2. UVOD
Republika Francuska
je demokratska država Zapadne
Evrope.Glavni grad je Pariz. Francuska je
članica Ujedinjenih nacija, NATO-a, grupe
G8 i osnivač Evropske ekonomske
zajednice, današnje Evropske unije.Jedna
je od najmoćnijih država na svetu.Službeni
jezik je francuski.
3. GEOGRAFIJA
Rebublika Francuska se graniči sa Belgijom, Luksemburgom,
Nemačkom, Švajcarskom, Italijom, Monakom, Španijom i
Andorom i ima izlaz na Atlantski okean i Sredozemno
more.Francuskoj pripadaju i prekomorske teritorije, od kojih
Gvadelup, Martinik, Gijana (u Americi), i Reunion (u Indijskom
okeanu) predstavljaju punopravni deo francuske republike.
Preko ovih van-evropskih teritorija, Francuska se graniči i sa
Brazilom, Surinamom i Holandskim Antilima.Francuska ima
površinu od 543.965 km². Na severu i zapadu su pretežno
ravnice i blaga uzvišenja, a ostali deo zemlje je brdovit.
Najvažnije planine su Pirineji na jugozapadu i Centralni masivi
i Alpi na jugu. Najviši vrh Francuske, istovremeno i Evrope,
je Mon Blan (4.808 m).Zbog specifičnog izgleda geografske
mape, Francusku popularno nazivaju „šestougao“ ili
„heksagon“ (fr: l'Hexagone)
4. STANOVNIŠTVO
Najveći i najvažniji gradovi su Pariz (regija Pariška regija)
sa oko 12 miliona stanovnika, zatim Marsej, Lil i Lion koji
imaju oko milion stanovnika.
Po proceni od 1. januara 2004. broj stanovnika uključujući
i prekomorske oblasti iznosi oko 61,9 miliona. Po broju
stanovnika Francuska zauzima drugo mesto u Evropskoj
Uniji (posle Nemačke) i čini 13 % stanovništva ove
organizacije.
Godine 2003. rodilo se 792.600, a umrlo 560.300 ljudi.
Kada je 2004. vršen popis 16,2 % stanovništva je bilo
starije od 65 i 25,3 % mlađe od 20 godina, dok je 1994.
14,6 % stanovništva bilo iznad 65 i 26,7 % ispod 20
godina.
U 2003. godini sklopljeno je 280.300 brakova, što je 6000
manje nego 2002. U proseku muškarci su imali 30,4, a
žene 28,3 godine. Muškarci u Francuskoj žive u proseku
76,7, a žene 83,8 godina
5. SIMBOLI
Francuska država ima bogatu zbirku nacionalnih simbola. Pored
zastave - trikolora, nacionalnog mota, himne, grba, pečata i logoa,
to su i Marijana (devojka personifikacija Francuske), frigijska kapa,
petlovi, skraćenica RF, nacionalni praznik 14. jul - Dan Bastilje,
boginja slobode, lorenski krst (simbol antifašističkog pokreta).
Nauka:
Francuska je dala veliki doprinos svetskoj nauci. Njeni
najznačajniji predstavnici su: fizičari Blez Paskal, Marija i Pjer Kiri,
hemičar Antoan Lavoazje, biolog Luj Paster, matematičar Laplas,
filozof Rene Dekart i mnogi drugi.
Školstvo
Kao i u skoro svim ostalim evropskim zemljama školovanje je
obavezno. Deca mogu pohađati nastavu u školama, kod kuće ili
učiti samostalno. Za sada ima oko 10.000 dece i mladih koja ne
pohađaju ni jedan od navedenih vidova nastave. Školstvo
Francuske podeljeno je na predškolsko (Maternelle), osnovnu
školu (école élémentaire), ostale škole (collège, lycée), srednju
školu i fakultet.
Najprestižnija visokošklolska ustanova u Francuskoj je
univerzitet Sorbona u Parizu.
