite) • stvaranje sinapsi - sinaptogeneza
  • 25. Bazalne ganglije (nuclei basales) • grupa jedara različitog porekla koje deluju kao funkcionalna celina • u podnožju prednjeg mozga • komuniciraju sa korteksom, talamusom i drugim oblastima mozga
  • 26. Bazalne ganglije (nuclei basales) • Funkcije bazalnih ganglija: – kontrola voljnih pokreta • konstantno učenje – instrumentalnoinhibiraju motorne zone korteksa, pa prestankom slanja impulsa vrše bihejvioralnu – deo sistema za nagrađivanje (u okviru limbičkog selekciju sistema) – posledice oštedenja: Parkinsonova bolest, OKP (Opsesivno-kompulsivni poremedaj)...
  • 27. Bazalne ganglije (nuclei basales) • neurotransmiteri bazalnih ganglija: GABA, dopamin, serotonin... neuromodulatori glavni inhibitorni neurotransmiter
  • 29. Amigdala (corpus amygdaloideum) • gr. amygdalē - badem • funkcija - emocionalne reakcije 1. Kraća putanja - receptori  talamus  amigdala  emocionalna reakcija 2. Duža putanja - receptori  talamus  kora  emocionalna reakcija
  • 31. Hipokampus (hippocampus) • gr. hippo - konj; kampos - morsko čudovište  hippokampos = morski konjic
  • 33. Hipokampus (hippocampus) • funkcije: – ‘učvršćivanje’ memorije - iz kratkotrajne u dugotrajnu – spacijalna memorija - ‘kognitivna mapa’ • posledice oštedenja: Alchajmerova bolest i dezorijentisanost
  • 34. Više kognitivne operacije  rezultat saradnje motornih, senzornih i asocijativnih zona kore - lokalizacija operacije se ne može vezati za jednu određenu zonu • jezik • učenje • pamćenje • mišljenje
  • 35. Jezik Brokina zona • pretvara reči/simbole u glasove - motorna funkcija (nalazi se uz deo motornog homunkulusa koji kontroliše usta, jezik i glasne žice) Vernikeova zona • kombinacija svih senzornih informacija koja nastaje u gyrus angularis šalje se do Vernikeove zone koja te informacije prepoznaje kao jezik i daje im značenje senzorna funkcija i funkcija davanja značenja rečima (nalazi se uz asocijativnu zonu u kojoj se kombinuju auditivne, vizuelne i somatske informacije)
  • 36.
  • 37. *afazija - poremedaj govora/jezika Razumevanje Govor Brokina afazija DA NE Vernikeova afazija NE DA