6. ISTORIJA
Savremena Francuska ima približno istu površinu kao
regija Galija u kojoj su u davnoj prošlosti živeli drevni
keltski narod Gali. Rimski car Julije Cezar je pokorio
Gale u prvom veku p.n.e, a oni su usvojili latinski jezik i
kulturu. Od latinskog će se vremenom razviti francuski
jezik. Od drugog do petog veka nove ere stanovnici
Galije su prihvatili hrišćanstvo.
U 4. veku, istočnu Galiju su preplavila germanska
plemena, uglavnom Franci, po kojima je kasnije
Francuska dobila ime. Posebna država Francuska
postaje podelom Franačkog carstva Ugovorom iz
Verdena 843. Tada je Karolinško carstvo podeljeno na 3
dela, pri čemu Francuskoj odgovara zapadni deo.
Prvobitno jezgro francuske države je odgovaralo
feudalnom domenu kraljeva iz dinastije Kapeta (oblast Il
d Frans u okolini Pariza).
7. Kraljevina i republika:
Na prestolu Francuske su se smenjivale dinastije Kapeta,
Valoa i Burboni, koje su sve radile na ujedinjavanju i
širenju kraljevine. Francuska monarhija je dostigla
vrhunac u 17. veku tokom vladavine Luja XIV. U ovo
vreme Francuska je imala najbrojnije stanovništvo u
Evropi i bila najznačajniji faktor u evropskoj politici,
ekonomiji i kulturi.Tokom Francuske revolucije 1789.
srušeno je skoro 1.200 godina monarhije i uvedena
državna forma republike. Napoleon I Bonaparta je
preuzeo vođstvo Republike 1799, i proglasio se za cara
Francuske 1804. Njegove armije su se borile širom
Evrope, osvojile mnoge zemlje, a Napoleonovi rođaci su
postali novi vladari osvojenih država. Za vreme njegove
vladavine sastavljen je Napoleonov kod, zakonik civilnog
prava, koji je postao uzor za mnoge pravne sisteme u
svetu. Posle konačnog poraza Napoleona 1815. u Bici
kod Vaterloa, Francuska je ponovo postala monarhija.
Tada je počeo period nestabilnosti u kome su se
smenjivale republikanske, napoleonsko-imperijalne i
monarhističke forme upravljanja državom. Od pada
Napoleona III, godine 1870, Francuska je republika.
8. ZASTAVA I GRB
Zastava Francuske je trobojka, sa tri
jednaka vertikalna polja plave, bele i
crvene boje.
Sadašnji grb Francuske je simbol
republike od 1953. godine, iako nema
nikakav pravni status kao
zvanični grb.Sastoji se od sekire,hrasa i
lovorovog venca.
9. ZANIMLJIVOSTI PARIZA
Pariz, poznat i pod nazivom Grad svetlosti, je
grad koji obiluje romantikom i iznenađenjima. U
njemu ćete se osećati kao glavni junak neke
francuske šansone. Za Pariz se vezuju konjak,
odlična vina, umetnost, parfemi, moda… Što se
tiče mode važno je spomenuti Gabrijelu Koko
Šanel, najznačajniju modnu kreatorku 20. veka.
Ona je tvorac male crne haljine koja je postala
nezaobilazni deo garderobera svake žene i
parfema šanel 5 koji je i posle toliko godina prvi
na listi najprodavanijih.
10. KVIZIĆ ZNANJA ZA PAŽLJIVE ĐAKE
Evo ga mali kviz znanja da proverimo
koliko pazite na času:
1.KAKVA JE DRŽAVA FRANCUSKA?
A)DEMOKRATSKA
B)FEUDALNA
C)NACISTIČKA
11. 2.
DA LI IMA IZLAZ NA MORE ILI OKEAN?
A)POVREMENO
B)DA
C)NE
12. 3. DA LI JOJ PRIPADAJU
PREKOMORSKE TERITORIJE?
A)NE
B)MOŽDA
C)DA